Četvrtak, 22 travnja, 2021
19 C
Vinkovci
Naslovnica Hrvatska Po izračunu Novog sindikata, u Hrvatskoj bi plaća za dostojanstven život trebala...

Po izračunu Novog sindikata, u Hrvatskoj bi plaća za dostojanstven život trebala iznositi 10.433 kuna

Novi sindikat predstavio je u srijedu metodologiju, koju su europski sindikalci izrađivali šest godina, po kojoj bi se umjesto minimalne plaće uvela “dostojanstvena plaća” kao krajnji cilj koji je zajamčen i Ustavom, a u Hrvatskoj bi trebala iznositi 1377 eura.

Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš rekao je novinarima da sindikalna globalna mreža “Clean clothes campaign”, koja se bavi uvjetima rada u tekstilnoj industriji, provodi kampanju za osiguravanje plaće dovoljne za dostojanstven život radnika.

“Za razliku od sindikalne košarice, ova metoda je nešto sveobuhvatnija. Stan, režije, hrana, školovanje, odjeća, obuća, pristup zdravstvu, prometu, godišnji odmor i nešto sitno štednje”, kaže Kiš.

Glavni protivnici tog načina izračunavanja u pravilu su poslodavci, jer ne razumiju da se tolika plaća ne traži odmah, nego da se postavi kao cilj prema kome polako treba ići, objasnio je Kiš.

Prema istraživanju sindikata, minimalne plaće u hrvatskoj tekstilnoj industriji su malo ispod 30 posto iznosa koji bi jednoj obitelji omogućio dostojan život.

Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković kazao je da su na izradi metodologije šest godina radili sindikalci u 15 europskih država (sedam članica EU-a i osam nečlanica), a danas će je objaviti u 25 zemalja.

ZA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT 10.433 KUNE

Po izračunu Novog sindikata, u Hrvatskoj bi plaća za dostojanstven život trebala iznositi 1377 eura, što je prema današnjem tečaju HNB-a 10.433 kune.

Hrvatska Vlada u zadnjih par godina radi značajne pomake u povećanju  minimalca, ali sindikalce smeta što joj nije cilj ostvariti dostojanstvenu plaću, kako piše i u Ustavu.

“Oni teže dostići 60 posto prosječne plaće, no naše su prosječne plaće toliko niske da je to neprihvatljiva metodologija. Želimo nametnuti da se teži ostvariti ono što piše u Ustavu”, poručio je Iveković.

Trenutno se u EU-u raspravlja o direktivi o minimalnoj plaći, a sindikati traže da se metodologija dostojanstvene plaće uzme kao ciljna vrijednost za minimalnu plaću.

Iveković kaže kako je žalosno da se Hrvatska o tom prijedlogu očitovala načelno pozitivno, ali je dala “smiješne primjedbe”, poput navoda da se radnike “ne može tjerati da pregovaraju ako oni to ne žele”.

“Oni se ustvari sprdaju s radnicima, znamo da radnici žele pregovarati, ali ih se sputava na različite načine”, ističe Iveković.
Također je najavio da će ove godine početi sklapati ugovore s brendovima, od kojih traže da preuzme obavezu za sve radnike u dobavnom lancu piše slobodna dalmacija hr.

“Bilo koji brend koji djeluje u Hrvatskoj preuzima odgovornost za radnike koji rade za njega i mora se potruditi da ti radnici imaju dostojanstvenu plaću”, pojasnio je Iveković.

Samo četiri zemlje u Europskoj uniji imaju manje minimalne bruto plaće od hrvatskog bruto minimalca od 563 eura: Latvija, Rumunjska, Mađarska i Bugarska s minimalcem od 332 eura. Na suprotnoj strani, na vrhu, s minimalnim bruto plaćama što premašuju 1500 eura su Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Irska i Luksemburg s 2202 eura bruto minimalne plaće. Između najvećeg i najmanjeg minimalca je provalija koja se ne da preskočiti: luksemburški minimalac je od bugarskog veći gotovo sedam puta. Hrvatima koji su već otišli, kao i onima koji će to tek učiniti, zemlje odabira najčešće su Njemačka, Irska i Austrija. Njemačka je prije nekoliko godina uvela minimalnu plaću što je prošlog mjeseca iznosila 1614 eura, Austrija nema propisanu minimalnu plaću, dok je u Irskoj najniža zajamčena bruto minimalna plaća 1724 eura. Uz Austriju, još pet zemalja Unije nema propisane minimalne plaće: Danska, Italija, Cipar, Finska i Švedska. Iz Eurostata kažu da je minimalna plaća u siječnju u Sjedinjenim Američkim Državama iznosila 1024 eura.

Eurostat uz podatke o visini minimalaca u Europskoj uniji donosi i podatke o tome koliki su ti minimalci u usporedbi s medijalnim plaćama po zemljama. Prosječna plaća je aritmetička sredina svih plaća, dok medijalna predstavlja iznos koji sve zaposlene dijeli na dva jednaka dijela, polovica zaposlenih prima manje od medijalne plaće, a druga polovica više od medijalne plaće. I po tom mjerilu Hrvatska nije nimalo bolja i opet je u skupini onih s najmanjim udjelom, onim s minimalnim bruto plaćama manjim od polovice bruto medijalne plaće. Hrvatska, Češka i Latvija imaju minimalne plaće koje iznose 49 posto medijalne, lošije su Španjolska, Malta i Estonija u kojoj minimalne plaće iznose 42 posto medijalne. Bugarska i Rumunjska su po ovom mjerilu bolje od Njemačke, Luksemburga ili Belgije, jer bugarski minimalac od 332 eura čini 59 posto bugarske medijalne plaće, a premda ta zemlja ima najmanji minimalac, a takve su joj i plaće, ipak nije propisala minimalac s najmanjim udjelom u medijalnoj plaći. Njemački minimalac čini 52 posto tamošnje medijalne plaće, mađarski minimalac iznosi 58 posto medijalne plaće, Poljska, Nizozemska i Luksemburg propisuju minimalac težak 57 posto njihove medijalne plaće. U skupini zemalja koje su najdalje otišle, propisujući minimalne plaće sa znatno većim udjelom u medijalnoj, nalaze se Rumunjska s udjelom od 61 posto, Slovenija sa 62 posto, Portugal sa 64 posto udjela i Francuska čija minimalna plaća iznosi 64 posto medijalne.

JEDINSTVENO PRAVILO

Podsjetimo, u Europskoj uniji se već nekoliko godina govori o tome da bi se trebalo propisati jedinstveno pravilo za minimalnu plaću, pri čemu se ne misli propisati jedinstveni iznos za sve članice, nego mjerilo po kojem bi se određivali minimalci po zemljama kako bi se osiguralo pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Iz Europske komisije bili su rekli da je zbog problema koje je izazvala korona, za oporavak i otporna gospodarstva ključno da svi radnici u EU-u zarađuju dovoljno za pristojan život, pri čemu su važne primjerene razine minimalnih plaća. Pri tome se najčešće spominjalo vezivanje minimalne plaće uz medijalnu plaću za koju se smatra da je realnija od prosječne.

Slovenija i Hrvatska su prije sedam godina imale najveće minimalne plaće u skupini tranzicijskih zemalja. U samo pet godina stvari su se promijenile za Hrvatsku koja je danas bliže začelju te liste nego vodećem mjestu, a prestigle su je Estonija, Češka, Litva, Slovačka i Poljska koje imaju veću bruto minimalnu plaću od hrvatskih 546 eura.

Ovogodišnji je minimalac u Hrvatskoj za 47 posto iznad onog od prije 10 godina, ali su tijekom tog desetljeća druge zemlje, pa i one koje još visinom minimalnih plaća zaostaju za Hrvatskom, značajnije podizale svoje minimalce. Od 2011. do danas Rumunjska je minimalne plaće podigla za 191 posto, Litva za 178 posto, Bugarska za 172 posto, Slovačka 96 posto, Češka 81 posto, Poljska 76 posto, Mađarska 58 posto, što je u Hrvatskoj i dalje slabije od rasta u svim zemljama s kojima se uspoređuje…

Minimalne bruto plaće 2021. (u eurima)

Belgija 1626
Bugarska 332
Češka 579
Njemačka 1614
Estonija 584
Irska 1724
Grčka 758
Španjolska 1108
Francuska 1555
Hrvatska 563
Letonija 500
Litva 642
Luksemburg 2202
Mađarska 442
Malta 785
Nizozemska 1685
Poljska 614
Portugal 776
Rumunjska 458
Slovenija 1024
Slovačka 623

Podijeli

Najpopularnije

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.