Foto: ilustracija
U Vrbici je jučer oko 00,30 sati u nadzoru prometa zatečen 36-godišnjak koji je upravljao osobnim automobilom. Vozač se odbio alkotestirati te je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva.
Za počinjeni prekršaj predviđena je maksimalna novčana kazna u iznosu do 2.650 eura ili kazna zatvora do 60 dana, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju do 12 mjeseci i 6 bodova.
Foto: Ilustracija
Jučer, 26. lipnja oko 17,40 sati izbio je požar na poljskom predjelu „Utvaj“ kod Ilače prilikom vršenja ječma.
Pripadnici DVD Tovarnik su ugasili požar, a obavljenim očevidom policijskih službenika Postaje granične policije Tovarnik, u suradnji s inspektorom zaštite od požara, utvrđeno je kako je požar nastao uslijed kontakta nataloženih dijelova biljnog otpada s dijelovima kombajna zagrijanim tijekom procesa vršidbe.
Požarom je zahvaćeno oko 1,5 ha poljoprivredne površine.
U požaru nitko nije ozlijeđen, a 42-godišnjem vlasniku je pričinjena materijalna šteta u iznosu od nekoliko tisuća eura.
O događaju policija će dostaviti posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu izvijestila je PU vukovarsko-srijemska.
Foto: Ilustracija
Policijski službenici Postaje granične policije Županja su danas, 27. lipnja u 0,46 sati u Ulici Ilirskog preporoda u Babinoj Gredi u prometu zatekli 61-godišnjeg vozača osobnog automobila županjskih registracijskih oznaka kojim je upravljao s nedozvoljenom prisutnošću alkohola u organizmu (2,01 g/kg) bez važeće vozačke dozvole i za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom “B” kategorije.
Vozač je isključen iz prometa i nakon obavljenog liječničkog pregleda smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja, a vozačka dozvola i vozilo su privremeno oduzeti, sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
S obzirom da je prethodno u tri navrata pravomoćno osuđen za počinjenje teških prometnih prekršaja, u žurnom postupku će biti odveden na nadležni Općinski sud, Prekršajni odjel, uz optužni prijedlog kojim je predloženo izricanje novčane kazne u iznosu od 2.900 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i trajno oduzimanje osobnog automobila kao sredstva za izvršenje prekršaja.
Nadležni sud će donijeti odluku o prekršaju i postupanju s privremeno oduzetim vozilom.
Fito: pixabay ilustracija
Hrvatski veterinarski institut potvrdio je afričku svinjsku kugu (ASK) u uzorcima uzetima sa svinja iz dva uzgojna objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Riječ je o dva manja objekta na kojima su svinje držane na otvorenom. To je prvi puta da je afrička svinjska kuga potvrđena u Hrvatskoj.
Riječ je o zaraznoj virusnoj bolest isključivo domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i 100 posto.
Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, ali se vrlo brzo širi bez obzira na granice, te ima ozbiljne socioekonomske i javnozdravstvene posljedice.
Veterinarska inspekcija je naredila preliminarne mjere kontrole i to zabranu premještanja svinja, obaveznu primjenu dezinfekcije i korištenje zaštitne opreme.
Danas su prijavljene još dvije sumnje na ASK, na jednom objektu s područja Gunje i na jednom s područja Rajevog Sela. Sa svih sumnjivih objekata su također uzeti uzorci koji su trenutno u obradi i naređene su preliminarne mjere kontrole.
Svi držatelji svinja trebaju se strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i Veterinarska inspekcija, kaže se u priopćenju.
Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.
Ministarstvo poljoprivrede je dodatno pojačalo preventivne mjere donošenjem nove Naredbe o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj koja je na snazi od 10. lipnja. Naredbom je propisana provedba godišnje kategorizacije svih objekata kategorije 1 (najniža kategorija biosigurnosti) s ciljem njihovog unaprjeđenja u višu kategoriju. S objekata kategorije 1 zabranjeno je premještati svinje, osim izravno u klaonicu, a klanje za vlastite potrebe dozvoljeno je tek nakon veterinarskog kliničkog pregleda svinja.
Više informacija o AS-u i trenutnoj proširenosti može se pronaći na službenoj internetskoj stranici www.veterinarstvo.hr
Izvor: hrt
Dana 26. lipnja 2023. godine u Osnovnoj školi „Ivan Filipović“ u Velikoj Kopanici održana je svečana dodjela „Nagrade Ivan Filipović“ za značajna ostvarenja u 2022. godini.
Godišnja “Nagrada Ivan Filipović” najviše je priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju, a nosi ime osnivača Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora i Saveza hrvatskih učiteljskih društava Ivana Filipovića. Riječ je, dakle, o nagradi koja se dodjeljuje prosvjetnim djelatnicima za zapažene rezultate u teorijskom ili praktičnom radu u odgoju i obrazovanju te onima koji u svojoj sredini uživaju ugled uzornoga prosvjetnog djelatnika i stručnjaka, čestitoga i vrijednoga čovjeka i građanina.
Među ovogodišnjim dobitnicima nagrade u području osnovnog školstva su i dvije školske knjižničarke: dr. sc. Anita Tufekčić, knjižničarka iz Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić“ Gunja i Biljana Krnjajić, knjižničarka iz Osnovne škole Siniše Glavaševića Vukovar.
Anita i Biljana dugi niz godina zajedno surađuju i već su nekoliko godina zaredom bile na listi najuspješnijih odgojno-obrazovanih djelatnika.
“Ova nagrada kruna je na naš rad u odgojno-obrazovnom sustavu” izjavile su Anita i Biljana.
“Za “Nagradu Ivan Filipović” smo se odlučile sasvim slučajno, jer prepoznale smo i svakodnevno vidjele koliko i kako radimo te smo krenule u proces prijave za ovu nagradu. Pravilnik jasno definira uvjete koje kandidat mora ispunjavati kako bi uopće mogao poslati prijavu na javni poziv. To je zaista bio veliki popis aktivnosti u kojima smo sudjelovale. Pokrenule smo proceduru te je naše Nastavničko vijeće jednoglasno donijelo odluku tj. preporuku tijela ustanove o pokretanju postupka za dodjelu „Nagrade Ivan Filipović“ za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti za 2022. godinu (kategorija: godišnja nagrada, odgojno- obrazovno područje: osnovno školstvo – društveno humanistički).
Članovi Odbora su iznijeli su obrazloženje Odluke o Nagradi za svakog laureata, a nakon iznošenja pojedinačnog obrazloženja, plaketu im je uručila predsjednica Odbora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković i sam ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Anita je predsjednica podružnice VSŽ Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK), i u zvanju je savjetnice. U svom radu je prigrlila je i suvremena stremljenja u školstvu i kazala: „ Moje područje interesa su mediji i medijska pismenost. Vodim filmsku družinu „ Mladi SKIG-ovci“ već osam godina. Sudjelovala sam s učenicima na brojnim filmskim festivalima, smotrama, revijama… Na stručnim seminarima sam bila voditelj radionica i izlagač, a objavila sam radove u stručnim časopisima iz područja knjižničarstva i kulture. Posebnu pozornost poklanjam informacijsko komunikacijskim tehnologijama kroz rad na filmu i u knjižnici. U slobodno vrijeme bavim se crtanjem i slikanjem. Imala sam i imam zlatnu generaciju učenika.“ Uz intenzivan rad u školi doktorirala je prije pet godina na marketingu knjige na odjelu za kulturologiju, Doktorske škole pri Sveučilištu J.J. Strosmayer u Osijeku. Pored ove tri nagrade za redom primila je druga značajna priznanja.
Biljana je voditeljica županijskog stručnog vijeća stručnih suradnika knjižničara osnovnih i srednjih škola Vukovarsko-srijemske županije, i u zvanju je izvrsne savjetnice. Drži predavanja i radionice na stručnim skupovima knjižničara, učitelja razredne nastave i javnim stručnim skupovima na županijskoj, međužupanijskoj i državnoj razini. Redovito objavljuje članke vezane za praktičan rad u knjižnici. Posebnu pažnju u svom radu poklanja informacijsko komunikacijskim tehnologijama. Pozitivnim pedagoškim pristupom naglašava važnost funkcije učitelja/knjižničara koje nije samo prenošenje znanja, već prenošenje etičkih vrijednosti, pozitivnih vrednota i uvjerenja, prihvaćanje interesa i sposobnosti učenika, razvijanje samostalnosti te poticanje kreativnosti učenika kao ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. „Moja kreativnost dolazi do izražaja u različitim oblicima, načinima i metodama rada s učenicima“ kazala je Biljana Krnjajić. Za svoj pedagoški rad, dobitnica je nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja za najuspješnijeg odgojno obrazovnog djelatnika dvije godine zaredom.
Nedjelja, 25. lipnja 2023., Planinarsko društvo “Frankopan” organiziralo je drugi po redu pješački pohod od Vinkovaca do Andrijaševaca.
Nakon doručka u parku Lenije, te skupne fotografije hodača sudionika pohoda, na stazu su krenuli vinkovačkom šetnicom uz Bosut do izletišta Sopot, te arheološkog nalazišta gdje im je djelatnik gradskog muzeja Vinkovci rekao nekoliko riječi od nalazištu, kao i na slijedećoj lokaciji Rokovačke zidine. U sjedištu društva u Andrijaševcima, gdje je ujedno bio i kraj šetnje, slijedio je ručak, okrijepa, te pjesma idruženje uz gitaru.
Osim podijele zahvalnica društvima sudionicima pohoda, djeci su podijeljene diplome Dječje planinarske škole.
Navečer su žene sudjelovale u natjecanju u veslanju.
Glavni pokrovitelj bila je Općina Andrijaševci, Zajednica sportskih udruga grada Vinkovaca te trgovine i mjenjačnice Boso..
Također, planinari su dogovarali izlete u Sloveniju i Austriju, te gostovanja na pohodima drugih društava.
Frankopan uvijek rado prim anove članove, a zainteresirani se mogu javiti na broj 099/516-1427.
Foto: Ilustracija
Tijekom vikenda, od 23. do 25. lipnja, na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske zabilježeno je ukupno osam prometnih nesreća. U šest prometnih nesreća nastala je samo materijalna šteta, dok su u dvije prometne nesreće ukupno dvije osobe ozlijeđene, jedna lakše i jedna teže.
Prometne nesreće s materijalnom štetom dogodile su se u Ivankovu (2), Vukovaru, na graničnom prijelazu Bajakovo, Marincima i Posavskim Podgajcima.
U nedjelju u 3 sata na državnoj cesti D-214 kod Posavskih Podgajaca, 30-godišnjak je upravljajući pod utjecajem alkohola (2,18 g/kg) i za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije, osobnim automobilom varaždinskih registracijskih oznaka sletio u cestovni kanal. U prometnoj nesreći nije zadobio ozljede. Smješten je u posebne prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva.
Istoga dana oko 17,50 na raskrižju ulica Ante Starčevića i Vladimira Nazora u Gunji, 48-godišnji vozač osobnog automobila bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka oduzeo je prednost prolaska 74-godišnjoj vozačici bicikla te automobilom udario u bicikl, uslijed čega je pala na kolnik i zadobila lake tjelesne ozlijede.
Danas, netom iza ponoći u mjestu Otok, 34-godišnji vozač osobnog automobila vinkovačkih registracijskih oznaka je, krećući se neprilagođenom brzinom ulicom Josipa Kozarca, zahvatio desnu bankinu i izgubio nadzor nad upravljačem. Prilikom višestrukog bočnog okretanja vozila i uslijed nekorištenja sigurnosnog pojasa, ispao je iz vozila u cestovni kanal i zadobio teške tjelesne ozlijede. Vozaču su u OŽB Vinkovci izuzeti biološki uzorci radi analize na prisutnost alkohola u organizmu.
Proteklog vikenda zabilježen je i nalet osobnog automobila na divljač (zeca) na državnoj cesti D-57 kod Apševaca.
Tijekom vikenda policijski službenici su zatekli devet vozača s nedozvoljenom prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija alkohola u organizmu u iznosu od 2,38 g/kg zabilježena je u nedjelju u 01,35 kod 43-godišnjeg vozača osobnog automobila u Ivankovu, ulica Rojčani. Tri su vozača smještena u policijske posebne prostorije do otriježnjenja, a slijedi im i procesuiranje radi vožnje s nedopuštenom prisutnošću alkohola u organizmu uz propisane novčane kazne i primjene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.
Policija će i nadalje provoditi nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, nedopuštene brzine kretanja, nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisnog prevoženja djece u dječjim sjedalicama i nepropisne uporabe mobitela.
Za sufinanciranje kupnje kuće ili stana izdvojeno gotovo 240 tisuća eura, najviše do sada
U velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima potpisani su i podijeljeni ugovori o sufinanciranju kupnje kuće ili stana mladim obiteljima na području Vukovarsko-srijemske županije za 2022. godinu. Za navedeni javni poziv osigurano je 238.901,06 euro proračunskih sredstava, a iznosi potpora iznosili su od 2.655 do 5.309 eura, ovisno o mjestu gdje se nekretnina nalazi.
„Ove smo godine imali najveći broj kandidata, njih 205, a 69 ih je prošlo, odnosno nekih 34%. Većinom su to obitelji iz Vinkovaca i Vukovara, manji broj njih javio se iz mjesta koja pripadaju drugoj kategoriji, a najmanji ih je broj iz demografski najpogođenijih mjesta. Kategorije su određene sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, a intencija Županije je upravo da najveći broj prijava bude iz te treće kategorije pa je zato i potpora za navedena mjesta najveća“, rekao je pročelnik Upravnog odjela za sport, mlade i demografiju Mario Meštrović dodavši kako su ove godine imali čak 63 kandidata s 20 bodova, a kako bi iskoristili preostala financijska sredstva, morali su uvesti dodatni kriterij brzine predaje, uvjet naveden u pravilniku koji je snazi više od dvije godine. „Prošle smo godine rebalansom proračuna osigurali sredstva da svi s jednakim brojem bodova dobiju potporu, ali ove je godine taj broj iznimno velik i rebalans proračuna bi trebao biti jako velik, što je gotovo nemoguće“, dodao je Meštrović uz najavu nove demografske mjere: naknada trudnicama koje zbog komplikacija u trudnoći ne ispunjavaju uvjet staža.
Na javni se poziv ove godine prijavio rekordan broj mladih obitelji, njih ukupno 205, a 69 ih je ostvarilo pravo na potporu. Jedna od njih je i četveročlana obitelj Franjković iz Vukovara.
„Kupili smo kuću u Vukovaru koju trenutno sređujemo tako da će nam ova pomoć dobro doći da se što prije preselimo u novu kuću. Na području županije smo odlučili ostati najviše zato što volimo svoj grad, tamo smo rođeni, radimo i htjeli bismo u njemu odgajati svoju djecu“, rekla je Jelena Franjković, učiteljica u Osnovnoj školi Blage Zadre u Vukovaru. Navodi kako ima budućnosti u gradu u kojem živi, a njene je riječi potvrdio i suprug Danijel. „U Vukovaru smo ostali jer je to naš grad, tu smo rođeni i odrasli i tu su nam prijatelji i obitelj. Grad je ugodan i siguran za život, djeca su nam ovdje rođena i želimo da ovdje i odrastu. Ovakve potpore nam puno znače. Svaka pomoć je dobrodošla, čak i ona najmanja, a mogu reći da ovo i nije toliko mala pomoć. Ovakve demografske mjere su važne kako bi mladi ostali živjeti u Slavoniji, a uz njih možda treba uvesti i određene porezne olakšice te izgraditi nove i proširiti postojeće dječje vrtiće. To su mjere koje bi mi podržali i kojima se nadamo“, istaknuo je.
Potporu Županije dobila je i Karolina Šoš Živanović, također Vukovarka, koja je dobivena financijska sredstva utrošila za kupnju stana. „Za Vinkovce i Vukovar su najmanje potpore, ali 2.655 eura svakako je dobrodošla pomoć i veoma smo zadovoljni njome. Mislim da su ovakve potpore super jer imamo mogućnosti aplicirati za sredstva, dobro je da postoje neke mjere za zadržavanje ljudi, odnosno način kako da si barem malo pripomognemo u kupnji nekretnine“, napomenula je Karolina.
Kriteriji za bodovanje prijava odnosili su se na broj članova obitelji i broj djece koji se školuju, a dodatne bodove ostvarivali su oni s određenim stupnjem invaliditeta i samohrani roditelji.
„Ove je godine za ovu demografsku mjeru izdvojeno gotovo 240 tisuća eura, više nego bilo koje godine do sada. Iznimno je velik interes što nas veseli jer to znači da velik dio ljudi želi ostati, međutim ne mogu svi dobiti sredstva jer su ona ipak ograničena, ali nastojat ćemo ih sljedeće godine, sukladno mogućnostima, dodatno povećati. Moram napomenuti kako se ona svake godine kontinuirano povećavaju i nastojimo apsolutno pravednim kriterijima doći do toga tko će dobiti potporu. Prioriteti su točno određeni, a ovo je prilika za poslati poruku kako oni s više djece imaju prednost pri prijavi pa neka svima i to bude jedan dodatni poticaj“, istaknuo je vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić napomenuvši kako će rebalansom proračuna biti dodana sredstva za četiri posljednja mjeseca u 2020. godini jer navedeno razdoblje nije bilo obuhvaćenom tadašnjim javnim pozivom.
No uz više oblaka, u utorak je pljusak moguć na njegovu sjevernom dijelu, a u srijedu u Dalmaciji. Noći će biti tople, a dani vrući.
Mnogi naši sugrađani jedva su dočekali niže temperature, zbog čega je temperatura zraka sjevernom dijelu Hrvatske u subotu bila niža. U nedjelju će djelovati polje povišenog tlaka zraka, a vlažan i nestabilan zrak pomaknut će se na jugoistok. Na istoku zemlje se može očekivati više oblaka, a malo kiše ili poneki pljusak osobito sredinom dana i popodne.
“Dnevna temperatura zraka 26 ili 27 stupnjeva. U središnjim predjelima kiše neće biti, no dan će ponegdje početi uz više oblaka. Popodne će prevladavati sunčano te će mjestimice puhati umjeren sjeveroistočni vjetar. Dnevna temperatura oko 27 stupnjeva. Na sjevernom Jadranu pretežno sunčano, a u gorju umjerena naoblaka. Pritom u Lici može pasti i poneka kap kiše. Umjerena do jaka bura s olujnim udarima pod Velebitom će slabjeti i prolazno okrenuti na sjeverozapadni vjetar”, navodi dipl.ing. Tomislava Hojsakiz DHMZ-a za HRT.
Vremenska prognoza za idući tjedan
Očekuje se kako će na kopnu u ponedjeljak biti pretežno sunčano, dok će popodne biti opet vruće. U utorak i srijedu će doći do povremene naoblake, te će mjestimice pasti kiše, prvo u sjevernom dijelu zemlje potom u srijedu i u južnom dijelu Hrvatske.
“Pretežno sunčano, u unutrašnjosti poslijepodne ponegdje s umjerenom naoblakom. Vjetar na kopnu većinom slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni, a na Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na Jadranu od 19 do 24, a najviša dnevna uglavnom između 27 i 32 °C”, navodi DHMZ na svojim stranicama.
Temperatura zraka bit će malo niža, a na Jadranu se očekuje da će biti sunčanije nego na kopnu. No uz više oblaka, u utorak je pljusak moguć na njegovu sjevernom dijelu, a u srijedu u Dalmaciji. Noći će biti tople, a dani vrući. Predahnut će se moći tek uz umjeren sjeverozapadni i jugozapadni vjetar u poslijepodnevnim satima. U srijedu će zapuhati bura pa će se temperatura malo sniziti.
Izvor: vecernji hr
CEF je financijski instrument EU-a osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz koje države članice, osim iz postojećih strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN -T).
Gradnja drugog kolosijeka u duljini od 42 kilometra između Ivanić Grada i Kutina najveći je projekt u Hrvatskoj koji je Komisija odabrala za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), objavila je u četvrtak Europska komisija.
Komisija je u četvrtak objavila da je odabrala 107 projekata prometne infrastrukture koji će primijeniti više od 6 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu infrastrukturu.
Više od 80 posto sredstava bit će namijenjeno projektima kojima se osigurava učinkovitija, zelenija i pametnija mreža željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne mreže (TEN-T).
Među tim projektima tri su u Hrvatskoj. Najveći iznos od preko 245 milijuna eura namijenjen je izgradnji dvokolosiječne pruge od Ivan Grada do Kutine na dionici Dugo Selo-Novska.
Drugi je projekt financiranje završetka izrade idejne projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove dvokolosiječne elektrane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani, u duljini od 72 kilometra, na nizinskoj pruzi od Karlovca prema Rijeci. Za to je namijenjeno 4.930.000 eura.
Treći projekt odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju južne obale luke Osijek, jer je namijenjeno nešto manje od milijun i pol eura (1.489.811).
Među 107 odabranih projekata, Hrvatska sudjeluje u nekoliko njih zajedno s drugim članicama.
Najveći među njima, težak preko 71 milijun eura u kojem sudjeluje 25 država članica, odnosi se na zračni promet, a trebao bi pomoći u smanjenju zagušenosti u zračnim lukama, smanjenju kašnjenja letova, nepotrebnoj emisiji ugljikova dioksida i buke, pomoći u razvoju koncepta koji bi trebao omogućiti izravnije rute između europskih destinacija što bi znatno skratilo vrijeme letenja i emisiju stakleničkih plinova.
Drugi vrijedan nešto preko 18 milijuna eura u kojem sudjeluje 12 članica, odnosi se na inicijativu razvoja riječne informacijske službe što bi trebalo pridonijeti poboljšanju prekogranične plovidbe na pet unutarnjih plovnih puteva, koji su dio europskih prometnih koridora: Rajna-Alpe, Sjeverno More-Sredozemno more , Istočno-zapadno Sredozemlje, Rajna-Dunav i Sjeverno more-Baltik.
Treći projekt, prekogranična suradnja u srednjoj Europi u kojoj sudjeluju Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Slovenija, odnosi se na suradnju u provedbi direktive o inteligentnom prometnom sustavu radi promicanja pametne mobilnosti.
Projekt bi trebao pridonijeti povećanju učinkovitosti, interoperabilnosti i sigurnosti u cestovnom prometu, a za njega je namijenjeno nešto više od 32 milijuna eura.
Četvrti projekt u kojem uz Hrvatsku sudjeluje još pet država članica odnosi se na poboljšanje interoperabilnosti i otpornosti zračnog prometa, a za njega je namijenjeno nešto preko 34 milijuna eura.
CEF je financijski instrument EU-a osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz koje države članice, osim iz postojećih strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN -T).
Cilj mu je pomoći stvaranju međusobno povezanih mreža diljem Europe, koje će biti visoke performanse i ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.
Izvor: poslovni hr
