Umjesto plaćenog mobitela prevarant mi je poslao ciglu

 

Smatram se prilično internetski pismenim. Na pametnom telefonu i laptopu po nekoliko sam sati dnevno i posljednjih sam godina najmanje 50 puta kupovao, ali i prodavao stvari dogovorom preko društvenih mreža. Bilo je tu raznih mobitela, dijelova za aute, tehničke robe od nekoliko tisuća kuna. Sve je funkcioniralo dobro do ožujka, kada sam nekoliko puta sam sebi naglas rekao – koji si ti kreten i budaletina. Veselo sam otvorio paket koji mi je stigao, no umjesto mobitela koji sam platio 1500 kuna ugledao sam ciglu… Počinje nam tako svoju priču 52-godišnjak iz osječke Retfale.

Svu svoju pažnju potom je usmjerio prema komunikaciji s “prodavačem”, no profil na društvenoj mreži preko kojeg su komunicirali bio je zatvoren. Osoba s kojom je dogovorio kupnju, kako mu je rekla, bila je s područja Samobora, a paket je stigao iz Stobreča pokraj Splita. Policiju nije zvao. Drugom prilikom šteta nije bila toliko velika, naručio je za 80 kuna dio za kompjutor, a stigao mu je, također u paketu – plastični miš na navijanje. “Svjestan sam da je krivnja isključivo moja jer se trgovina preko društvenih mreža uglavnom odvija – na povjerenje.

Druga pogreška bila je što smo informacije izmjenjivali porukama, a ne izravnim telefonskim pozivom, iako ni to nije sigurno. Htio bih ovim putem upozoriti ljude da budu oprezni prilikom kupnje preko društvenih mreža te da vrjednije stvari, osim ako dobro ne poznaju osobu, kupuju isključivo preko specijaliziranih internetskih stranica”, kaže nam Retfalčanin, koji ne bi imao ništa protiv da se slika s paketom i ciglom, no zamolio je ipak da ostane anoniman zbog supruge i djece koji bi se naljutili.

Ciglu i miša na navijanje ostavio je kao suvenire u kvartovskom kafiću, ciglu je ukrasio riječju “budaletina”, a na miša je dopisao “kreten”. Kaže kako se svi dobro nasmiju kada to ugledaju na polici iza šanka. Zbog paketa od ožujka opravdano od prijatelja dobiva nadimak – Cigla.

I dok je slučaj prijevare Retfalčanina još donekle shvatljiv, to se teško može reći za osobe koje prevari bogati daleki “rođak” ili pak nepoznata osoba koju su upoznale na društvenim mrežama i, gle čuda, želi im ostaviti bogatstvo u stranoj valuti.

Da bi ti milijuni dolara, eura ili funti došli kod vas, trebate samo uplatiti nekoliko tisuća kuna poštarine… Svako malo netko se “upeca”.Kako priopćava Policijska uprava osječko-baranjska, tijekom kolovoza ove godine 57-godišnja žena je preko društvenih mreža stupila u kontakt s nepoznatom osobom. Ta joj je osoba rekla da joj je poslala paket s milijun i pol američkih dolara, a 57-godišnjakinja treba uplatiti poštarinu kako bi preuzela paket. Prema dogovoru, uplatila je više od 20.000 kuna na nepoznati bankovni račun u inozemstvu.

Paket joj nije stigao, niti je dobila povrat uplaćenog novca. Naravno, po uplati je prestala komunikacija s nepoznatim. Sada policija pokušava međunarodnom razmjenom doći do spornog računa na koji je uplaćen novac te identificirati prevaranta.

Internet je pravi rudnik bogatstva za kriminalce. Napadači se koriste profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže ih je otkriti. Najučinkovitija obrana od te vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu.

Policija je klasificirala sedam najčešće korištenih prijevara te kako ih izbjeći. Prva je CEO ili direktorska prijevara gdje se varalice pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni i navode vas da uplatite novac na lažni račun ili neovlašteno doznačite novac s poslovnog računa. Drugi je prijevara gdje se varalice pretvaraju da su vaši klijenti ili dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun. Treći način prijevare je krađa identiteta, a kriminalci se koristi “vishingom” – u kojoj vas se zove telefonom i pokušava navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novac. “Psihing” je mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte, a “smishing” krađa identiteta SMS-om. Četvrti način je preko krivotvorenih mrežnih stranica banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu.

Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Kod romantičnih prijevara varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta. Šesti način prijevare je krađa osobnih podataka, a prevaranti vaše osobne informacije prikupljaju kroz kanale društvenih medija. I posljednja je investicijska prijevara i prijevara u online kupnji: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja… ili vam daju izvrsnu, ali lažnu ponudu.