Petak, 30 listopada, 2020

Nastavni sat 60 minuta, djeca u školi do 17 sati

Broj nastavnih sati u Hrvatskoj više je nego upola manji od europskog prosjeka piše glas-slavonije.hr.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je novosti o uvođenju cjelodnevne nastave u Hrvatskoj, projekta koji bi značajno trebao transformirati hrvatski obrazovni sustav. Podsjetimo, kurikularna reforma počela je s provođenjem u svim školama u školskoj godini 2019./2020. te će u potpunosti biti implementirana u školskog godini 2021./2022. Ipak, u ovoj fazi reforme nije se značajnije mijenjao broj sati koje učenici provode u školama zbog ograničenja u infrastrukturi, ljudskim i materijalnim resursima, zbog čega je, naglašavaju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, potrebno podići broj sati koje učenici provode u školama, i to bez podizanja planiranih ishoda učenja. Prema procjenama Ministarstva, sljedeće bi godine trebala početi prva eksperimentalna faza u školama, godinu kasnije među osnivačima, a s punom implementacijom cjelodnevne nastave trebalo bi se završiti 2027. godine. Procjena sredstava za infrastrukturna ulaganja, uz razumne racionalizacije u razdoblju od 2021. do 2027. godine iznosi između 250 i 285 milijuna eura, dok se bez racionalizacije taj iznos penje na 600 milijuna eura. Pri tome godišnje povećanje financiranja obrazovanja iz državnog proračuna za dodatne učitelje, pomoćnike u nastavi, kuharice, subvencioniranu prehranu uz racionalizaciju iznosi između 17 i 50 milijuna eura, pa sve do 150 milijuna bez racionalizacije.

Cijeli dan u školi

Jedna od boljki hrvatskog sustava obveznog obrazovanja je i najmanji broj nastavnih sati općenito. Primjerice, na razini primarnog obrazovanja broj nastavnih sati u Hrvatskoj je više nego upola manji od europskog prosjeka (1890 prema europskom prosjeku od 4062 sata). Također, Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom i kada se promatra broj nastavnih sati prema odabranim područjima, čak i onima koja čine najveći dio kurikuluma (npr. čitanje, pisanje i književnost te matematika). Važno je naglasiti da se kod usporedbe broja nastavnih sati obveznih predmeta s drugim europskim državama broj sati nastave preračunava u trajanje od 60 minuta, kako bi podaci bili usporedivi zbog različitog trajanja nastavnog sata u državama (45, 50, ili 60 minuta). Zbog toga je jedan od scenarija u tom smjeru i povećanje nastavnog sata na 60 minuta, pri čemu bi od 8 do 12.30 sati trajala redovita obvezna nastava, potom bi uslijedilo sat vremena igre i osvježenja (ovisno o uzrastu), a od 13.30 do 15 sati izvodio bi se obvezni izborni program (on obuhvaća izborne nastavne predmete, dopunsku i dodatnu nastavu te druge izvannastavne aktivnosti). Potom bi do 17 sati bilo vrijeme za fakultativne aktivnosti u kojima, uz zaposlenike škole, mogu sudjelovati i druge organizacije, kao što su sportska društva, glazbene škole i slično.

Nedostaju 244 učionice

Kako bi se osiguralo postizanje uvođenja cjelodnevne nastave, jedno od prijelaznih rješenja do njezinog potpunog uvođenja predlaže se organizacija produženog boravka, prije svega za djecu u nižim razredima osnovne škole. Posljednjih godina povećava se broj osnovnih škola koje organiziraju produženi boravak za učenike te tako danas oko 20 posto osnovnih matičnih i područnih škola imaju organiziran produženi boravak. Međutim, budući da trošak produženog boravka pokrivaju osnivači škola i roditelji, tek je nešto više od 12 posto učenika osnovnih škola uključeno u produženi boravak. Zbog svega toga potrebno je osigurati veće korištenje fondova EU-a za ulaganje u infrastrukturne kapacitete osnovnih i srednjih škola u sljedećem programskom razdoblju (2021. – 2027.). Kao jedan od najvećih problema, uz povećanje i osposobljavanje dodatnog kadra, nameće se ono vezano uz infrastrukturu, odnosno nužnu gradnju dodatnih prostornih kapaciteta. Upravo je infrastruktura jedan od krivaca za višesmjenski rad u hrvatskim školama, pa tako gotovo 57 posto svih učenika osnovnih škola pohađa školu u dvije smjene, više od tri posto učenika u čak tri smjene, dok nešto više od trećine (39.94 %) učenika pohađa nastavu organiziranu u jednoj smjeni. Kad govorimo o infrastrukturi, dodajmo i da, prema podacima Ministarstva, u pet slavonskih županija nedostaju ukupno 244 učionice, s obzirom na to da imamo 3754 odjeljenja, a samo 3510 učionica.

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.