Nedjelja, 19 rujna, 2021
25 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
NaslovnicaZanimljivostiLJUDIMA SIŠU KRV - ZABUNOM Prozirne bube opet napadaju: 'Plaze po nama,...

LJUDIMA SIŠU KRV – ZABUNOM Prozirne bube opet napadaju: ‘Plaze po nama, ulaze u kuće, ne možemo živjeti od njih…’

One ne prenose bolesti, nisu opasne za zdravlje ljudi, samo su dosadne. Nema načina da ih se sustavnije riješimo. Otporne su na gotovo sve preparate, kaže dr. Milan Pernek iz Šumarskog instituta.

Već je nekako postalo tradicionalno da u ovo doba godine Zagreb i okolicu, ali i druge dijelove zemlje, preplave male prozirne bube. Pa se krenu zavlačiti gdje god stignu, a nerijetko se razmile i po ljudskoj koži gdje isisavaju krv, a tada njihova prozirnost poprima crvenu boju, i pomalo jezivo je promatrati kako naša krv prelazi u njih.

– Plaze po nama, ulaze u kuće, ne možemo živjeti od njih. Ima ih posvuda – požalio nam se čitatelj koji živi na periferiji grada, i nije jedini.

  • Ponekad me hvata nelagoda koliko ih je oko nas. Stalno pregledavam i sebe i djecu. Kuću usisavam češće nego inače, jer ne mogu stalno držati zatvorenima prozore i vrata na stanu. I odlazak park je postao prava avantura. Ne možemo se opustiti, svako malo ih pronalazimo po sebi – nadovezala se njegova susjeda.

Radi se o stjenicama, ali ne o onim kućnim (Cimex lectularius L.), već o mrežastoj stjenici platane (Corythuca ciliata) i hrastovoj mrežastoj stjenici (Corythuca arcuata). Stručnjaci kažu kako njima zapravo nije cilj pronalaziti ljude i sisati im krv, to se dogodi slučajno. Naime, te prozirne bube su u potrazi za sokom iz stabala pa, čini se, ponekad ljude zamijene za drveće dok traže listove platane ili hrasta kako bi se na njima lijepo smjestile.

  • Čini se kao da grickaju, a one zapravo sisajući kožu isprobavaju jesu li na listu platane ili hrasta – rekao nam je dr. Milan Pernek, znanstveni savjetnik u Šumarskom institutu. One koje se uvjere da nisu na listu prestat će grickati čovjeka, no kako ih obično ima puno, imamo dojam da nas stalno, namjerno grizu.

  • One ne prenose bolesti, nisu opasne za zdravlje ljudi, samo su dosadne. Nema načina da ih se sustavnije riješimo. Još 2016. i 2017. provedeni su pokusi suzbijanja stjenica dopuštenim preparatima, no oba štetnika pokazala su veliku otpornost na gotovo sve preparate – naglasio je dr. Pernek.

24sata


  • Poseban je problem to što se bube zavlače ispod lišća, pa ne bi pomoglo nikakvo zaprašivanje odozgo, već bismo ih trebali tretirati odozdo, a tako je zapravo teško očekivati da bi insekticid bio učinkovit. S druge strane, riječ je o insekticidima koji mogu ugroziti ljude, kućne ljubimce, golubove i druge životinje, pa je zaključak da ih je bolje ne tretirati insekticidima. Nećete ih suzbiti, a možete ugroziti ljubimca, ili riskirati alergiju na neki od sastojaka – dodao je.

Stjenice platane prisutne su, kaže, na području Zagreba već 30-ak godina i javljaju se nekad u većem, a katkad u manjem broju. Hrastove stjenice pojavile su se 2013. godine, na istoku zemlje, no jako se brzo šire.

‘Ne vole direktno osunčani prostor i radije se zadržavaju u sjeni’

  • Kad je riječ o bubama koje nam ulaze u dom,  jedino što možete je zatvarati prozore, odnosno instalirati što gušću mrežicu protiv insekata na onaj prozor koji držite otvorenim radi zračenja te pripaziti kad unosite stvari s balkona ili terase u kuću, kao i s odjećom koju ste nosili u prirodi – kaže dr. Milan Pernek. Neke druge vrste zaštite, zapravo, nema.

Dakle, vodite računa da ih ne unesete u dom sa stvarima koje unosite – primjerice rublje koje se sušilo na prozoru, jastučićima koje s terase unosite u kuću, ili stvarima koje su neko vrijeme bile vani. Prije unošenja u kuću prebrišite stvari koje možete vlažnim  maramicama za dezinfekciju, dok rublje, jastučiće i slične predmete možete neko vrijeme ostaviti na direktnom suncu.

  • Ova vrsta kukca ne voli direktno osunčani prostor i radije se zadržava u sjeni, pojašnjava sugovornik.

Ako imate dio terase koji pred večer zatvarate zavjesom, paravanom, ili roletama, tijekom dana ostavite taj prostor izložen suncu, pa bi i to moglo otjerati bube. Sve stvari koje unosite u kuću prvo istresite, po mogućnosti što dalje od otvorenih prozora. Ukoliko ste bili u šetnji prirodom, ili dulje sjedili u vrtu, skinite odjeću i operite ju odmah u mašini, ili ostavite neko vrijeme na direktnom suncu. Dobro je otuširati se i oprati kosu, jer se bube lako mogu zavući u kosu.

Ako se unatoč mjerama predostrožnosti ipak zavuku u kuću, pomoći će usisavanje, s naglaskom na tepihe i tkaninu trosjeda, te brisanje parketa i pločica vlažnom krpom namočenom u vodu, ili uobičajeno sredstvo za čišćenje. Osjetite li da vas pojačano grizu u kući, moguće je da su se zavukle u posteljinu, pa je dobro izvući jastuke i posteljinu na sunce i usisati madrace.

Inače, ove neugodne bube će se početi povlačiti s prvim kišama, a zimi se njihova populacija doslovno prepolovi, jer se zavlače pod koru hrasta ili platane, gdje ih pauci – pojedu.

‘Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013.’

  • Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila na 14 županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća. Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze – upozoravali su u Ministarstvu poljoprivrede prije četiri godine kada su donijeli ‘Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta’.
24sata


  • Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude – napomenuli su.
24sata


– Hrvatske šume d.o.o. skupa sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već duže vremena poduzimaju intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstava za zaštitu bilja koje će na odgovarajući način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat. Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem – rekli su u Ministarstvu poljoprivrede nakon sastanka održanog u prostorijama Hrvatskih šuma.

Izvor: 24 sata hr

Podijeli

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

Najpopularnije

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.