Ide novi zakon, tisućama veće mirovine: Tko sve ima pravo na njih?

Oko 290 tisuća korisnika obiteljskih mirovina od siječnja iduće godine dobit će 10 do 25 posto veće mirovine. Sabor je u petak jednoglasno prihvatio izmjene mirovinskog zakona kojima Hrvatska dopušta bračnim partnerima da uz svoju primaju i otprilike 20 posto mirovine preminulog bračnog partnera. Hrvatska će imati dva modela nasljeđivanja obiteljskih mirovina, prvi je kao i dosadašnje rješenje da bračni partner naslijedi 77 posto mirovine preminulog partnera (a ne 70 posto kao sada)…

Oko 290 tisuća korisnika obiteljskih mirovina od siječnja iduće godine dobit će 10 do 25 posto veće mirovine. Sabor je u petak jednoglasno prihvatio izmjene mirovinskog zakona kojima Hrvatska dopušta bračnim partnerima da uz svoju primaju i otprilike 20 posto mirovine preminulog bračnog partnera.

Hrvatska će imati dva modela nasljeđivanja obiteljskih mirovina, prvi je kao i dosadašnje rješenje da bračni partner naslijedi 77 posto mirovine preminulog partnera (a ne 70 posto kao sada), što će uzeti osobe koje nisu radile ili im supružnici imaju jako velika primanja. Njima bi u prosjeku mirovina trebala porasti 250 kuna. Drugo, novo rješenje je da uz vlastitu mirovinu, umirovljenik/ca prima i otprilike 20 posto mirovine preminulog bračnog partnera, ali zbrojeno ta dva primanja ne smiju prelaziti vrijednost od 80 AVM-a, što bi trenutačno bilo 6212 kune.

Pojednostavljeno, žena koja prima 4000 kuna vlastite mirovine moći će dobiti najviše 2212 kuna muževljeve mirovine. Ako je njegova mirovina bila 6000 kuna, njoj će pripasti 1200 kuna. Vlada tvrdi da će s ovom dvojnom isplatom korisnici obiteljskih mirovina, a u 90 posto slučajeva to su žene, podebljati svoja primanja za oko 500 kuna. Taj drugi dio mirovine preživjeli će supružnik moći primati tek kad navrši 65 godina i uz uvjet da njegova mirovina trenutačno nije iznad 6212 kuna. Ta granica će se pomicati kako bude rasla vrijednost AVM-a.

Svi koji ostanu raditi nakon propisane dobi za umirovljenje dobit će za svaki mjesec duljeg rada 0,45 posto veću mirovinu, a najviše 27 posto više za pet godina.

Uz ovu promjenu, za tri posto će se povećati i najniža mirovina koju prima oko 280 tisuća umirovljenika, to su uglavnom ljudi čije su plaće bile oko minimalca ili neznatno iznad njega piše večernji hr.

Foto: pixabay ilustracija

U Hrvatskoj ima oko 2000 beskućnika, a samo je 420 mjesta u prihvatilištima dok ostali borave na javnim i napuštenim mjestima., upozorio je u četvrtak izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar u povodu Svjetskog dana beskućnika.

Tim je povodom Hrvatska mreža za beskućnike u suradnji s Gradom Osijekom i Caritasom Đakovačko-osječke nadbiskupije u četvrtak u Osijeku održala 16. nacionalni susret o beskućnicima u sklopu kojega je održana i konferencija pod nazivom “Nova perspektiva za beskućništvo“.

“U zadnje vrijeme raste broj beskućnika u Hrvatskoj, a razlog tome najčešće je rast cijena prehrane, režijskih troškova i stanarina”, rekao je Mlinar napominjući kako je to posebno izraženo u velikim gradovima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Po njegovim riječima, najteža je situacija u Zagrebu jer je, prema podacima Mreže, 700 do 1000 osoba koje su na ulici a često se Glavni kolodvor spominje kao najveće prenoćište u Zagrebu gdje u objektima i napuštenim vagonima boravi od 70 do 100 beskućnika.

Uzroci koji dovode do beskućništva su razni, od ovisnosti, raspada obitelji, nezaposlenosti, zdravstvenih problema. Među njima su zastupljene sve skupine korisnika socijalne skrbi i starije osobe s psihičkim i intelektualnim poteškoćama, kao i branitelji, rečeno je na skupu.

Mlinar ističe kako se kod nas često percipira da su to sve ovisnici o alkoholu, opojnim sredstvima i kocki što, međutim, nije istina.

Sve više umirovljenika i starijih osoba

“Među njima je sve više umirovljenika, starijih osoba koji sticajem okolnosti završavaju na ulici”, kazao je. Napomenuo je i kako je minimalna socijalna naknada 1000 kuna, a beskućnik koji je eventualno riješio prebivalište može ostvariti pomoć za troškove stanovanja što je dodatnih 30 posto. Smatra da samac s tim sredstvima ne može zadovoljiti osnovne životne potrebe što znači unajmiti stan, platiti režije i prehraniti se.

“Većina beskućnika koristi pučke kuhinje, no to je samo jedan obrok dnevno. Ostaju mu potrebe za ostale obroke, odjeću, obuću i higijenske potrepštine”, nabrajao je Mlinar.

Ističe da od kada su beskućnici ušli u Zakon o socijalnoj skrbi. Mreža se bori sa sustavom, međutim pomaci su slabi. Kaže da se još uvijek prihvatilišta i prenoćišta financiraju projektno što znači da oni koji su u obvezi po Zakonu o socijalnoj skrbi osigurati sredstva, to nisu izvršili.

Problem s resocijalizacijom

U prihvatilištu Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije je 14 osoba, 11 muškaraca i tri žene, kojima se svakodnevno osigurava tri obroka.

Drago Tukara ravnatelj Caritasa tvrdi da se ručak dovozi iz osječke Pučke kuhinje, a za korisnike se osigurava i odjeća, potrebe za održavanje higijene, zdravstvene skrbi. Organiziraju im se i radionice koje vode vanjski stručni suradnici, pedagozi, psihijatri, glazbenici, informatičari.

“Pokušavamo im osmišljavati svaki dan međutim iskustvo je takvo da je njihov odaziv slab. Radi se na njihovoj resocijalizaciji u društvo međutim rezultat je takav da su se oni samo resocijalizirali unutar prihvatilišta i tu su spremni tražiti svoja prava, svoje statuse i dostojanstvo. Ali kada je pitanje resocijalizacije prema društvu i prema vani tu je odaziv slab, a to znači da ne žele posao i ne bi radili“, upozorava Tukara.

Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka, ističe da srećom u Osijeku beskućništvo nije izraženo.