Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom manja ili najviše oko klimatološkog srednjaka.

DHMZ je objavio veliku prognozu za ljeto.

Dostupni prognostički materijali za dugoročne prognoze s glavnim naglaskom na prognoze Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) ukazuju da će ljeto 2025. (lipanj, srpanj, kolovoz) biti još jedno iznadprosječno toplo ljeto, uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

To znači da se očekuje da će srednja sezonska temperatura biti viša od klimatološkog srednjaka (1991. – 2020.).

Na mjesečnoj skali u sva tri ljetna mjeseca postoji signal za pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka.

Pritom je u srpnju i kolovozu moguće veće pozitivno odstupanje od višegodišnjeg srednjaka uz veliku i vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

“Kod takvog signala zaključujemo da će ta dva mjeseca, i minimalna i maksimalna temperatura, biti viša od prosjeka, moguće i znatno”, piše DHMZ.

Toplinski valovi

Međutim, ni na mjesečnoj ni na sezonskoj skali ne možemo prognozirati pojavu, duljinu, učestalost ni rasprostranjenost toplinskih valova, iako se s obzirom na prognozu očekuju.

Stoga valja pratiti DHMZ-ove vremenske prognoze za kraća razdoblja (nekoliko dana unaprijed) koje će, bude li potrebno, sadržavati upozorenje na toplinske valove, dodaju.

Iako se predviđa vrijeme toplije od prosjeka, svakako su mogući i prodori hladnog zraka (npr. prolaskom hladne fronte), odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili čak nižom od uobičajene za ljetne mjesece.

Malo oborina

Prognoziranje količine oborine mnogo je složenije od prognoziranja temperature, osobito na sezonskoj skali, stoga je i pouzdanost prognoze količine oborine manja.

Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom manja ili najviše oko klimatološkog srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Signal za manjak oborine s obzirom na mjesečni srednjak postoji, osobito u srpnju.

S obzirom na pljuskoviti karakter oborine uobičajen u toplom dijelu godine te lokalne faktore (orografija, blizina mora, temperatura mora) velika je vjerojatnost za nejednoliko raspoređenu oborinu.

Naime, ponegdje s pljuskom može pasti veća količina oborine – usporediva s tjednim, moguće i mjesečnim srednjakom, a ponegdje oborine mogu i izostati u duljem vremenskom razdoblju – nekoliko tjedana.

I za prognozu ovakvih pojava tijekom ljeta, osobito grmljavinskih nevremena, valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave.

Sezonska prognoza za ljeto 2025. u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu SEECOF i klimatskog foruma za Mediteran – MedCOF čija je članica i Hrvatska. Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonsku prognozu izrađuje Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a.

Izvor: 24 sata hr

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2025. realno porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 17. kvartal zaredom pozitivne stope kretanja hrvatskog BDP-a, kao i dvostruko brži rast od prosjeka Europske unije.

Prema procjenama Europske komisije Hrvatska će biti među dva najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji od 2023. do 20215.

“Uz snažan gospodarski rast i A kreditni rejting nastavljamo hvatati razvojni korak s državama koje su ranije postale članice Europske unije i podizati životni standard hrvatskih građana”, poručio je tom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković na platformi X. 

Primorac: Na rast su najviše utjecale bruto investicije u fiksni kapital i privatne i državne investicijama

Ministar financija Marko Primorac naveo je da podaci pokazuju kako je BDP u prvom kvartalu 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. rastao 2,9 posto, što pokazuje snagu hrvatskog gospodarstva. I dalje je nastavak snažnog rasta u skladu s našim očekivanjima, rekao je Primorac.

Vezano uz komponente koje su najviše utjecale na rast hrvatskog gospodarstva, Primorac je kazao da je riječ o bruto investicijama u fiksni kapital i privatnim i državnim investicijama. Nabrojavši niz investicija, rekao je i da se osjećaju rezultati investicija u obnovu nakon potresa, dakle snažan zamah i građevinskog sektora i povezanih sektora.

Ukazao je na značajan rast izvoza, posebno robnog koji je u prvom kvartalu na međugodišnjoj razini rastao više od 11 posto. Po njemu, snažan je doprinos rastu BDP-a i od potrošnje kućanstava, što Primorac veže uz povećanje životnog standarda. Istaknuo je da rastu plaće, naknade i mirovine.
Rekao je da Hrvatska stoji prilično dobro pri  usporedbi s drugim državama članicama  EU.

“Kada gledamo širi makroekonomski kontekst u usporedbi sa drugim članicama EU ali i prosjekom eurozone Hrvatska će bilježiti dvostruko veći rast od prosjeka EU i prosjeka eurozone”, rekao je Primorac, dodavši kako i to treba uzeti u obzir prilikom sagledavanja svih okolnosti i činjenica.

Dotaknuvši se trezorskih zapisa, naglasio je da je u tijeku upis i da je odaziv građana za sada dobar. Nakon nešto više od dva dana, do jučer, više od 11 tisuća građana upisalo je nešto više od 475 milijuna eura trezorskih zapisa, naglasio je ministar rekavši i da je zadovoljan odazivom građana na reinvestiranje uloženih sredstava putem aplikacije.

Primorac je naglasio da i dalje očekuje povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i povećanje plaća, pogotovo u privatnom sektoru, možda i za desetak posto.

Savić: Približavamo se prosjeku razvoja EU

Posebni savjetnik predsjednika Vlade  Zvonimir Savić rekao je da je rast BDP-a od 2,9 posto u prvom kvartalu nastavak pozitivnih kretanja, te da se radi o sedamnaestom kvartalu za redom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja ovdašnjeg gospodarstva. Takvu dinamiku, rekao je Savić, od kraja 2020. do početka 2025. godine ima samo pet država EU.

Osvrnuvši se na nastavak rasta izvoza roba od 11,6 posto u prvom kvartalu, naglasio je da je to napravljeno unatoč činjenici što se neki naši najvažniji trgovinski partneri – Austrija, Slovenija, Mađarska – u prvom kvartalu ove godine registrirali gospodarski pad.

Kazao je i da gospodarskom rastu pomaže kvalitetna provedba NPOO-a, te da smo do sada dobili 4,5 milijardi eura uplata u NPOO, a da se ove godine očekuje još dvije milijarde eura. Nadalje, raste i potrošnja kućanstava što je, uz ostalo, rezultat i rekordne nezaposlenosti.

Po stopi rasta od 2,9 posto Hrvatska je među prvih šest, sedam država EU, rekao je Savić, dok je ta stopa dvostruko veća od prosjeka EU u cjelini koja je 1,4 posto. Naglasio je da se približavamo prosjeku razvoja EU, te da bi uskoro mogli biti na 80 posto prosječne razvijenosti EU.

Prognozirao je da će ove godine hrvatski rast BDP-a iznositi 3,3 posto, prema projekcijama resornog ministarstva, a to je među prva četiri najbrže rastuća gospodarstva u EU. Za sljedeću godine se očekuje stopa gospodarskog rasta od oko 2,9 posto.

Vezano uz prijetnju novog carinskog rata između SAD i EU, rekao je da je ne očekuje nikakav veći utjecaj na naše gospodarstvo. S druge strane, može doći do usporavanja ekonomije nama primarnih gospodarskih zemalja.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić sudjelovao je na tribini “Može li Hrvatska spriječiti demografski slom” u organizaciji Zajednice utemeljitelja HDZ-a, na kojoj je o svim dosad donesenim demografskim mjerama i politikama razgovarao s bivšom ministricom zaduženom za demografiju Nadom Murganić.

“Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo demografije i useljeništva predano rade na stvaranju boljih uvjeta za život, rad i obitelj. Zaustavit ćemo negativne trendove i omogućiti svakom građaninu da svoju budućnost vidi upravo ovdje, u svojoj domovini”, naglasio je ministar Šipić.

 – Financirat ćemo preseljenja firmi i otvaranje novih tvrtki u Hrvatskoj, ali ćemo po prvi puta financirati unutarnja preseljenja. Nama je želja da ne budu snažni samo Zagreb, Split, Osijek. Nama je želja da budu snažne naše pokrajine, naše regije, naša Slavonija, Lika, Dalmatinska Zagora, kazao je ministar.

Ministar je podsjetio da su povratnici iznimno važan dio demografske obnove. Svakome tko se odluči vratiti olakšati ćemo povratak i integraciju – od zaposlenja i obrazovanja do potpore pri doseljenju i ulaganju. Cilj nam je da svaki povratnik osjeti da je dobrodošao i da ima podršku države na svakom koraku svog povratka, zaključio je Šipić.

Od danas na Dan državnosti, vrijeme će biti uglavnom povoljno. Na Jadranu pretežno sunčano, a u ostatku zemlje djelomice sunčano. Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni. Na obali će puhati umjerena, mjestimice i jaka bura, osobito u jutarnjim satima.

Jutarnje temperature zraka bit će od 8 do 13 °C, na obali između 15 i 18 °C. Tijekom dana živa u termometru penjat će se do vrijednosti između 21 i 26 °C, a u gorju malo niže.

Od petka do nedjelje prevladavat će pretežno sunčano vrijeme. U unutrašnjosti će biti povremeno umjerene naoblake, a postoji mala mogućnost za pokoji lokalni pljusak tijekom popodneva.

Temperature će rasti, ponegdje i do 30 °C! Bit će vrlo toplo, ponegdje i vruće. Vjetar većinom slab, početkom idućeg tjedna očekuje se umjeren jugozapadnjak. Na Jadranu će u noćnim i jutarnjim satima puhati umjerena bura, dok će danju prevladavati sjeverozapadnjak. U nedjelju će zapuhati jugozapadnjak, a u ponedjeljak i jugo.