Ugodno, a više-manje slično, zadržat će se i idućih dana. No, neće biti posve stabilno. Noćas u blizini će nam se nalaziti jedan frontalni sustav, koji će u nedjelju uglavnom već prilično daleko i odmaknuti dalje. Detalje donosi meteorolog Dnevnika Nove TV Darijo Brzoja.

U polju smo visokog tlaka pa sve skupa ne bi trebalo biti ozbiljnije kiše. No, koja kap je moguća, prije svega u gorskoj Hrvatskoj. U nedjelju ujutro ponegdje i magla, a potom će u većini krajeva biti djelomice sunčano. Promjenjivije jedino u gorju. Malo vjetra sa sjevera, uz prolazak fronte moguće je u unutrašnjosti.

Na sjevernom Jadranu zapuhat će bura, podno Velebita na mahove olujna pa je zato na snazi i žuta razina Meteoalarma.

U Dalmaciji će slabe bure biti jedino sjevernije u regiji. Jutarnja temperatura, u unutrašnjosti od 8 do 12, a na Jadranu većinom između 14 i 17 stupnjeva.

Djelomice sunčano vrijeme zadržat će se i poslijepodne u Središnjoj Hrvatskoj. Uglavnom će biti suho, u središnjoj Hrvatskoj uz slab, povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar i temperaturu oko 17-18 stupnjeva.

I u Slavoniji i Baranji veći dio dana djelomice sunčano. Puhat će slab vjetar sa sjevera, a temperatura će biti od 18 do 20 stupnjeva.

U gorskoj Hrvatskoj u nedjelju je moguća i koja kap kiše, uz promjenjivu naoblaku, iako će biti i sunčanih razdoblja.

Na sjevernom Jadranu umjerena i jaka bura postupno će slabjeti. Upozorenje zbog udara vrijedi za pomorce. Najviša dnevna temperatura na sjevernom Jadranu bit će između 21 i 23 stupnja, dok se u gorskoj Hrvatskoj očekuje između 16 i 18.

U Dalmaciji isto djelomice sunčano uz najčešće slab vjetar, nešto bure bit će tek sjevernije. Ovdje po običaju i najtoplije uz temperaturu do 24 stupnja. Temperatura mora je uglavnom 20 ili 21.

Kakvo nas vrijeme čeka idućeg tjedna?

U prvoj polovici sljedećeg tjedna očekuje nas nestabilnije, uglavnom promjenjivo oblačno vrijeme, pri čemu će u ponedjeljak još većinom biti i suho, no u utorak i srijedu, pa i četvrtak i petak bit će šansi za malo kiše: povremeno i najčešće kratkotrajno. Idućih dana i bez nekog značajnijeg vjetra te možda malo manje toplo ili u najboljem slučaju podjednako kao i danas.

I na Jadranu idućih dana promjenjivije i nestabilnije. Kiša je najizglednija na prijelazu s ponedjeljka na utorak, i to osobito na južnom dijelu, no mogućnost za oborinu, barem slabu, ne možemo isključiti ni za druge dane. U ponedjeljak će zapuhati većinom umjereno jugo, a potom će vjetar povremeno okretati na buru i sjeverozapadnjak, poglavito na sjevernom Jadranu. Temperatura se neće značajnije mijenjati, na moru ostaje mrvicu toplije nego u kopnenim krajevima: bit će ugodno.

Neka značajnija promjena, promjena tipa vremena ili promjena ugođaja ne očekuje nas niti u drugoj polovici tjedna. Za sad vikend izgleda malo stabilnije, što bi značilo i više sunca. No, znate kako to s prognozom ide: što dalje gledamo u budućnost, to je ona nesigurnija. Za konkretne planove, ipak pričekajmo još koji dan. Više sunca, nakon promjenjivog tjedna, za vikend bi svakako dobro došlo.

Izvor: dnevnik hr

Ide novi zakon, tisućama veće mirovine: Tko sve ima pravo na njih?

Oko 290 tisuća korisnika obiteljskih mirovina od siječnja iduće godine dobit će 10 do 25 posto veće mirovine. Sabor je u petak jednoglasno prihvatio izmjene mirovinskog zakona kojima Hrvatska dopušta bračnim partnerima da uz svoju primaju i otprilike 20 posto mirovine preminulog bračnog partnera. Hrvatska će imati dva modela nasljeđivanja obiteljskih mirovina, prvi je kao i dosadašnje rješenje da bračni partner naslijedi 77 posto mirovine preminulog partnera (a ne 70 posto kao sada)…

Oko 290 tisuća korisnika obiteljskih mirovina od siječnja iduće godine dobit će 10 do 25 posto veće mirovine. Sabor je u petak jednoglasno prihvatio izmjene mirovinskog zakona kojima Hrvatska dopušta bračnim partnerima da uz svoju primaju i otprilike 20 posto mirovine preminulog bračnog partnera.

Hrvatska će imati dva modela nasljeđivanja obiteljskih mirovina, prvi je kao i dosadašnje rješenje da bračni partner naslijedi 77 posto mirovine preminulog partnera (a ne 70 posto kao sada), što će uzeti osobe koje nisu radile ili im supružnici imaju jako velika primanja. Njima bi u prosjeku mirovina trebala porasti 250 kuna. Drugo, novo rješenje je da uz vlastitu mirovinu, umirovljenik/ca prima i otprilike 20 posto mirovine preminulog bračnog partnera, ali zbrojeno ta dva primanja ne smiju prelaziti vrijednost od 80 AVM-a, što bi trenutačno bilo 6212 kune.

Pojednostavljeno, žena koja prima 4000 kuna vlastite mirovine moći će dobiti najviše 2212 kuna muževljeve mirovine. Ako je njegova mirovina bila 6000 kuna, njoj će pripasti 1200 kuna. Vlada tvrdi da će s ovom dvojnom isplatom korisnici obiteljskih mirovina, a u 90 posto slučajeva to su žene, podebljati svoja primanja za oko 500 kuna. Taj drugi dio mirovine preživjeli će supružnik moći primati tek kad navrši 65 godina i uz uvjet da njegova mirovina trenutačno nije iznad 6212 kuna. Ta granica će se pomicati kako bude rasla vrijednost AVM-a.

Svi koji ostanu raditi nakon propisane dobi za umirovljenje dobit će za svaki mjesec duljeg rada 0,45 posto veću mirovinu, a najviše 27 posto više za pet godina.

Uz ovu promjenu, za tri posto će se povećati i najniža mirovina koju prima oko 280 tisuća umirovljenika, to su uglavnom ljudi čije su plaće bile oko minimalca ili neznatno iznad njega piše večernji hr.

Foto: pixabay ilustracija

U Hrvatskoj ima oko 2000 beskućnika, a samo je 420 mjesta u prihvatilištima dok ostali borave na javnim i napuštenim mjestima., upozorio je u četvrtak izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar u povodu Svjetskog dana beskućnika.

Tim je povodom Hrvatska mreža za beskućnike u suradnji s Gradom Osijekom i Caritasom Đakovačko-osječke nadbiskupije u četvrtak u Osijeku održala 16. nacionalni susret o beskućnicima u sklopu kojega je održana i konferencija pod nazivom “Nova perspektiva za beskućništvo“.

“U zadnje vrijeme raste broj beskućnika u Hrvatskoj, a razlog tome najčešće je rast cijena prehrane, režijskih troškova i stanarina”, rekao je Mlinar napominjući kako je to posebno izraženo u velikim gradovima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Po njegovim riječima, najteža je situacija u Zagrebu jer je, prema podacima Mreže, 700 do 1000 osoba koje su na ulici a često se Glavni kolodvor spominje kao najveće prenoćište u Zagrebu gdje u objektima i napuštenim vagonima boravi od 70 do 100 beskućnika.

Uzroci koji dovode do beskućništva su razni, od ovisnosti, raspada obitelji, nezaposlenosti, zdravstvenih problema. Među njima su zastupljene sve skupine korisnika socijalne skrbi i starije osobe s psihičkim i intelektualnim poteškoćama, kao i branitelji, rečeno je na skupu.

Mlinar ističe kako se kod nas često percipira da su to sve ovisnici o alkoholu, opojnim sredstvima i kocki što, međutim, nije istina.

Sve više umirovljenika i starijih osoba

“Među njima je sve više umirovljenika, starijih osoba koji sticajem okolnosti završavaju na ulici”, kazao je. Napomenuo je i kako je minimalna socijalna naknada 1000 kuna, a beskućnik koji je eventualno riješio prebivalište može ostvariti pomoć za troškove stanovanja što je dodatnih 30 posto. Smatra da samac s tim sredstvima ne može zadovoljiti osnovne životne potrebe što znači unajmiti stan, platiti režije i prehraniti se.

“Većina beskućnika koristi pučke kuhinje, no to je samo jedan obrok dnevno. Ostaju mu potrebe za ostale obroke, odjeću, obuću i higijenske potrepštine”, nabrajao je Mlinar.

Ističe da od kada su beskućnici ušli u Zakon o socijalnoj skrbi. Mreža se bori sa sustavom, međutim pomaci su slabi. Kaže da se još uvijek prihvatilišta i prenoćišta financiraju projektno što znači da oni koji su u obvezi po Zakonu o socijalnoj skrbi osigurati sredstva, to nisu izvršili.

Problem s resocijalizacijom

U prihvatilištu Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije je 14 osoba, 11 muškaraca i tri žene, kojima se svakodnevno osigurava tri obroka.

Drago Tukara ravnatelj Caritasa tvrdi da se ručak dovozi iz osječke Pučke kuhinje, a za korisnike se osigurava i odjeća, potrebe za održavanje higijene, zdravstvene skrbi. Organiziraju im se i radionice koje vode vanjski stručni suradnici, pedagozi, psihijatri, glazbenici, informatičari.

“Pokušavamo im osmišljavati svaki dan međutim iskustvo je takvo da je njihov odaziv slab. Radi se na njihovoj resocijalizaciji u društvo međutim rezultat je takav da su se oni samo resocijalizirali unutar prihvatilišta i tu su spremni tražiti svoja prava, svoje statuse i dostojanstvo. Ali kada je pitanje resocijalizacije prema društvu i prema vani tu je odaziv slab, a to znači da ne žele posao i ne bi radili“, upozorava Tukara.

Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka, ističe da srećom u Osijeku beskućništvo nije izraženo.