Foto: pixabay ilustracija

Hrvatska uskoro ostaje bez 14 ruskih helikoptera, koje će donirati ukrajinskoj vojsci. Premijer Plenković uvjerava da će ostati dovoljno za hrvatske potrebe.

Hrvatska uskoro ostaje bez 14 ruskih helikoptera, koje će donirati ukrajinskoj vojsci. Helikopteri su Hrvatskoj značajni. U akciji su čim stigne poziv u pomoć, prevoze ozlijeđene, nerijetko lete i s organima za transplantaciju. Otočanima su veza s najbližom bolnicom. Uskaču gdje zatreba od sjevera do juga.

“U principu su najbrže, ali često i jedino rješenje za prevesti pacijenta s udaljenog otoka do kopna zbog vremenske situacije, a noću nema ni mogućnosti trajekta”, kaže Petar Marasović iz Zavoda za hitnu medicinu.

Dok se ne nađe drugo rješenje, njihovi, ali i timovi GSS-a s kojima idu u potrage ovise o vojnim pilotima, kaže Marasović. “Ti helikopteri su nam od životnog značaja”, dodaje.

Samo ove godine imali su 2428 medicinskih letova, prevezli su 918 pacijenata i 95 pratitelja. No, bez ruskih helikoptera Hrvatska uskoro ostaje. Donirat će ih ukrajinskoj vojsci!

“Ne moramo sada sve to urbi et orbi objašnjavati!” kaže premijer Plenković. “Ne treba se govoriti dok se ne dogodi!” poručuje ministar Božinović. Sve do ponedjeljka nitko u Vladi nije želio niti potvrditi da se o ovoj hrvatskoj donaciji uopće pregovara.

Premijer uvjerava da će ostati dovoljno za hrvatske potrebe. “Ma, hoće!” uvjerava i dodaje: “Ništa ne radimo na način da hrvatska vojska bude praznih ruku, nego dajemo ono što možemo i što je u ovim okolnostima sasvim primjereno”, napominje.

Nije tajna da se okrećemo Zapadu, a ruske helikoptere mijenjamo američkima. Dugoročno ih ne možemo održavati, ističu i resursi.
No, Plenković ne otkriva je li i što je s SAD-om već dogovoreno i što će Hrvatska dobiti zauzvrat. Pitanje je to na koje tjednima odgovor traži i predsjednik države. Prvi je javno upozorio da ostajemo bez više od polovice helikoptera za transport!

“Pa, nećemo to baciti! Što smo, idioti? I kupiti četiri puta skuplje i manje američke. Pa, koristit ćemo dok ne crknu, odnosno, dok mi ne odlučimo da će crknut’, ali dati 14 komada koji lete i dalje bez jasnog obrazloženja koji je nadomjestak… Ne dam mukte, razumijete”, jasno poručuje.

Vlada i bez Milanovića u ovom slučaju može donijeti odluku i njegovo mišljenje nije obvezujuće. Nije Hrvatska ni prva ni jedina koja se na ovaj način rješava stare sovjetske tehnike, ali netko mora ponuditi jasniji odgovor čime će ruske letjelice i kada to zamijeniti, poručuje reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov. 

Prije dvije godine svih 10 helikoptera na koje sada računamo zbog problema s kvarovima bilo je prizemljeno.

Izvor: dnevnik hr

Kišoviti rujan još uvijek na neki način spašava sliku godišnje količine oborine, koje i dalje nedostaje. Ovaj tjedan zato nosi nekoliko dobrodošlih oborinskih epizoda. Kiše je mjestimice bilo i u ponedjeljak, no većina se ipak očekuje u onoj drugoj polovici, od sredine pa do kraja tjedna.

A nas u utorak čeka promjenjivo oblačno jutro, u unutrašnjosti ponegdje opet i maglovito. Isto tako, mjestimice je moguća i rosulja. Duž Jadrana postoji mogućnost za kratkotrajnu kišu, jedino na krajnjem jugu i poneki pljusak.

Vjetar u početku slab, na otvorenom moru sjeverozapadni. Prema sredini dana u gorskim krajevima zapuhat će jugozapadnjak, a na sjevernom Jadranu i južni vjetar. Jutarnja temperatura u unutrašnjosti bit će od 4 do 7, a na moru od 9 do 14 stupnjeva.

Uglavnom od sredine dana te poslijepodne u središnjoj Hrvatskoj očekuju se i sunčana razdoblja. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, dok će temperatura biti od 11 do 14 stupnjeva. Južina može doprinijeti umoru i rastresenosti ako ste osjetljivi na promjene vremena, no sunce bi moglo ipak malo i ublažiti taj nepovoljan biometeorološki utjecaj.

I u Slavoniji i Baranji očekuju se sunčana razdoblja tijekom dana, no navečer će se ponovno skupljati oblaci. Temperatura maksimalno 14 stupnjeva, izvijestio je meteorolog Dnevnika Nove TV Darijo Brzoja.

Na sjevernom Jadranu, a poglavito u gorskom području najveći dio dana zadržat će se promjenjivo oblačno. Na moru uglavnom ranije može biti nešto sunca, a tek prema večeri uz više oblaka povremeno ozbiljnija kiša, osobito navečer, i to će biti i najava kišovite srijede u većini zemlje. Puhat će umjeren jugozapadnjak i južni vjetar, prema večeri u jačanju. Temperatura od 10 do 13 u gorju te oko 17 na sjevernom Jadranu.

U Dalmaciji u utorak isto promjenjivo oblačno. Kiša, ako je bude, uglavnom slaba, i to najčešće u prvom dijelu dana, južnije. I ovdje će se jače naoblačiti kasnije, u noći na srijedu, kad će pomalo početi i kiša. U utorak bez nekog značajnijeg vjetra, jedan mirniji dan, prije nego što u srijedu zapuše jako jugo. Danju će biti toplo uz gotovo 20 stupnjeva.

U noći na srijedu jače naoblačenje stiže i u kopnene krajeve, potom kiša, koje će najviše biti poslijepodne i u noći na četvrtak. Zatim prolazno stabilnije, u četvrtak većinom suho, a kiša je ponovno izgledna u petak. Krajem tjedna bit će i hladnije.

FOTO: Ilustracija

Obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na dionice autocesta i većine državnih cesta koje se nalaze u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske za sve vrste motornih vozila, bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga RH.

U narednom razdoblju očekuje nas promjenjivo vrijeme, praćeno kišom, vjetrom i maglom. Upravljanje vozilima u takvim je uvjetima otežano pa se vozačima preporučuje dodatni oprez jer se tada povećava i opasnost od prometnih nesreća.

Zimski uvjeti na cestama i obaveza korištenja zimske opreme na vozilima

Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

• Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu.
• Podsjećamo, da je sukladno Odluci o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj  („NN“ br. 121/20.), propisana obaveza korištenja zimske opreme u razdoblju od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. U zimske dionice javnih cesta ulazi 839,2 km autocesta, 1863,3 km državnih i županijskih cesta te 68,1 km državnih cesta za tranzitni promet iz luka Vukovar, Osijek, odnosno luke i rafinerije Sisak.
• Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu zimsku opremu ili teretni automobil s priključnim vozilom. Za ovaj prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovoga članka.
• Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu.

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti („NN“ br. 85/16.; 24/17., 70/19. i 60/20.) propisano je sljedeće:

• Pod zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tona, prema ovom Pravilniku, smatraju se zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače.
• Zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t sukladno ovom Pravilniku, smatraju se lanci ili zimski pneumatici (M+S) postavljeni na pogonske kotače, a vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t koja ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske pneumatike (M+S) na pogonskim kotačima.
• Na vozila se ne smiju postavljati pneumatici s čavlima.
• Pneumatici na vozilima moraju odgovarati i dimenzijama koje je odobrio proizvođač, moraju biti namijenjeni za vožnju brzinom koja je jednaka ili veća od najveće brzine kojom se vozilo može kretati, ili najveće brzine koju dozvoljava ograničivač brzine ugrađen na to vozilo, te moraju biti tako dimenzionirani da izdrže najveće dopušteno osovinsko opterećenje vozila.
• Pneumatici na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj karakteristici,vrsti (zimske/ljetne) konstrukciji (radijalne/dijagonalne itd.) i marki/tipu.

Vožnja s upaljenim svjetlima od 1. studenog do 31. ožujka

Podsjećamo i na odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom je propisano da za vrijeme vožnje danju, na motornim vozilima, od 1. studenog do 31. ožujka naredne godine, moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.