Srijeda, 21 listopada, 2020

MILIJARDE EURA SPASA ‘Hrvatska treba dobro iskoristiti novac, to nam je jedina šansa’

Ovo je postignuće, bez presedana, više od duplo u prvih sedam godina članstva. Mislim da ćemo na ovaj način imati pravu, sjajnu, čvrstu polugu za provođenje reformi, rekao je Andrej Plenković u Bruxellesu.

Najdulji summit u povijesti, koji je trajao 90 sati, završio je na opće zadovoljstvo svih članica EU zemalja. Nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.

Hrvatska će iz tog kolača dobiti 22 milijarde eura .

  • One su jamstvo brzoga gospodarskog oporavka i daljnjeg ravnomjernog razvoja zemlje – rekao je nakon pregovora premijer Andrej Plenković i dodao kako možemo biti izrazito zadovoljni.

  • Ovo je postignuće, bez presedana, više od duplo u prvih sedam godina članstva. Mislim da ćemo na ovaj način imati pravu, sjajnu, čvrstu polugu za provođenje reformi, za realizaciju projekata, za ulaganja i, ono što je najvažnije, brzi gospodarski oporavak – rekao je i dodao kako se na ovaj način pokazuje važnost članstva u EU.

  • Svi skupa, kao šefovi vlada, možemo iskazati zadovoljstvo da je došlo do ovoga kompromisa. Pokazali smo upravo ono što sam govorio preksinoć, da moramo pokazati političku zrelost, uputiti prave poruke našim sugrađanima, svim državama članicama, ulagačima, financijskim tržištima, pa i cijelom svijetu. U konačnici, od Unije se očekuje da bude primjer i lider – rekao je premijer Andrej Plenković u Bruxellesu. Inače, plan za oporavak EU nakon pandemije predviđa 750 milijardi eura, od kojih je 390 milijardi nepovratne pomoći i 360 milijardi eura zajmova.

Sedmogodišnji proračun iznosi 1074 milijarde eura, a Hrvatska je tu itekako profitirala.

Što ove milijarde znače za privatni sektor pojasnio je Dražen Oreščanin iz Glasa poduzetnika.

  • Ovo je jedan pozitivan korak unaprijed, no jako je važno da Vlada transparentno komunicira s javnosti kako ne bi bilo nerealnih očekivanja. Inače, kriteriji za novac koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju do 2025. znaju se još od svibnja. Na stranici ureda EU komisije postoje i na hrvatskom jeziku. Ukratko, imamo tri osnovna stupa. Jedan se tiče oporavka i na taj otpada najveći dio novca, a namijenjen je za ulaganje u javni sektor i infrastrukturu te kreiranje održive ekonomije. Druga dva fonda odnose se na privatan sektor i pomoć gospodarstvu – pojasnio je Oreščanin. Dodaje kako Hrvatska mora napraviti sve da iskoristi ovu priliku jer nam je to, kaže, jedina šansa da uhvatimo korak s drugim zemljama.

  • Hrvatska je po svim parametrima jako dobro financijski prošla i sad je posao na svima nama da se krene u pripremu tih projekata. To su namjenska sredstva, koriste se za specifične namjene, struktura je poznata, okviri su poznati i ovo može biti jedna velika prilika za Hrvatsku. I to ne samo u smislu oporavka – kaže ministar financija Zdravko Marić. Pojasnio je i kako će se trošiti novac.

  • Na jako puno namjena stavljen je naglasak. To su, prije svega, mjere za očuvanje radnih mjesta, zatim mjere koje su sad stupile na snagu, kao što su mjere za financiranje skraćenog radnog vremena. Međutim, nije tu bitan samo element prolaska kroz ovu krizu i oporavka, nego i one o otpornosti. Naglasak je na strukturnim reformama, da se naprave određeni iskoraci. Zato su prepoznati obrazovanje, istraživanje i razvoj, održivi razvoj, dakle sve ono što je vezano uz gospodarske grane koje imaju perspektivu – kaže Marić.

Naglasio je kako je ovaj novac namijenjen ravnomjernom regionalnom razvitku. Hrvatska, pak, kaže Marić, u taj fond u sljedećim godinama mora prosječno godišnje uplaćivati između 600 i 700 milijuna eura, što je nešto malo više u odnosu na ono što smo uplaćivali prethodnih sedam godina. Da se novac počne dobivati, potrebni su operativni programi, a za njih je potrebna razvojna nacionalna strategija, koja kasni već 7-8 mjeseci. Hoće li to biti problem, Marić odgovara: “Strategiju ćemo donijeti. Dovoljno smo učinili. Prije četiri godine stopa ugovaranja europskih fondova bila je 8-9 posto, a danas smo na 96 posto”.

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.