Bolovanje ili privremena nesposobnost za rad je odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osoba spriječena izvršavati svoju obavezu rada u skladu s ugovorom o radu. To mogu biti i bolest djeteta ili bolest supružnika.
Za vrijeme bolovanja osiguranik ima pravo na naknadu plaće koja je propisana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i ovisi o okolnostima bolovanja (zakon o bolovanju). Osobe koje imaju pravo na bolovanje, tj. na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, osim ako posebnim okolnostima nije utvrđeno drugačije:
- osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
- osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti
- osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članice Europske unije ili drugim zemljama s kojima postoji postignut dogovor
- članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava
- osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta ili poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje
- svećenici i drugi vjerski službenici
- osobe koje pružaju pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu
- osobe kojima je priznato pravo na status roditelj njegovatelja.
Otvaranje bolovanja
U nadležnosti je liječnika obiteljske medicine određivanje početka, trajanja i završetka bolovanja. U skladu s međunarodnom klasifikacijom bolesti i preporučenom duljinom trajanja bolovanja za svako stanje i bolest liječnik obiteljske medicine donosi odluku o trajanju bolovanja u specifičnoj situaciji, ovisno i o tijeku oporavka. Dakle, za otvaranje bolovanja treba obaviti razgovor i pregled kod odabranog liječnika obiteljske medicine.
Kako se otvara bolovanje?
Također, treba što prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad (bolest, ozljeda, ili neki drugi razlog). Najkasnije u roku od tri dana treba dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i očekivano trajanje bolovanja. Doznake za bolovanje također izdaje izabrani liječnik.
Komisija za bolovanje
Ako je osoba nezadovoljna odlukom svojeg liječnika o neotvaranju bolovanja ili preranom prestanku bolovanja, ima pravo na mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva HZZO-a (liječnička komisija za bolovanja) koji će izvršiti pregled osiguranika.
Šifre bolovanja na teret HZZO-a
Osoba uzima bolovanje zbog vlastite bolesti koje je HZZO rasporedio u nekoliko kategorija:
- A – bolest ili ozljeda (a0 bolovanje)
- B – ozljeda na radu – puna naknada plaće
- C – profesionalno oboljenje – puna naknada plaće
- D – izolacija (d0 bolovanje, bolovanje zbog samoizolacije)
- DR – posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu – puna naknada plaće
- G0 – komplikacije trudnoće – puna naknada plaće.
Bolovanje za dijete, supružnika ili roditelja
Svatko ima pravo temeljem obveznog zdravstvenog osiguranja tražiti bolovanje kada nije promijenjeno vlastito zdravstveno stanje u slučajevima:
- bolovanje za dijete do 3 godine – najviše do 60 dana, naknada je 100 %, isplaćuje je poslodavac na teret HZZO-a, ne može biti veća od 4.257,28 kuna
- njega djeteta 3 – 7 godina – najviše do 60 dana, naknada je 70 %, isplaćuje je poslodavac na teret HZZO-a, ne može biti veća od 4.257,28 kuna
- bolovanje zbog djeteta starijeg od 7 godina – najviše do 40 dana, naknada je 70 %, isplaćuje je poslodavac na teret HZZO-a, ne može biti veća od 4.257,28 kuna
- pratnja osobe upućene na liječenje ili pregled van mjesta prebivališta (pravo na bolovanje zbog njege roditelja) – naknada je 70 %, isplaćuje je poslodavac na teret HZZO-a, ne može biti veća od 4.257,28 kuna
- njega supružnika (bračnog, izvanbračnog, životnog partnera i neformalnog životnog partnera) – s kojim osoba koja traži bolovanje živi u zajedničkom kućanstvu, traje najviše do 20 dana, naknada je 70 %, isplaćuje je poslodavac na teret HZZO-a, ne može biti veća od 4.257,28 kuna.
Naknada za bolovanje
Naknadu plaće za bolovanje do 42 dana, odnosno sedam dana za invalide rada isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava (bolovanje na teret poslodavca). Visina naknade ne smije biti niža od 70 % od osnovice za naknadu.
Bolovanje – plaća
Prvih šest mjeseci neprekinutog bolovanja naknada plaće je 70 % od osnovice za naknadu, a ako traje dulje od šest mjeseci neprekidno, onda plaća na bolovanju iznosi 80 % od osnovice za naknadu. Naknada plaće za vrijeme bolovanja koja se isplaćuje na teret HZZO-a ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.
Bolovanje zbog COVID-a ili transplantacije
U slučajevima kada je osoba nesposobna za rad jer je izolirana kao kliconoša, odnosno zbog pojave zaraze u okolini (bolovanje zbog izolacije) te zbog transplantacije živog tkiva ili organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a, naknada plaće je 100 % od osnovice za naknadu plaće na teret HZZO-a.
Naknada za bolovanje duže od 90 dana
Nakon 18 mjeseci bolovanja zbog iste dijagnoze dolazi do umanjenja naknade za 50 %. To se ne primjenjuje kada je osiguranik nesposoban za rad zbog zloćudnih bolesti, kada je odobrena njega člana obitelji, tj. djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, kod provođenja hemodijalize ili kod transplantacija dijelova tijela i organa.
Radnik gubi pravo na naknadu plaće prilikom bolovanja u sljedećim situacijama:
- svjesno je prouzročio privremenu nesposobnost za rad
- kada ne izvijesti liječnika obiteljske medicine da je obolio u roku od tri dana od početka bolesti
- namjerno sprječava ozdravljenje
- radi za vrijeme bolovanja
- ne odazove se na liječnički pregled
- ne pridržava se uputa za liječenje
- otputuje bez suglasnosti liječnika (putovanje za vrijeme bolovanja, prelazak granice na bolovanju).
Izvor: kreni zdravo dnevnik hr
