Nedjelja, 18 travnja, 2021
8 C
Vinkovci
Naslovnica Zanimljivosti Znanstvene prognoze: Do kraja stoljeća ljeta će trajati 6 mjeseci

Znanstvene prognoze: Do kraja stoljeća ljeta će trajati 6 mjeseci

Ljeta bi na sjevernoj hemisferi do 2100. mogla trajati šest mjeseci, upozoravaju znanstvenici koji te vremenske promjene objašnjavaju prirodnim ciklusima Zemlje, ali i posljedicama klimatskih promjena.

Kako se klimatske promjene ubrzavaju, a globalne temperature nastavljaju rasti, pomaci na početku godišnjih doba mogli bi donijeti katastrofalne posljedice na poljoprivredu, ekologiju i ljudsko zdravlje, pokazalo je novo istraživanje u časopisu Geophysical Research Letters.

Na temelju svoje analize, autori predviđaju da bi, ako se ništa ne poduzme za suzbijanje emisija stakleničkih plinova, ljeta do kraja ovog stoljeća mogla trajati pola godine, a zima bi trajala manje od dva mjeseca, prenosi IFL Science.

Istraživači su proučavali promjene u duljini godišnjih doba promatrajući povijesne klimatske podatke od 1952. do 2011. godine na sjevernoj hemisferi. Za svaku su godinu utvrdili početak ljeta izračunavanjem razdoblja s najviših 25 posto temperatura, dok je razdoblje s najnižih 25 posto temperatura definirano kao zima.

Ljeto se već produljilo – no brine suša

Tijekom razdoblja ispitivanja ljeta su porasla sa 78 na 95 dana, dok su se sva druga godišnja doba smanjivala. Od 1952. do 2011. zime su se povukle sa 76 dana na 73 dana, jesen se smanjila s 87 dana na 82 dana, a proljeće se smanjilo sa 124 dana na 115 dana.

  • Ljeta postaju sve dulja i više vruća, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog zatopljenja – objasnio je autor studije Yuping Guan u izjavi, prije nego što je dodao da su ‘brojne studije već pokazale da promjena godišnjeg doba uzrokuje značajne rizike za okoliš i zdravlje’. Na primjer, dulja ljeta vjerojatno će donijeti produženu sezonu peludi, što bi moglo pogoršati alergije.
24sata


 

Ako se ova situacija dogodi, posljedice će vjerojatno biti dalekosežne. Kao prvo, vidjeli bismo dramatičan porast suše, šumskih požara i drugih katastrofa koje su posljedice dugotrajnih vrućina. U međuvremenu, kraće i toplije zime mogle bi dovesti do povećanja učestalosti i intenziteta oluja, koje mogu prouzročiti znatan gubitak ljudskog života.

Najizraženije na Mediteranu

Iako ti pomaci predstavljaju prosjek na sjevernoj hemisferi, određene su regije doživjele posebno drastične promjene. Prema autorima studije, ovaj trend prema duljim ljetima bio je najizraženiji i na Mediteranu i na Tibetanskoj visoravni.

Kao sljedeći korak, tim je koristio niz uspostavljenih klimatskih modela kako bi predvidio kako bi stvari mogle napredovati ovisno o tome koliko napora ulažemo u suzbijanje klimatskih promjena. Rezultati su pokazali da će prema ‘uobičajenom scenariju’ – koji ne podrazumijeva promjene u našim emisijama stakleničkih plinova – ‘proljeće i ljeto početi otprilike mjesec dana ranije nego što je to bilo 2011. do kraja stoljeća.’

Godišnja doba će početi kasnije, ali trajati dulje

Jesen i zima [započet će] otprilike pola mjeseca kasnije, što će rezultirati s gotovo pola godine ljeta i manje od dva mjeseca zime 2100..

Promjena u početku godišnjih doba također bi dovela do pustošenja u poljoprivredi, jer bi usjevi nikli, cvjetali i dozrijevali u pogrešno doba godine. Slično tome, ekološki sustavi mogu se urušiti ako životinje i biljke ne usklade međusobne godišnje cikluse.

Srećom, u tijeku su inicijative za sprečavanje ovog scenarija, s uspostavljenim globalnim dogovorom da se pokuša održati temperatura unutar dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijske razine piše 24 sata hr.

Podijeli

Najpopularnije

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.