Ponedjeljak, 26 listopada, 2020

Odmorite dušu i tijelo u ovim idiličnim destinacijama u okolici velikih gradova

Pitate se kako iskoristiti ljeto bez godišnjeg odmora? Kada su vam na raspolaganju samo vikendi i pokoji slobodan dan? Evo prijedloga jednodnevnih izleta u okolici naših velikih gradova piše 24sata…

>> ZAGREB

Petrova Gora + restoran Muljava – povijest i netaknuta priroda

Iako Petrova Gora više nije dio Zagrebačke županije, mnogi Zagrepčani ne žale “potegnuti” do samog srca, lovačkog doma Muljava – i počastiti se slasnim i čuvenim palačinkama sa sladoledom i šumskim voćem. Nitko ih tako ne zna napraviti. No specijalitet po kojem je Muljava poznata nije im jedini adut. Laka pristupačnost automobilom vikendom privlači brojne goste koji vole uživati i u drugim slasnim jelima. Kako je Petrova gora poznata bo brojnoj divljači poput divlje svinje, srne i šljuke, tako je i gastronomska ponuda restorana bazirana na lovačkim jelima, tradicionalnim receptima, specijalitetima koji su spravljeni od šumskih delicija – gulašem od veprovine i srnetine, kraljevom platom koja je ime dobila po kralju Petru Svačiću čiji se spomenik nalazi ispred doma, a tu su i brojna jela od šumskih plodova.

Bukove šume Petrove gore kriju mnoštvo različitih vrsta jestivih gljiva, pa nam koordinator Borna Rajković i voditeljica Dijana Benko pričaju kako ih ljudi često zovu u sam restoran da pitaju isplati li se doći brati. Kad je sezona vrganja, u proljeće i jesen, puna je šuma berača. “Čak i kad je loša sezona zovu i pitaju “Jel’ ima barem za malu košaricu”, smiju se. Osim gljivarima, omiljeno je izletište i planinarskim društvima. Cijene u restoranu su pristupačne, i uz lijepu prirodu gosti dolaze iz svih dijelova Hrvatske, a u posljednje vrijeme otkrivaju je Zagrepčani kojima Petrova gora predstavlja idealan jednodnevni izlet.

U slučaju da želite provesti nekoliko dana u ovoj idili, dom ima i kapacitet od 27 ležaja raspoređenih u osam komforno uređenih soba. Pokraj doma nalazi se velika drvena nadstrešnica za 350 ljudi gdje je moguće organizirati raznih proslave, domjenke, svadbene svečanosti, radionice i poslovne sastanke. Potok koji teče ispod nadstrešnice, osvježava goste u toplim ljetnim mjesecima.

Strastveni lovci odavno su otkrili ovaj skriveni kutak, kao i planinari i izletnici kojima su šumari izgradili dvije planinarske i poučne šetnice, Rimski put i Kraljev put, a koje su prilagođene osobama s posebnim potrebama. Uz to, moguće je obići povijesne i kulturne znamenitosti poput groba kralja Petra Svačića kojeg su uredile Hrvatske šume, Pavlinskog samostana, glasoviti spomenika Vojina Bakića, ornitološki park, a tu su i ostale aktivnosti koje će vas natjerati da cijeli dan provedete na zraku. Ljubitelji astronomije ovdje će doći na svoje jer je cijela Petrova gora proglašena prostorom čistog neba. Naposljetku, možete se opustiti u Termama Topusko koje su udaljene svega 25 minuta vožnje.

Jelengrad i Moslavačka priča u Ivanić gradu  – dodir s prirodom

Do Ivanić grada iz Zagreba ima oko 45 minuta vožnje. Prvo se preporučuje šetnja moslavačkim brdima. Laganim hodom od oko sat vremena po jugozapadnim obroncima stiže se do Jelengrada, utvrde u blizini Velike Ludine. Na sam se stari grad može popeti strmim šumskim prosjekom s istočne strane ili planinarskom stazom sa sjeverne strane. Društvo će vam praviti ptičice, gušterice, cvijeće i pokoji djetlić, a mir kakav vam pruža ovaj kraj nećete željeti napustiti još dugo.

Međutim kad ogladnite, dobro je svratiti do Moslavačke priče – obiteljske priča koja je nastala iz ljubavi prema rodnom zavičaju i lijepim starim vremenima. Na oko 50 hektara površine Snježana Ožetski ispričat će vam kako su preslatke drvene moslavačke kućice na imanje zapravo prenesene iz okolnih krajeva, dasku po dasku. Na imanju je i vanjski bazen namijenjen za sve goste koji borave u kućama za odmor i sobama.

Unutra je i sto godina star namještaj, te obiteljske fotke, pa i njenih djeda i bake koji su se vjenčali davne 1936. godine i doživjeli 70 godina braka i to je njihova moslavačka priča. Ono zanimljivo je što imaju tristotinjak jelena – običnih i lopatara koji slobodno lutaju po unutrašnjosti šume i livade. U srcu šume nalazi se i sala za vjenčanja i teambuildinge. Nepce će vam izazvati specijaliteti poput paštete od jelena, domaće lovačke kobasice, trganaca i kuhanih štrukli sa zapečenim vrhnjem, ali i specijalitet kuće – jelen u umaku sa suhim šljivama i dizanim knedlima na pari. Na imanju je i posvećena kapelica, s kipom Majke Božje koji potječe iz 1908., jezero sa šaranima na kojem se mogu provozati čamcem, te tenisko igralište na umjetnoj travi i viseća kuglana. Ako vam ni to nije dosta, možete se otputiti dalje, jer je na pola sata vožnje odavde – Lonjsko polje.

Mlinski kamen na Kupi – tradicija i gozba

Uz ponudu u restoranu Mlinski kamen koji se nalazi na samoj rijeci Kupi u Brestu Pokupskom u blizini Petrinje, u ovom resortu nadomak Zagreba može se prespavati u apartmanima u kojima se gosti mogu opustiti u električnim masažama i finskim saunama. Da je ovo odmaralište na Kupi idealno za vikend-odmor u prirodi dokazuju i atrakcije koje su tek nedavno uvedene, a nudi se za svakoga po nešto – igralište za djecu, veliki tobogan za spuštanje u rijeku kao odličan spas od ljetne vrućine, ali i trampolin, dok tete čuvalice budnim okom paze što se događa. Nakon ručka, možete se provozati kajacima po mirnoj Kupi, a pogled na zelenilo oduzima dah. Za one iskusne i hrabre, u ponudi je cjelodnevno “western” jahanje. Obilazi se okolica, a na kraju dolazi kupanje s konjima u Kupi jer su oni naučeni i na vodu. Paket jahanja košta 500 kuna.

Pored toga, tu je veliko igralište za djecu s trampolinima, a kako bi roditelji bezbrižno uživali u prirodi tu su i tete čuvalice koje paze na djecu. U gastroponudi su raznovrsne plate za više ljudi poput Kupskog niza, Mlinskog kamena, Bresta Pokupskog i Kupske Šiklje na kojima se može naći raznovrsna ponuda roštilja od hajdučkog ćevapa, uštipaka, kobasica, vješalica, gurmanskih i začinjenih pljeskavica, lungića, pilećih prsa do rolane pohane piletine punjene sirom i šunkom. Tu je i vinski podrum s raznovrsnom ponudom domaćih i stranih vina. Osim vrhunskog roštilja i svježe kupske ribe, u prostoriji mlina imaju pravu krušnu peć u kojoj pripremaju deset različitih vrsta pizza i domaće pogačice. Pizza Mlinski kamen radi se od sira, šunke, šampinjona, slanine, jaja, kajmaka i sira. Od rujna će biti gotova i pista za slijetanje malih privatnih aviona, a kažu da se grupa gostiju u tom aranžmanu već najavila.

Aquatika u Karlovcu – zabava za cijelu obitelj

Aquatika je jedinstven slatkovodni akvarij u Hrvatskoj koji predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, geološku prošlost, tradicijsku kulturu i povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka – Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Raspored bazena u karlovačkom akvariju prati tok tipične krške rijeke, pružajući detaljan, zanimljiv, poučan i uzbudljiv pogled u čudesan slatkovodni svijet.

Svaki posjetitelj može doživjeti riječni tok od izvora do ušća. Uz akvarij posjetiteljima su na raspolaganju suvenirnica, čitaonica, caffe bar, trg, igralište za djecu, kongresna dvorana, edukacijska dvorana ili igraonica. Radno vrijeme akvarija je svakim danom od 9 do 19 sati, a caffe bara od 8 do 21 sat. Obiteljska ulaznica stoji 120 kuna, a obiteljska karta za dodatno dijete 15 kuna, za odrasle 60, djecu i mladež 35, a studente, umirovljenike, branitelje i osobe s invaliditetom 40 kuna.

Izletište i vinotočje Vinia u blizini Bjelovara – naučite jahati i upoznajte Bilogoru

Dok sjedite na terasi izletišta i vinotočje Vinia, smještenog na pitomim obroncima Bilogore u prigradskom naselju Puričani, puca pogled na četiri kilometara udaljeni Bjelovara. Vlasnik Sašom Šapić, koji je uz suprugu Tajanu vlasnik ovog prekrasnog zdanja priča kako su pripremili sadržaj i ua najprobirljivije goste, posebice one koje interesira muving po Bjelovaru i okolici. Jahaćih turama može se obići Bilogora i okolica, a starija djeca mogu polaziti školu jahanja koju vodi njihova kćer Laura, inače profesionalna trenerica. No, oni željni upoznavanja ovog dijela Hrvatske imaju mogućnost kroz četiri rute u sklopu projekta “Zelena Hrvatska” doživjeti Podravinu, Bilogoru, Moslavinu i Prigorje. Taj program se pokazao punim pogotkom.

turizam

  • Program je baziran na petodnevnom boravku. Prvi dan je razgledanje Bjelovara i okolice. Obilazak Romske kuće, Vinarije Coner, Etno park u Velikom Trojstvu. Drugi dana nakon doručka se ide u posjetu Križevcima i Kalniku, gdje imaju gastro ponudu i posjet pivnici. Treći dan je rezerviran za odlazak na Dravu, Špišić Bukovicu gdje mogu pucati iz lovačke puške i imaju mogućnost kušati lovačke specijalitete. Četvrti dan je posjeta Garešnici i okolici, dok je zadnji, peti dan za razgledanje Čazme i okolice te šetnu po Moslavini – pojašnjava Šapić. Uz smještaj u sjajnim sobama, te degustacije nekoliko vrsti kvalitetnih vina, na OPG-u se nalazi i kamp. Kamperi uglavnom koriste svoje bicikle za ture po Bilogori i okolici Bjelovara. Da ne zaboravimo i lovci mogu doći na svoje, jer Šapići u svom programu imaju i lovni turizam.

 

>> KARLOVAC

Mrežnica – vodeno osvježenje

Nesnosne vrućine ublažiti se mogu na brojnim kupalištima Mrežnice u Dugoj Resi i okolici. Popularna su gradsko kupalište u samom gradu, te obližnja kupališta Otok ljubavi i Vesela livada u Mrežničkim Poljicama. Ulaz na sva kupališta je slobodan, a parking osiguran.

Brojna kupališa rijeke Mrežnice

Svako kupalište ima i ugostiteljski objekt koji kupačima nudi osvježenje i hranu. Kupalište Otok ljubavi u vlasništvu obitelji Spudić jedinstveno je s prepuno malih slapova i otočića okruženih drvećem koja daju odličnu hladovinu. U središnjem djelu nalazi se ugostiteljski objekt koji uz piće posjetiteljima nudi i jela s roštilja, a imaju i tri roštilja za najam koji košta 15 kuna po osobi za cijeli dan. Moguće je iznajmiti čamac za 20 kuna po satu, a najmlađima je dostupno igralište i tobogan kojim se spuštaju u rijeku. Odmah pokraj, nalazi se kupalište Vesela livada na kojoj se također nalazi ugostiteljski objekt koji hranu priprema samo vikendima. Kako i sam naziv kaže radi se o livadi, lijepo uređenoj ravnoj površini na kojoj se uz rubove obale može pronaći hladovina, a rijeka je na tom dijelu nešto dublja, a posjetiteljima nude i kanue za najam.

Mrežnička kuća – odlična gastroponuda

Za one zahtjevnije, odlična je destinacija “Dnevni boravak na Mrežnici”, nova turističko gastro ponuda u Donjem Zvečaju koju je osmislila Mrežnička kuća obitelji Vukmanić u suradnji s udrugom Izvan fokusa. Opuštajući dnevni boravak opremljen s već poznatim drvenim klupama od paleta, dekicama, lampicama, smješten uz samu obalu Mrežnice ispred prekrasnog restorana Mrežnička kuća, pruža jedinstveni ambijent u prirodi.

boravak

boravak

boravak

Uz opuštenu i ugodnu atmosferu, restoran na terasi objekta i u boravku gostima pruža bogatu gastronomsku ponudu; beyond burgere, juneće burgere, čips od šarana, pohani sladoled, koktele. Radno vrijeme objekta je od srijede do nedjelje od 12 do 23 sata. Osim osvježenja u ugodnoj Mrežnici gostima je dostupan teren za nogomet. Nude i romantičnu vožnju kajakom za dvoje. Moguće je i iskusiti i spuštanje raftovima i kajacima Mrežnicom i Koranom kojeg organiziraju u suradnji s agencijom Terra Croatica. U ponudi su jednodnevni, dvodnevni i višednevni izleti, a u objektima obitelji, Mrežničkoj kući i restoranu DP moguće je osigurati i smještaj.

Dubovec – razgled srednjovjekovne utvrde

U gradu na četiri rijeke posjetitelji mogu razgledati dobro poznati dvorac Stari grad Dubovac koji spada među najljepše i nabolje sačuvane spomenike feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj. Ime je dobio po dubovoj (hrastovoj) šumi koja je okruživala dvorac, a datira od prije 13. stoljeća.

dubovac

kastel

Dvorcem su upravljale plemićke obitelji, a najpoznatije su Frankopani i Zrinski. Kroz povijest mu se mijenjala uloga i izgled i bio je važna obrambena građevina. Danas je turističko odredište s vidikovcem smještenim u najvišoj Branič kuli gdje se nalazi i stalna muzejska izložba. Osim vidikovca posjetitelji u prizemlju građevine mogu uživati u srednjovjekovnoj atmosferi restorana unutar zidina. Radno vrijeme Branič kule je od utorka do nedjelje od 10 do 20 sati, a restorana Kastel od 10 do 23 sata.

Rastoke – očuvano vodeničarsko naselje

Na samo pedesetak kilometara od Karlovca u Slunju se smjestilo prekrasno gradsko vodeničarsko naselje Rastoke nastalo igrom prirode na utoku Slunjčice u rijeku Koranu. Priroda se tu poigrala modrozelenim vodama Slunjčice koja se prelijeva preko sedrenih stijena u rijeku Koranu, stvarajući pritom mnoštvo slapova, brzaca, malih jezera i kaskada.

Proljeće u Rastokama bez turista

Proljeće u Rastokama bez turista

Proljeće u Rastokama bez turista

Naselje je posebno po bogatstvu zelenila na otočićima i hridima na kojima su sagrađene autohtone kuće s mlinicama. Uz razgledavanje živopisnog naselja posjetitelji se u njemu mogu okrijepiti u caffe baru i tri restorana u kojima imaju prilike kušati autohtone specijalitete, a najpoznatija je pastrva, dok na obiteljskim gospodarstvima, mlinicama mogu vidjeti kako se melje brašno i kupiti razne vrsta brašna.

Ranch Dolina jelena – u srcu prirode

Samo 25 kilometara dalje na području općine Rakovica smjestio se jedinstveni ranč u sklopu OPG-a “Dolina jelena” obitelji Bićanić u Drežnik Gradu.

jeleni

jeleni

jeleni

Obitelj se na ranču od 15 hektara bavi uzgojem jelena lopatara i jelena običnog. Trenutno ih imaju oko 160 jedinki, a uz jelene uzgajaju i crne slavonske svinje, te tri konja. Posjetitelji u obilazak idu s voditeljem prilikom čega imaju priliku iskusiti jedinstveni doživljaja razgledavanja i hranjenja divljači. Ranč je za posjetitelje otvoren od 9-11 sati i od 18-20 sati. Ulaznica stoji 70 kuna, a za djecu do 7 godina je besplatan. Svakog gosta nakon obilaska očekuje i zakuska domaćim proizvodima OPG-a.

Žitna lađa Zora – kako se nekad plovilo po Kupi

U selu Brođani u rijeci Kupi kod Karlovca smjestila se Žitna lađa Zora, povijesni brod kakav je u 18. stoljeću plovio rijekom Kupom i prevozio žito. Lađarski izlet pruža jedinstveni doživljaj i pogled na prirodu s riječnog broda. Tijekom 90 minuta plovidbe lađari će posjetitelje upoznati s pričama o lađi, povijesti Pokupja, potopljenim lađama, karlovačkim sirenama, te o bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta. Putnici mogu uživati u plovidbi uz kavu, domaće likere, rakije i pekmez.

zora

zora

Tijekom plovidbe posjetitelji će vidjeti ostatke starog željezničkog mosta srušenog u Domovinskom ratu, Pavlinski samostan i Crkvu Majke Božje Snježne u Kamenskom. Putovanje izletnika prati niz životinja poput divljih patki, kormorana, a ponekad se sretne i pokoja vidra ili dabar. Najhrabriji se mogu okušati za kormilom lađe uz pomoć kapetana. Žitna lađa Zora ima 48 sjedećih mjesta na klupama za stolovima, a moguće je prevoziti ukupno 60 putnika. Trenutna cijena plovidbe je 60 kuna po osobi, a isplovljuje se tijekom subote i nedjelje od 11 sati. Nakon plovidbe posjetitelji imaju mogućnosti obići lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva na kojima mogu kušati tradicionalna jela ili posjetiti obližnji Muzej Domovinskog rata na Turnju.

Muzej Domovinskog rata na Turnju – još malo povijesti

U Domovinskom ratu 1991.-1995. Turanj je strateška važna točka u obrani grada, mjesto na kojem je zaustavljen neprijatelj u pokušaju zauzimanja grada i presijecanja Hrvatske. U obnovljenoj zgradi koju su branitelji nazvali „Hotel California“ uređen je suvremeni muzejski prostor. Unutarnji prostor zgrade na tri etaže organiziran je za skladno funkcioniranje muzejskih sadržaja. U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba karlovačkim braniteljima Domovinskog rata, suvenirnica i kafić. Stalna izložba Karlovac 1991. – 1995. posvećena životu u gradu Karlovcu i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskog rata, postavljena je na prvom katu, u potkrovlju je smještena višenamjenska dvorana, knjižnica sa čitaonicom, uredski prostori.

Učenici Vukovarsko-srijemske županije posjetili su Karlovac i muzej u Turnju

U vanjskom prostoru Muzeja kao integralni dio izložbe, prezentirana je borbena tehnika s naglaskom na borbena vozila iz domaćih radionica. Stalni postav prezentiran je na suvremen i interaktivan način, 350 originalnih predmeta, više od tri sata multimedijalnih sadržaja, video prezentacija, animacija, filmova u kojima posjetitelji samostalno otkrivaju i istražuju. Za najmlađe posjetitelje posebno je zanimljiv edukativni kutić u kojem kroz pitalice, slagalice, kviz, mogu učiti o povijesti Domovinskog rata. Radno vrijeme muzeja je od utorka do petka od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 18 sati. Cijena ulaznice za odrasle je 60 kuna, obiteljska ulaznica stoji 120 kuna, za djecu, studente i umirovljenike 30 kuna, za grupe su povoljnije, dok je za djecu do tri godine, branitelje osobe s invaliditetom, te članove ICOM-a i HMD ulaz besplatan, zgrada je prilagođena potrebama osoba s invaliditetom.

Kuterevo – zbližavanje s divljinom

Nedaleko od grada Otočca je mjesto Kuterevo, smješteno u uskoj velebitskoj uvali, gdje se smjestilo i Utočište za mlade medvjede koje pruža sklonište za medvjeđe siročiće, odnosno zaštitu medvjeđeg staništa. Sastavni dio programa je edukacija posjetitelja odnosno njihovo zbližavanje s divljinom i medvjeđom karizmom. Od 2005. godine uspostavljena je i volonterska postaja s ciljem potpore projektu i razvoju lokalne zajednice. U posljednjih nekoliko godina Utočište za mlade medvjede Kuterevo ugostilo je u prosjeku 15 volonterskih grupa, više od 50 individualnih volontera te više od 20 tisuća posjetitelja.

Medvjedi u Kuterevu uživaju u ljetnim poslasticama

Medvjedi u Kuterevu uživaju u ljetnim poslasticama

Moguće ga je posjetiti i tijekom proljeća, ljeta i jeseni, zimi miruju. U ljetnom periodu, lokalne vodičke će vas dočekati i informirati. Preporučujemo posjete tijekom ranog prijepodneva ili kasnog popodneva, posebno tijekom ljetnih dana. Utočište nikada nije zatvoreno, te se može posjetiti od jutra do mraka, a najbolje nakon 9 sati ujutro, pa do 8 sati navečer. Ulaz i posjeta su besplatni, a kako bi im pomogli, uvijek možete donirati simboličan iznos i bit ćete nagrađeni medo-suvenirom. Nakon obilaska tradicijska jela mogu se probati u restoranima kod Otočca.

Memorijalni centar “Nikola Tesla” – na pragu znanosti

Za manje od sat vremena vožnje može se razgledati i Memorijalni centar “Nikola Tesla” u Smiljanima kod Gospića. Centar se sastoji od povijesnih objekata – rodne kuće Nikole Tesle, crkva apostola Svetog Petra i Pavla gospodarski objekt (štala), kameni spomenici i klupe arhitekta Zdenka Kolacija, te novo sagrađenih objekata – trijem, ispitna stanica i multimedijalni centar s pripadajućim igralištem za djecu.

U rodnoj kući nalazi se stalni multimedijalni postav, u prizemlju kuće slikom, riječju i zvukom prikazan je životni put i genijalnost velikog izumitelja, dok se u potkrovlju kuće nalaze replike Teslinih izuma koji su zauvijek promijenili svijet te su i danas osnova najnovijim tehnologijama. Jedna od njih je Ispitna stanica – replika Teslinog laboratorija iz Colorado Springsa gdje je boravio 1899. – 1900., gdje je radio brojne eksperimente s visokofrekventnim strujama, bežičnim prijenosom energije te proučavao munje. Istraživao je prijenos informacija i energije na daljinu bez vodiča.

Tijekom tamošnjeg boravka, uspio je prenijeti signale do New Yorka te upalio 200 sijalica udaljenih 40 milja. Demonstracija rada Tesline zavojnice održava se u 10, 12, 14, 16, 18, te u 19 sati. Unutar multimedijalnog centra nalazi se konferencijska dvorana predviđena za održavanje sastanaka, kongresa i radionica. U dvorani se prikazuje dokumentarac o Teslinom životu svaki put nakon demonstracije u ispitnoj stanici. Tu je i suvenirnica gdje se može kupiti i sa sobom ponijeti memoriju na velikog izumitelja i njegov rodni Smiljan. Ljetno radno vrijeme Memorijalnog centra je od 9 do 19 sati. Cijena ulaznice je za odrasle 50 kuna, obiteljska stoji 80 kuna, a za djecu iznad sedam godina, učenike, studente i umirovljenike 20 kuna.

 

>> VARAŽDIN

Izletište Lužec kod Novog Marofa – odlučite se na cjelodnevni piknik

Izletište Lužec, svojevrsni je park prirode, područje koje obiluje izvorima pitke vode, jezercima i izgrađenim šetnicama. Okruženo je šumom i prirodnim hladom, a nalazi se na području grada Novog Marofa u selu Oštrice. Opremljeno je izletničkom infrastrukturom, klupama za odmor, stolovima, roštiljem. Za grupe se preporučuje najava voditelju izletišta na broj telefona 098/ 761 957.

luzec

luzec

luzec

luzec

luzec

luzec

Grebengrad –  Čevo – malo hodanja

Kad ste već u Novom Marofu i volite prirodu svakako preporučujemo i posjet izletištu Grebengrad. Ovdje možete razgledati utvrdu iz 13. stoljeća čiji su posljednji vlasnici bili grofovi Erdödy. Obnova utvrde je u tijeku, ali sad već ona svojim obrisima priča svoje tajne. Nedaleko utvrde nalazi se vrh Lubenjak s kojeg se pruža prekrasan pogled prema Međimurju, Sloveniji i Austriji. Predahnuti možete u obližnjoj planinarskoj kući u kojoj će vas vikendom dočekati članovi planinarskog društva Grebengrad.

Planinarskom stazom Grebengrad –  Čevo  (7,8 km) doći ćete do još jednog vidikovca s kojeg se pruža prekrasan pogled na dolinu Bednje i dvorce Bela I i Bella II, a u blizini Čeva nalaze se i ostaci utvrde Pusta Bela u kojoj je u povratku iz Križarskih ratova boravio i Richard Lavljeg srca. Kad se spustite s Čeva, u Belskom dolu osvježite se na poznatom izvoru koje je obavezno stajalište putnika namjernika i izletnika.

Za tu vodu kažu i da je “muška voda” pa što god to značilo, nije naodmet probati. Da je ova voda iznimno  čista dokazuje obližnje ribogojilište  pastrva koje se ovdje uzgajaju već godinama.

Vrijeme je ljetnih vrganja, a njih ćete također naći u okolici Novog Marofa – Paka je raj za vrganje. Šumovit predio koji se nalazi uz staru cestu Zagreb – Varaždin , gdje su i grofovi Erdödy imali svoj “Zverinjak” . Na uzvisini uz šumsku prometnicu nalazi se utvrda Paka, a podno nje, uz potok možete vidjeti dabrove brane.

Mlin na Muri – povratak u prošlost

Žubor vode i škripa kamenog žrvnja vraćaju posjetitelje u davnu 1902. godinu kada je prvi put samljeveno brašno na tom plutajućem “starcu”. Mlinarenje na Muri bilo je izrazito razvijeno početkom 20. stoljeća (tada je, na samo četrdesetak kilometara bilo smješteno čak 90 mlinova) iako prvi podaci o mlinovima na ovom području sežu u daleku prošlost. Radi se o antičkim izvorima starim preko 2000. godina. Nažalost, kotač vremena pregazio je ovaj jedinstveni arhitektonski oblik i stari zanat pa je sredinom osamdesetih godina zapečaćena sudbina i posljednjem riječnom mlinu koji se nalazio upravo u Žabniku. Mlinovi uz Muru su u najstarijim vremenima bili namješteni na deblima, zvanim “kompi”, koje su povezivale dvije grede. Komp je bilo kopano hrastovo deblo, dugačko i preko 12 metara i široko do 2 metra.

Obod debla su omekšali vatrom, da bi u njega usjekli korito, kuda su učvrstili vratilo, široki krug iz četiriju vijenaca, na koji su pričvrstili lopatice. Tek na kraju 19. stoljeća slikovni zapisi otkrivaju nadogradnju srednjovjekovne tesarske tehnike s tesanim daskama, koje su oblikovale lađe, čune, koji su nosili pogonsku napravu na Muri. Izgradnjom mlina samo nekoliko metara od mjesta gdje je original godinama vrijedno radio svoj posao, međimurski su majstori uspjeli vratiti u Žabnik barem dio atmosfere iz vremena kada su Murom vladali mlinovi.

Oko mlina, u idiličnom prirodnom ambijentu uređen je i “Mlinarov poučni put”. Uz šetnju kroz nedirnutu prirodu u dužini od 3 km, ovaj poučni put nudi i mnoštvo zanimljivih podataka o prirodnoj i tradicijskoj baštini prostora značajnog krajobraza rijeke Mure. Tu je i riječna skela, plovilo koje s jedne na drugu riječnu obalu prevozi ljude i vozila, a bez motora, jedara ili vesala..

 

>> OSIJEK

Adrenalinski park Zlatna Greda – avantura i uzbuđenje

U šumskom predjelu zvanom Zlatna greda možete se okušati u penjačkim vještinama u adrenalinskom parku ili pak uživati u drvenim kućicama u krošnjama drveća s ukupno 46 ležaja. Zlatna Greda je mjesto gdje se spajaju prelijepa priroda, gastronomija, avanturistički duh i učenje o prirodi, uz doživljaj okusa i mirisa baranjskih i slavonskih specijaliteta poput gulaša od divljači i fiš paprikaša. Smještena je u Baranji, 30-tak kilometara od Osijeka, na sjevernom ulazu u Park prirode Kopački rit.

Nekadašnja upravna zgrada pustare Zlatna Greda pretvorena je u edukacijsku i eko-turističku destinaciju s popratnim sadržajima koja će vaš boravak pretvoriti u čisti užitak i nezaboravno iskustvo. Ako ste ikad sanjali o letu kroz prirodu na visini od 9 metara možete se upustiti u zipline avanturu. Biciklima možete istražite Baranju. U blizini se nalazi i poznati dvorac Tikveš te brojni asfaltirani i makadamski putevi koji vas mogu odvesti u nezaboravne avanture. Kroz Zlatnu Gredu inače prolazi biciklistička ruta – Panonski put mira – koja spaja Osijek, Kopački rit, Batinu i nastavlja dalje prema Somboru.

Ovdje možete iznajmiti i opremu za veslanje i samostalno se zaputiti po rukavcima Kopačkog rita. Raznolikost i bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta koji ćete vidjeti i doživjeti će vas oduševiti. Ovisno o vodostaju, postoje dvije dostupne rute za veslanje kanuima i to po obližnjem kanalu Čarna ili kroz poplavne šume (otprilike 2,5 kilometra od Zlatne Grede). Ako vas put nanese do OPG-a Dokić tu će vam ponuditi iskustvo paintballa, a u Apartmanu Duga u Bilju možete iznajmiti eko skutere i njima obići cijelu Baranju, a također ju možete obići i konjima koje možete unajmiti u pansionu Capistro.

Vinske ceste  u Zmajevcu – jedinstveni restoran u vinskom podrumu Josić

Zmajavec je pitoreskno mjesto i hrvatska prijestolnica vina, mjesto s predivnim surducima i gatorima. Nalazi se na samo 30-ak kilometara od Osijeka i pola sata vožnje. Na vinskoj cesti koja prolazi kroz Zmajevac nalazi se i restoran i vinarija Josić, mjesto prepoznatljivo po uređenju, ugodnom ambijentu te domaćoj autohtonoj kuhinji i vlastitom vinu. Oaza za čisti hedonizam. Grožđe se proizvodi na 22 hektara vlastitih vinograda uz 5-6 ha vinograda iz kooperacije.

U kušaoni vinarije Josić svakako treba probati vina dobivena iz crvenih sorti grožđa koje su pokazale izuzetan potencijal u Baranji. U restoranu u vinskom podrumu, u kojem valja potražiti spas od ljetnih vrućina, vlasnik i chef kuhinje Damir Josić, iznenadit će vas fuzijom autohtone kuhinje i specijalitetima od crne svinje, steakovima, perkeltom od štuke, patke…

Kopački rit – priroda koja ostavlja bez daha

Baranja je unazad nekoliko godina postala pravi kontinentalni turistički biser koji turistima nudi, osim nadaleko poznate baranjske gastro ponude, i zanimljive avanturističke, hedonističke, edukativne i istraživačke sadržaje. Svjetski poznati park prirode Kopački rit prva je destinacija na koju doslovce naletite već pri samom ulasku u Baranju.

Ovaj posebni zoološki rezervat zanimljiv je tijekom cijele godine i močvarni je dom tisućama ptica, opasan rukavcima Drave i Dunava pa je vožnja kroz njega u organiziranim turističkim turama zanimljiva i neopisivo lijepa. Kopački rit prošaran je pješačkim i biciklističkim stazama pa u prijemnom uredu koji se nalazi na ulazu u park možete unajmiti i bicikl za vožnju kroz njega, ali i kupiti kartu za mali turistički vlakić. Također vam je u ponudi i vožnja kanuima.

Seljačko domaćinstvo u Karancu ‘Tri mudraca’ – sve je autohtono

Na Facebook stranici ‘Visit Slavonija i Baranja’ može se pronaći ukupna turistička ponuda Baranje kao i svi potrebni kontakti. Posebno je zanimljivo izletište i seljačko domaćinstvo u Karancu ‘Tri mudraca’ kojega vodi vlasnik Richard Apel.

Gostima nudi bogatu gastro ponudu ali i adrenalinska uzbuđenja kao što je vožnja terencima po poljima i brdima Baranje, gađanje lukom i strijelom te također veslanje kanuima po rukavcima Rita.

Eko-art Pannonia terranova + imanje Ivica i Marica + ‘Pero kulen’ – draž malih seoskih gospodarstava

Eko-art baštinsko imanje ‘Pannonia terranova’ obitelji Tenšek u Vardarcu pravo je mjesto za pronaći unutarnji mir i doživjeti prirodnu harmoniju u umjetničkom okruženju. Naime, to je starinska baranjska kuća sa trijemom iz 1913. godine preuređena u “bed&breakfast;” smještaj koja ima restoran, bar, salon i vrt pogodna za višednevni boravak u Baranji. Osim tog smještaja tu su i brojna druga seoska gospodarstva koja nude turistički iznimno dobro uređene apartmane, kuće i sobe, osmišljene tako da boravkom u njima doživite Baranju u svom punom povijesnom i kulturnom bogatstvu.

Jedno takvo imanje je ‘Ivica i Marica’ u Karancu gdje ćete vas probuditi zvono sa crkve, a prvu jutarnju kavu doživjet ćete u okruženju pijetlova, ptičica, pasa i konja u dvorištu uz mirisna domaća peciva i kulen domaćina. Kad je o kulenu riječ, Pero Dobrovac zvani ‘Pero kulen’ najpoznatiji je baranjski proizvođač domaćeg kulena. Priprema ga po stoljetnoj recepturi u autentičnom ambijentu baranjskog seoskog domaćinstva. Kada god dođete ponudit će vam svoje suhomesnate proizvode na kušanje i biti vam odličan informator o svim baranjskim zanimljivostima.

Dom Jankovac – predajte se istraživanju Papuka

Jedna od najljepših gorskih dolina smještena je na sjevernim obroncima Papuka na visini od 475 metara. Bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena stoljetnim bukvama slavonske šume. Puna svježine i romantike uvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota koje nigdje više ne možemo naći u Slavoniji, Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom park-šumom.

Prilazi Jankovcu lijepi su i ugodni, uz živahne potoke i u sjeni stabala. Do Jankovca vodi cesta Velika – Jankovac , a moguće je doći i pješke brojnim planinarskim stazama.

Dunav i Drava – kupanje na bajkovitim pješćanim rukavcima

Odijek: Pješčani otoci i plaže na rijeci Dravi

Odijek: Pješčani otoci i plaže na rijeci Dravi

Ako se pak poželite okupati uz pomoć lokalnih mještana otkrit ćete prave male bajkovite pješčane oaze rukavaca Dunava i Drave sa uređenim plažama, skakaonicama i sjenicama u kojima možete uživati cijeli dan. Na ekoimanju poznatog hrvatskog fotografa u Bilju možete također sudjelovati u raznim radionicama vezanih za uzgoj bilja i naučiti mnogo toga o životu s prirodom, obzirom da njegova višečlana obitelj upravo tako živi već godinama na svom biljskom imanju kojega su izgradili sami.

 

>> SPLIT

Radmanove mlinice kod Omiša – potpuni doživljaj ovog kraja

U srcu kanjona rijeke Cetine, otprilike šest kilometara od Omiša smjestilo se izletište Radmanove mlinice. Ime je dobilo po obitelji Radman koja ih je preuredila sredinom 19. stoljeća kada doživljavaju svoj procvat.

Pod zaklonom visokih stabla te s pogledom na prekrasna mlinska kola uživajte u bogatom izboru domaćih riječnih specijaliteta poput žaba, jegulja i pastrva, guštajte u morskim ribama ili jelima ispod peke. U restoranu Kaštel Slanica ne zaboravite isprobati domaći soparnik i kruh ispod peke. Na ovom vas prostoru očekuj pregršt zanimljivih aktivnosti kao što je zip line, slobodno penjanje, vožnja kanuom, rafting na rijeci Cetini, a možete se prepustiti i sunčanju te kupanju na obližnoj plaži.

Rafting na Cetini – iskusite pustolovni turizam

Za sve turiste, izletnike koji se odluće odmaknuti od gradske vreve, kultnih restorana sa probranim gastro delicijama željnih pustolovine i upoznavanja još uvijek nedovoljno otkrivenih prirodnih ljepota Hrvatske svega četrdesetak minuta vožnje od Splita nezaboravne trenutke pružit će rijeka Cetina.

I dok se Pupačićevi jablanovi “ogledaju u bistrim brzacima Cetine, poput najljepšeg grada na vodi”, za sve željne pustolovnog turizma ostaje rafting na divljim brzacima ove ljepotice. Od Zadvarja i veličanstvenog slapa Gubavica, samo najhrabriji uz vodiće spuštaju se čamcima do Kraljevca i najstarije hidroelektrane u Europi te svoj put nastavljaju Poljičkom Republikom. Nezaboravne su slike prirode od slapova Cetine, kanjona, špilja i bujne vegetacija. Bajkovit okoliš rijeke Cetine sa prekrasnim malenim plažama turistima ostaje u nezaboravnoj uspomeni. U mirnijim vodama nakon zadvarskih bukova i brzaca okrepu će pronaći uz poznati poljički soparnik kojem nitko ne može odoliti.

Planinarenje na Biokovo – istraživanje druge strane planine

One željne planinarenja ljubitelji planinskog turizma uputit će do planine Biokovo, ali ne sa njene južne primorske strane. Za doista osjetiti sve čari ove mitske planine potrebno je zaći na njenu sjevernu florom i faunom bogatiju stranu. Na 1050 metara nadmorske visine poznato je izletište Kaoci i planinska kuća Zagorka. Zabiokovci će vam, dok vas vode biokovskim klancima i oputinama upoznati sa mnogim legendama ovog kraja, ali i poviješću koja se povezuje uz Zagorku. Gradili su je još za cara Franju Josipa kako bi se, jer je poboljevao, liječio, i nauživao biokovskog svježeg zraka okružen stoljetnim jelama. Danas ona dočekuje posjetitelje koji na uređenom platou mogu sami pripremati hranu i uživati u dugim šetnjama.

Stipe Sržić/arhiv PP BIOKOVO

Za sve izletnike, željne adrenalinskog sporta iskusni speleolozi će priuštiti još jedno jedinstveno iskustvo. Spuštanje u biokovske ledenice, jame gdje se na dubini od pedesetak metara otvaraju posebne “ledene dvorane” koje u svojoj utrobi kriju ledene gromade. Najpoznatija i danas je Mucića ledenica. Sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća zabiokovci su mukotrpno vadili led i na mazgama nosili u primorje prodavati ga. Trgovali su ledom u vruće ljetne dane za litru ulja i slanu srdelu. Prodavali led slastičarima i ugostiteljima. Danas taj isti led nude kao turističku atrakciju. Nažalost još uvijek nedovoljno prepoznatljivo.

Imotska jezera – jedinstven doživljaj prirodnih fenomena

Na svega tridesetak kilometara vožnje od izlaza sa auto ceste i tunela Sv. Ilija smjestio se gradić Imotski koji svojim kamenim kalama više podsjeća na neko dalmatinsko mjesto uz more nego grad uz samu granicu sa BiH. Gradska jezgra s kamenim kućama i centralnom šetnicom vodi do samog ulaza u prostor oko dva imotska prirodna fenomena Crveno i Modro jezero.

Modrom jezeru vraća se prirodni ton boje vode

Plivati u bistroj vodi Modrog jezera te skakati sa njegovih litica za turiste je posebna atrakcija. Potrebno je svega petnaestak minuta za spustiti se jezeranskim serpentinama do vode i uživati u nezaboravnom doživljaju. Na povratku se može svratiti u neki od ugostiteljskih objekata uz rijeku Vrljiku i uživati u tradicionalnim jelima teletini ispod peke, janjetini s ražnja, kruhu ispod peke i imotskim rafiolima.

 

>> RIJEKA

NP Risnjak + selo Roswell – fotkanje sa šerifom

Želite li otputovati na predivnu destinaciju gdje ćete se u prirodi povezati s djecom i priuštiti si aktivan odmor (biciklirati, planinariti, voziti kajakom, jahati, kupati u jezeru), a ne potrošiti previše novaca, valja se uputiti u Gorski Kotar. Udaljen tek dva sata lagane vožnje od Zagreba i jedan od Rijeke, ovaj predio Hrvatske posljednjih godina postao je prava poslastica za ljubitelje aktivno/opuštajućeg odmora u prekrasnom prirodnom okruženju.

Kulise sa snimanja Winnetoua između Fužna i Lokava službeno otvorene za posjetitelje

Smješteni u jednoj od mnogih šarmantnih planinskih kućica u Delnicama, Fužinama ili Mrkoplju, gdje se kroz razne muzeje, autohtonu hranu, običaje i ljubazne domaćine može bolje upoznati povijest ovog kraja, obiteljski vikend možete provesti uživajući u svim blagodatima prirode obližnjih parkova, jezera i planina. Obavezna destinacija obližnji je NP Risnjak, područje koje balkanske planinske masive povezuje s Alpama, bogato životinjskim i biljnim vrstama. No na putu prije Risnjaka skriva se dašak Divljeg zapada u kaubojskom selu Roswellu, nekadašnje kulise filma Winnetou, gdje se djeca mogu zabaviti uz konje, pucajući lukom i strijelom ili pofotkati sa šerifom na kapiji.

Crni vrh iznad Grobničkog polja – safari

Ovce na ispaši na Grobničkom polju

Gorski kotar nudi i svoju mogućnost safari avanture. Naime poznato lovište Crni vrh, na nadmorskoj visini do 1100 metara, vrh je koji se prostire iznad Grobničkog polja, specifičnog po izobilja zaštićene divljači (vukova, medvjeda, risa), koje se, (u organiziranim grupama do 20 osoba) može pogledati izbliza.

Fužine + špilja Lokvarka – istraživanje

Spilja Lokvarka

Tu su i Fužine, s nezaobilaznim jezerom Bajer ili pak Lokvarskim jezerom, tek 30 km od mora (Crikvenice, Opatije, Krka), pogodnim za piknik, vožnju čamcem, kanuom, kajakom te surfanjem (zbog čestog strujanja vjetra). Tri kilometara od Fužina krije se oko 3.5 milijuna godina stara špilja Vrelo, jedna od rijetkih kojoj, osim speleologa, pristup imaju i osobe s posebnim potrebama. Tu je i Lokvarka, druga najveća spilja u Hrvatskoj (277 m) s ukupno šest galerija, (do kojih šesta zauzima prostor veći od prve četiri zajedno), u koju je moguće ući samo s vodičem. Biciklisti pak mogu pedalirati obližnjom 22 km dugom stazom Široka draga.

Park šuma Golubinjak + Platak – izletište za cijelu obitelj i roštiljanje

Park šuma Golubinjak nalazi se neposredno uz autocestu, niže željezničke stanice Lokve. Desetak minuta dalje, neposredno uz autocestu, ispod vijadukta na autoputu Zagreb – Rijeka, niže željezničke stanice Lokve, zaštićeni je Park šuma Golubinjak. Velika zelena čistina na površini od 51 ha, okružena stasitim stablima crnogorice koja se uzdižu visoko na planinama, gotovo svakoga ostavlja bez daha. U ponudi je iznajmljivanje prostora za roštiljanje te dječje igralište, a za one aktivnije tu je višenamjensko sportsko igralište i boćalište.

Osvježene u park šumi Golubinjak

Osvježene u park šumi Golubinjak

Osvježene u park šumi Golubinjak

Osvježene u park šumi Golubinjak

Uz turističku stazu nalazi se “Kraljica Šume” (najveća jela u Gorskom Kotaru, visine 37m, promjera 140cm) te “Staza spilja” duga 10,82 km. Odsjesti se može u jednoj od mnogobrojnih, šarmantnih planinskih kućica gdje topli domaćini spravljaju autohtona delicija i slastica od domaćih namirnica poput šumskih malina, kupina i jagoda ili gljive Smrčak – po kvaliteti odmah iza tartufa. Za one koji žele jednodnevni izlet, tu je obližnji Platak s najdužom Europskom tubinng stazom dužine 160 m i rijetkom skijaškom stazom s pogledom na more, idealnog za roštiljanje i sportske aktivnosti.

Vrbnik na Krku + restoran Gospoja – uživanje u vrbničkoj žlahtini

Krk je i poželjna destinacija za gurmana i ljubitelje dobre kapljice, koji se nude na jelovnicima stotinjak otočkih restorana, konoba i ugostiteljskih objekata. Svježa riba, škampi,  rakovi, školjke uz razne vrste priloga od povrća i danas su nezamjenjivi u domaćoj kuhinji otočana. Blagdanski objed gotovo uvijek će uključiti i jela od domaćeg tijesta (šurlice, makaruni, njoki) s različitim umacima. Posebno je cijenjena krčka janjetina, domaći ovčji sir i pršut.

zlahtina

Naime, legenda kaže da se janjetina s otoka Krka posluživala na poznatim Neronovim gozbama u Rimu, a uz domaće maslinovo ulje i vinski ocat, u pripremi otočnih jela uglavnom prevladavaju začini i dodaci koji se mogu naći na otoku, kao lovorov list, ružmarin, češnjak, mladi luk. Za sladokusce tu su domaći, autohtoni deserti poput smokvenjaka, imbriagona, krčkih rafiola, presnaca te nadaleko poznata i bogata torta “Krčka kneginja”, koju preporučujemo probati u lokalu Casa del padrone – domu Krčke kneginje, koji se nalazi u samom centru grada. Ljubitelji dobrog vina pak mogu kušati poznatu Vrbničku žlahtinu, od autohtone sorte žlahtina bijela, u poznatom restoranu “Gospoja” na Vrbniku.

Kuća Krčkog pršuta – gastroužitak kakav se pamti

prsut

Ime restorana govori sve! Otkrijte tajnu krčkog pršuta koji je prvi zaštićen hrvatski proizvod registriran na razini Europske unije. Kuća krčkog pršuta, koja se nalazi u Vrhu, samo 5 kilometara sjeveroistočno od grada Krka, pruža priliku da probate ovu jedinstvenu delikatesu i saznate kako se proizvodi. Do nje se može doći i biciklom, te kroz vožnju upoznali prirodu i ruralna područja otoka. Osim neodoljivog pršuta, ovdje vas očekuju i izvrsni sirevi, kobasice, slanina, tjestenina šurlice i drugi tradicionalni domaći specijaliteti otoka Krka.

  • Dani vina otoka Krka (posljednji vikend u kolovozu; Vrbnik)

Manifestacija Dani vina otoka Krka od 2004. godine do danas tradicionalno se održava u Vrbniku zadnjeg vikenda u mjesecu kolovozu. Uz  sedam  vinara  iz  Vrbnika i jednog  sa  otoka  Krka,  svoja  vina  svake godine predstavljaju i vinari iz neke druge  županije. Osim vinara tu su ostali proizvođači autohtonih i eko proizvoda. Tijekom dva dana trajanja ove enogastronomska  manifestacije na Trgu Škujica i Placi Vrbničkog statuta posjetitelji mogu degustirati i kupiti autohtona vina i ostale domaće proizvode. Ako propustite Dane vina otoka Krka, ne brinite, tijekom cijele godine možete uživati u vinskim probama i turama, kao i doživljajima inspiriranim vinom.

  • Krčki sajam – Lovrečeva (08.08. – 10.08.; Krk)

Riječ je o najdugovječnijoj, tradicionalnoj kulturnoj  manifestaciji na Kvarneru, koja se u gradu Krku održava od 16. stoljeća. sajam se sastoji od povijesnih (srednjovjekovni sajam, turniri, mačevanja i slično) i tradicijskih dijelova (natjecanje u ručnom rezanju pršuta, tradicijski sajam i slično), a naglasak same manifestacije je na spajanju tradicije i suvremenosti. Osim povijesnih i tradicijskih dijelova  manifestacije tu je i bogata ponuda izvornih krčkih i hrvatskih proizvoda kao što su krčki sir, pršut, šurlice, žlahtina, likeri i razne druge gastro delicije; ponuda rukotvorina i izvornih suvenira; raznolika ponuda zabavnog programa na pet lokacija.

  • Dani Malinske (posljednji vikend u srpnju; Malinska)

Zadnji vikend u srpnju već je tradicionalno rezerviran za Dane Malinske. Cijeli vikend do kasnih jutarnjih sati posjetitelje manifestacije zabavlja  živa glazba na nekoliko različitih lokacija. Sva događanja popraćena su bogatom ponudom jela i pića od kojih izdvajamo veliki roštilj sa lovačkim specijalitetima.

>> ZADAR

Pasoglavi – Večka kula – legenda na starigradskoj obali

Bio jednom kralj koji je imao pasju glavu, a ljudsko tijelo. Brijao ga je svaki put drugi mladić, kojega bi kralj nakon toga dao ubiti kako se ne bi doznala njegova tajna – to je legenda Večke kule čiji ostaci još uvijek stoje na starigradskoj obali, uz samo more blizu hotela Alana. Kula je sagrađena u vrijeme osmanskog carstva kako bi čuvala podvelebitski kanal. Legenda kaže da je pronicljiva majka smislila plan kako da spasi sina koji je bio sljedeći na redu da ošiša i obrije kralja te izgubi glavu zbog kraljevih kompleksa od kojih je patio zbog ružnoće.

Legenda kaže da umijesila kruh sa svojim mlijekom i dala ga sinu neka ponudi kralja. Kralj je pojeo kruh, a onda mu je mladić rekao od čega je tako sladak. Kako su time postali braća po mlijeku, kralj odluči pustiti mladića, ali mu naredi da ne smije nikome odati tajnu o njegovoj pasjoj glavi. Mladić je dugo čuvao tajnu, no jednog je dana ipak morao progovoriti.Odlučio je  tajnu povjeriti crnoj zemlji. Iskopa rupu, sagne se i šapne: “Crna zemljo, u našega kralja pasja glava”. Na tom mjestu narasla je zovina ili bazga, a pastir je izradio od nje izradio sviralu. Kad je zasvirao čulo se samo “U našega kralja pasja glava!”. Tajna se pročula cijelim kraljevstvom, pa je kralju preostalo da neobrijan i u osami živi sve do smrti, a mladići iz kraljevstva više nisu ginuli zbog njegovih dlaka. Večka kula danas je izletište sa spektakularnim pogledom na gordi Velebit s kanjonima Velike i Male Paklenice. Za Dalmaciju vrlo neobičan ugođaj stvara i potok Velike Paklenice koji tu utječe u more pa sve skupa djeluje močvarno i pitomo.

Nedavno je uređena plaža Jaz pored kule i šetnica, a tu je i teretana na otvorenom, dječje, odbojkaško i košarkaško igralište kao i aqua park. Nema prostora namijenjenog gradelanju, ali hrana i piće se nude u samom gradu koji nije daleko od izletišta.

Kudin most – povijesna arhitektura i danas odolijeva vremenu

Kudin most na Krupi

Do Kudinog mosta spuštate se kozjom stazicom do prekrasne krške zelene rijeke preko koje je sazidan most. Legenda kaže da ga je sagradio Kude zbog svoje velike ljubavi koja je živjela s druge strane rijeke prije 200 godina, odnosno na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, pa je po Kudi i nazvan. Prema jednoj verziji, most mu je trebao da bi došao do voljene djevojke sa svatovima da bi je isprosio, a druga varijanta, bliža Balkanu, kaže da je djevojčin otac zabranio da joj dolazi po prijetnjom smrću pa nije smio uobičajenim putem nego je sagradio most preko rijeke da zezne stražu. U svakom slučaju, Kudin most pravi je pothvat arhitekture. Napravio ga je u suhozidu sa sedrenim blokovima.Ima 12 lukova ispod kojih teče moćna voda Krupe koja ga nekad, za vrijeme višeg vodostaja, potpuno poplavi. Dug je 109 metara, a okružen strmim padinama Velebita i livadama uz samu rijeku. Do izletišta se iz Zadra vozi dulje od sat vremena, a nalazi se na području Grada Obrovca, blizu sela Golubić, koje ima dva OPG-a s povremenom ponudom ovčjih i kozjih sireva, ovisno o dobu godine. U blizini je i srpski manastir Krupa iz 1317., a kraj njega još jedan tok rijeke Krupe s izletištem.

Vransko jezero – edukativne šetnje i fascinatan pogled

Park prirode Vransko jezero idealno je izletište za Zadrane, Biograđane, Šibenčane. U malo prijeđenih kilometara otvara se potpuno drugačiji vidici od surovog krša, mora i drače. Naše najveće prirodno jezero obiluje riječnom ribom, koja se uz dozvole može loviti, ali se ogromne ribušine najčešće i vraćaju u vodu, a ljubitelji ptica mogu doći na svoje u Ornitološkom rezervatu. Područje Parka, naime,  važno je odmorište i hranilište za cijeli niz europskih ugroženih vrsta, a na zimovanje redovito dolazi više od 100 000 ptica vodarica. Može se biciklirati, kajakariti, postoji adrenalinski park i edukativne šetnje za djecu i odrasle s vodičima.

Maškovića han je najzapadniji spomenik civilne islamske kulture u Europi. Izgradnja je započela 1644. godine po naređenju i sa sredstvima Jusufa Maškovića; visokog dostojanstvenika na sultanovu dvoru koji je u to vrijeme bio vrhovni admiral turske flote, a završen je i obnovljen  2015. godine nakon 370 godina.

Maškovića je smaknuo sultan jer je bio previše plemenit prema poraženim Mlečanima, a lokalna turistička zajednica kraj Hana ljeti upriličuje fascinantne prikaze bitaka kostimiranih vitezova. Od atrakcija tu su Poluotok Babin škoj na kojem su živjeli Iliri od 3. tisućljeće p.n.e. do 16. stoljeća, Brdo Osridak je prirodni plato na strateški zanimljivoj poziciji do koje vodi prirodni put, kanjon, koji povezuje morsku obalu sa naseljima u zaleđu. Tu se nalaze čak dvije istoimene kule, što nije uobičajena pojava. Tu su i Mletačka pogranična stražarnica iz 16. stoljeća, Stari grad Vrana s Benediktinskim samostanom, mogu se vidjeti tradicionalne bunje, kamene kućice u Maslinicima Modrava. Tamo se može naučiti i obnavljati  suhozide, građevine od prirodnog kamena koje se izrađuju bez korištenja morta ili veziva. U Modravama su neki suhozidi koji dijele obradive površine toliko široki da služe kao putovi.

Na 12 četvornih kilometara bilo je posađeno oko 180 000 stabala maslina koje su davale 60 tona ulja.

S vidikovca na brdu Majdan puca pogled na cijeli ornitološki rezervat, a s Kamenjaka na dobar dio jezera, obale i otoka. Postoji i mogućnost kupanja u jezeru na konjskim leđima, odnosno jahanja konja koji plivaju!

Sakarun na Dugom otoku – osjetite plovidbu morskim valovima

Kristalno čisto tirkizno more i bijeli pijesak, to je plaža Sakarun na Dugom otoku.

  • Plaža je duga oko 800 metara, a na 250 metara od obale dubina je 3,5 metara, što znači da je prostor za kupanje iznimno velik i plitak, te pogodan čak i za malu djecu – kažu iz turističke zajednice.

Oko plaže borova je šuma koja pruža hladnije utočište u vrelim ljetnim mjesecima. Omiljeno je sidrište za jedilice i jahtaše, a u blizini ima potopljenih brodova, idealne destinacije za ronioce. Na području  susjednog mjesta Veli rat  je svjetionik Veli Rat izgrađen 1849. godine, nešto što treba vidjeti svojim očima. Visok je 42 metra i danas je najviši svjetionik na Jadranu. Svoju upečatljivost duguje žutoj fasadi, u koju je, prema usmenoj predaji, utrošeno 100 000 žumanjaka.

>> PULA

Zarečki krov – kupalište skriveno od svih očiju

Na oko 2,5 sata od Zagreba, u blizini Pazina nalazi se prirodna atrakcija, neobična pećina “Zarečki krov” koja podsjeća na krov iznad koje rijeka Pazinčica stvara oko desetak metara visok vodopad, te jezero. Omiljeno je ljetovalište i odmaralište mještana Pazina, ali i turista koji svake godine u sve većem broju pohode i dolaze vidjeti prirodnu ljepotu. Nalazi se tri kilometra od Pazina, a do njega se dolazi starom cestom iz Pazina prema Cerovlju.

Zarečki krov - netaknuti dio prirode unutrašnjosti Istre

Kod zadnjih kuća Pazina, na lijevoj strani nalazi se uska makadamska cesta i nakon otprilike stotinjak metara slijedi predivan pogleda na slap. Za ljetnih mjeseci mnogi dolaze okupati se u hladnijoj i svježoj vodi, a okolne stijene koje su uređene kao penjački smjerovi, omiljeni među penjačima. Zarečki krov je jedan od većih slapova u Istri. U slap se slijeva voda s desetak metara visoke stijene pa predstavlja idealno mjesto i za skokove u vodu, šetnje kroz prirodu ali i obiteljske piknike. Oni koji ogladne nakon uživanja i skakanja u vodu, mogu kušati razne istarske delicije ili u obližnjem agroturizmu ili pak konobi u kojoj se nude domaće kobasice, pršut, sir, domaća tjestenina i vino, a cijene su pristupačne za svaki džep.

Rt Kamenjak i Safari bar – biciklistički raj za aktivne

Na oko 277 kilometara od Zagreba vozeći prema Puli nalazi se Premantura i Rt Kamenjak, zaštićeno područje prirode sa prekrasnim divljim plažama. Rt Kamenjak i medulinski arhipelag udaljeni su desetak kilometara od Pule, a iz Zagreba se vožnjom može stići za oko 3 sata.

Donji Kamenjak, najjužniji dio Istre, očarava svojom ljepotom

Svojim prirodnim bogatstvom privlači posjetitelje iz svih krajeva svijeta i to tijekom cijekle godine,a posebno ljeti. Brigu oko Kamenjaka vodi Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti “Kamenjak”, a Donji Kamenjak zaštićeno je područje od 1996. godine u kategoriji značajnog krajobraza.Posjetitelji, osim predivnih plaža, netaknute prirode i čistog mora mogu vidjeti brojne biljne i životinjske vrste i oko 600 biljnih vrsta na cijelom području od kojih se posebno ističu orhideje koje su zakonom zaštićene.

Na tom području se nalazi i otočić Fenoliga koji je zanimljiv po tome što su na tom mjestu pronađene stope dinosaura i to više od sto otisaka. Prekrasan pogled se pruža i na svjetionik Porer, austrougarski svjetionik sagrađen 1883.godine. Ono po čemu je Kamenjak ipak najviše poznat je čudesna priroda, a kada se zasitite predivne obale i kupanja u kristalno čistom moru, odmor se može potražiti u neobičnom Safari baru koji je u potpunosti usklađen s prirodom. Kamenjakom se može kretati automobilom, ali se u sezoni plaća naknada za automobile. Međutim, idealno je prirodne ljepote toga kraja proći biciklom, a u tom se slučaju ulaznica ne plaća.

Sentonina staza kod Labina – pogled na more iz unutrašnjosti

Mnogi turisti ali i domaći izletnici pored kupanja u moru žele nešto više, drugačije. Upravo takva prirodna ljepota s tirkiznim jezerom nalazi se na pet minuta hoda od rabačke uvale, uz svjež miris lovora i borova. Sentonina staza, u čast Sentoni zaštitnici putnika otkriva zaštićeni prirodni krajobraz Labinštine. Duljina staze je oko 3 kilometra a destinacije labinske božice Sentone, zaštitnice putnika privlači sve više znatiželjnika. Turisti se tako mogu prepustiti otkrivanju darova liburnijske božice koja se štovala na području Labina, Raše i Plomina u I. i II.stoljeću. Staza započinje na izlasku iz starog grada Labina na glavnoj cesti prema Rapcu. Tko voli uspone stazu može obići i u obrnutom smjeru za što je potrebno 1,5 do 2 sata ako se obilazi i špilja.

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.