Nedjelja, 18 travnja, 2021
7.6 C
Vinkovci
Naslovnica Hrvatska Virovitičanka nasjela na online kredit preko društvenih mreža pa ostala bez 400.000...

Virovitičanka nasjela na online kredit preko društvenih mreža pa ostala bez 400.000 kuna

Nedavno je i žena s Raba ostala bez 7000 kuna jer je vjerovala ponudi jeftinog kredita preko oglasa s Interneta. Iz HUB-a upozoravaju: Ne vjerujte mailovima kojima se nude takve stvari.

Žrtva gotovo filmske prijevare postala je žena iz Virovitice (49) koja je tražila preko Interneta online kredit te nasjela na lažnu stranicu 28-godišnjaka iz vukovarsko-srijemske županije. Na kraju je ostala bez 400.000 kuna.

Virovitičko-podravska policija pozabavili se slučajem nakon što je prevarena žena sve prijavila. Ona je od 2. svibnja 2018. pa sve do 11. studenog 2020. bila je u kontaktu s prevarantom preko društvene mreže. Muškarac je nudio povoljni kredit, ali je od nje tražio da prvo uplati određenu svotu novca. Na kraju je od nje izvukao 400.000 kuna.

Nedavno je i Rabljanka na isti način ostala bez 7000 kuna o čemu je policija također izvijestila. I ona je nasjela na oglas o kreditu s društvenih mreža. Internet je preplavljen lažnim oglasima za povoljne kredite koji se nude u iznosima od nekoliko tisuća kuna do nekoliko milijuna eura. Niske kamate, dugi rok otplate, a često i koketiranje s imenima legalnih banaka, mamac su za lakovjerne ljude.

24sata


Iz Hrvatske udruge banaka upozoravaju (HUB): Ne nasjedajte!

  • Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi ode žrtve protuzakonito pribavili novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti – navode u HUB-u.

Često se pretvaraju da su voditelj vaše organizacije ili glume da su zainteresirani za romantičnu vezu. Online prevaranti učinit će sve da ostvare svoje ciljeve, odnosno nastoje iskoristiti neinformiranost građana te ih navesti da otkriju svoje osobne i financijske podatke, uplate određena sredstva na njihove račune ili pokrenu nezakonita plaćanja, navode u HUB-u.

24sata


Dali su nam i sedam najčešćih online prijevara:

  1. CEO prijevara: Varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

2. Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.

24sata


 

3. Krađa identiteta/krađa identiteta SMS porukom/lažni telefonski pozivi: varalice vas zovu, šalju tekstualnu poruku ili e-poštu i prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.

24sata


 

  1. Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

5. Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

24sata


 

  1. Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

  2. Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Iz HUB-a navode da je najbolja obrana od društvenog inženjeringa obrazovanje i savjetuju da je bitno odgovorno se ponašati na Internetu, jednako kao i u „stvarnom savjetu“.

24sata


Na Internetu nikada ne treba odavati financijske i poslovne podatke

  • Potpunom neznancu kojeg prvi put na ulici upoznate ne biste otkrivali svoje osobne i financijske podatke ili uplatili određena novčana sredstva. Građani koji se ne pridržavaju osnovnih pravila sigurnosne zaštite su ponajviše ugroženi, a kad gledamo demografiju, najugroženija skupina su ljudi stariji koji se tijekom život nisu puno koristili Internetom, a najčešći “vektor” napada na njih su poruke e-pošte i telefonski pozivi – navode.

Napominju da na Internetu nikada ne treba odavati financijske i poslovne podatke. Treba provjeriti i imaju li  svu potrebnu zaštitu – najnoviji softver, počevši od operativnog sustava i aplikacija koje koristite do antivirusnih i ostalih zaštitnih programa.

24sata


 

Ako koristite internetsko bankarstvo, radite to samo sa svog uređaja, izbjegavajte bežične mreže, provjerite pouzdanost online trgovine, odnosno istražite tvrtku kojoj želite dati novac. Ne radite ništa na web stranicama koje ne traže dvostruku autentifikaciju te se koristite specijaliziranim sustavima naplate.

Poslujte samo s osobama i tvrtkama koje znate i kojima vjerujete. Provjeravajte kako su ocijenjeni prodavatelji proizvoda ili usluga te posebno provjerite nepoznate trgovine i pojedince prodavatelje. Internetsku kupnju obavljajte samo na web mjestima koja koriste pune sustave za provjeru autentičnosti.

Nikada ne koristite veze dobivene elektronskom poštom ili preko društvenih mreža. Podatke unosite isključivo izravno na sigurnim internetskim stranicama.

 

Izvor:24 sata hr

Podijeli

Najpopularnije

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.