Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas na sjednici Vlade 8. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva vrijedan 296 milijuna eura. Poručio je da je paket mjera cjelovit i ciljan, pomaže svima onima kojima je to potrebno, osigurava kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže, očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima te konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, s posebnim naglaskom na podršci umirovljenicima i onima koji teže žive, naglasio je. Kada se zbroje svi dosadašnji paketi Vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, kazao je premijer, vrijedni su 8 milijardi i 300 milijuna eura.
 

Uoči predstavljanja paketa mjera proveden je široki konzultacijski proces, s predstavnicima ključnih sindikalnih središnjica, gospodarske, obrtničke i poljoprivredne komore, udruge poslodavaca, Matice umirovljenika, Sindikata umirovljenika, krovnom organizacijom za osobe s invaliditetom te Zajednicom županija, Udruge gradova i Zajednice općina. Svi su zadovoljni s predloženim mjerama Vlade, kazao je premijer, a podržali su ih i svi koalicijski partneri.

Cijene struje, plina i toplinske energije ostaju iste

Predstavljajući detaljnije paket mjera, premijer Plenković naglasio je da cijene struje za kućanstva kao i za mikro, male i srednje poduzetnike ostaju iste. Cijene plina i toplinske energije također ostaju iste, dodao je, a paket koji se odnosi na cijenu energenata vrijedan je 140 milijuna eura. Naglasio je kako to znači da će cijena struje ostati ista i za vrtiće, škole, fakultete, institute, knjižnice, muzeje, bolnice, zdravstvene ustanove, domove za starije i nemoćne, udruge, vjerske zajednice, župne urede, općine, gradove, županije, komunalna poduzeća i ostale.

“Takva mjera koja omogućuje i sigurnost i priuštivost i predvidivost itekako je korisna svim ovim subjektima koji će moći nastaviti svoje poslovanje”, poručio je.

Ta je mjera i prava podrška u poslovanju i konkurentnosti za mikro, male i srednje poduzetnike, a puno znači i za kućne proračune svih hrvatskih građana. Na taj način, dodao je premijer Plenković, omogućit će se veća socijalna i gospodarska otpornost u uvjetima globalne nestabilnosti.

Kada je riječ o toplinskoj energiji, premijer je istaknuo da je 159 tisuća kupaca u sustavu toplinske energije, u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Zaprešiću, Velikoj Gorici i Karlovcu, pa tako i oni imaju predvidive račune za grijanje i manji financijski pritisak na kućanstva i veću sigurnost opskrbe.

Umirovljenicima isplata jednokratne potpore u iznosu od 50 eura

Drugi dio paketa mjera odnosi se na potporu umirovljenicima, a vrijedan je 62,5 milijuna eura. Riječ je o jednokratnoj potpori za umirovljenike od 50 eura, a primit će je svih milijun i 227 tisuća umirovljenika. Isplata će uslijediti u travnju, dodao je premijer Plenković.

Podsjetio je da je do sada umirovljenicima isplaćeno 10 jednokratnih potpora, ukupno vrijednih 711 milijuna eura.

Ugroženim kupcima energenata naknada od 70 eura
 
Treći dio paketa mjera odnosi se na naknade za troškove energije, a vrijedan je 62,2 milijuna eura. Riječ je o naknadi od 70 eura za ugrožene kupce energenata, a premijer je podsjetio da je ta naknadna u ovim godinama krize znatno povećana. Ovu mjeru koriste i korisnici zajamčene minimalne naknade, a uz ovu potporu oni i dalje ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje, grijanje, komunalije i vodu.

Status ugroženog kupca energenata ima 105 tisuća osoba, a uključuje i korisnike inkluzivnog dodatka 1., 2., ili 3. razine potpore kojima nije osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, korisnije zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe i novčane naknade za branitelje.

Dio paketa odnosi se na pružatelje socijalnih usluga, a riječ je o naknadama za troškove energije od 70 do 540 eura, ovisno o vrsti i broju korisnika – 70 eura za pružatelje usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji, 80 eura za pružatelje usluga pomoć u kući te od 140 do 540 eura za pružatelje usluga smještaja, organiziranog stanovanja i boravka.

Mjerom je obuhvaćeno preko 500 pružatelja usluga i 2.500 udomiteljskih obitelji, a vrijednost mjere je 1,9 milijuna eura.

Nezaposlenim hrvatskim braniteljima naknada od 100 eura

Četvrti dio paketa mjera odnosi se na naknade za nezaposlene hrvatske branitelje, a vrijedan je 1,5 milijuna eura. Radi se o jednokratnoj naknadi od 100 eura za oko 15.000 hrvatskih branitelja, kao pomoć zbog rasta troškova života. Peti dio odnosi se na potpore za održivost domaćeg javnog prijevoza, a vrijedan je 10 milijuna eura.

Potpora poljoprivrednicima od 20 milijuna eura

Prijevoznicima se smanjuje trošak prijevoza za prosječno 3,7 posto, lakše pokrivaju gubitke zbog rasta cijena goriva, lakše ulaganje u vozni park i zadržavanje vozača te zadržavanje manje isplativih linija. Putnicima se osigurava sigurniji i pouzdaniji prijevoz i zaštita od rasta cijena prijevoznih karata.

Šesti dio paketa mjera odnosi se na poljoprivrednike, a radu se i potpore za proljetnu sjetvu u iznosu od 20 milijuna eura.

Na kraju, sedmi dio paketa mjera odnosi se na potporu studentima. Za 111 tisuća studenata ostaje nepromijenjena cijena obroka od 0,86 eura, a mjera je vrijedna 4,5 milijuna eura.

Ukupna vrijednost svih paketa mjera 8,3 milijarde eura

Kada se zbroje svi dosadašnji paketi Vladinih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, kazao je premijer, vrijedni su oko 8 milijardi i 300 milijuna eura.

Time smo pomogli nastavak visoke zaposlenosti, rasta plaća, smanjivanje broja onih koji su ugroženi u smislu siromaštva i očuvanju socijalne kohezije te gospodarskom rastu u uvjetima koji nisu bili zavidni u proteklom razdoblju, poručio je premijer Plenković. 

Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života, a rok za prijave je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.

Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.

Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života.

Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).

Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 37/24 i 84/24).

Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.

Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:

• životopis,
• dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
• potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
• dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
• rodni list i
• dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).

Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.

Više informacija o natječaju možete pronaći na poveznici.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je u srijedu kako će Hrvatska za manje od godinu dana, 01. ožujka 2026, biti oslobođena minske opasnosti, a naveo je i kako je država do sada na razminiranje potrošila nešto više od milijarde eura.

Nakon gotovo tri desetljeća mukotrpnog i odgovornog rada, bližimo se cilju, da u cijelosti postanemo država slobodna od minske opasnosti, rekao je Božinović u Hrvatskom saboru podnoseći mu Izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja u 2024. godini. Taj će trenutak, kaže, označiti pobjedu države nad nasljeđem rata i pobjedu života nad smrću.

Završetak razminiranja, vidi i kao moralnu obvezu prema žrtvama rata, prirotehničarima, prema svakom djetetu koje odrasta bez straha od mina.

Smrtno stradalo 207 osoba, šestero djece

U razminiranu i od mina stradalo je nešto više od 650 osoba, od toga 207 smrtno, poginulo je i šestero djece, naglasio je Božinović.  

Izrazio je zadovoljstvo što u prošloj godini nije bilo ni jedne minske nesreće. To smatram potvrdom učinkovitosti i profesionalnosti našeg sustava, kazao je i naveo kako je površina minski sumnjivog područja na koncu prošle godine svedena na 49,3 kvadratna kilometra. To se područje prostiralo unutar 16 gradova i općina u tri županije.

Na upit Marijane Puljak (Centar) potvrdio je da se i Splitsko-dalmatinska županija riješila minski sumnjivih područja i najavio da će to uskoro biti obilježeno u Splitu. Zastupnici saborske većine, ali i oporbe, zadovoljni su najavom da će se 1. ožujka 2026. Hrvatska osloboditi opasnosti od mina.

Idemo kraju, to je najvažnija stvar, kaže Ranko Ostojić (SDP).

Oporba apostrofira podatak o četiri rješenja izdana zbog ponavljanja razminiranja, pita tko je snosio trošak za to, što će se dogoditi ako se, nakon spomenutog datuma, negdje otkrije novo minsko polje. Božinović objašnjava kako je izvođač razminiranja, nakon što je kontrola utvrdila da radovi nisu obavljeni „na najbolji mogući način“ dobio nalog da se vrati i sve popravi o svom trošku.  Za državu tu nije bilo troška, naglasio je.

Nakon 1. ožujka 2026. mogući su pojedinačni slučajevi pronalaska mina

Rekao je kako je moguće da se negdje pojavi neka mina, da to može biti pojedinačna ili mina koju je netko odbacio. Pojedinačni slučajevi su mogući, no, nećemo zaboraviti raditi ono što smo radili, istaknuo je. Govoreći o budućnosti pirotehničara i pomoćnog osoblja, otkrio je kako MUP s Ministarstvom hrvatskih branitelja izrađuje plan kako bi ih se izjednačilo u primanjima s braniteljima, ako odu u mirovnu.

Potvrdio je kako će znanje stečeno u humanitarnom razminiranju Hrvatska i njene tvrtke moći ponuditi i drugima. U Ukrajini smo angažirani, sigurno ima i drugih područja gdje će hrvatske tvrtke naći posao, kazao je Božinović.

Potpredsjednik Vlade podsjetio je na put kojim je Hrvatska prošla suočavajući se s minskom opasnošću, na činjenicu da je početna procjena iz 1996. govorila o 13 tisuća četvornih kilometara minski sumnjivih područja, što je bila gotovo četvrtina kopnenog područja države.

Ključnim trenutkom označio je osnivanje Hrvatskog centra za razminiranje 1998., čime su stvoreni uvjeti za sustavan, institucionalan pristup razminiranju. Naglasio je i kako Hrvatska u rješavanju problema mina, nije čekala pomoć drugih, sama ga je rješavala, o čemu govori i podatak da je do kraja 2024. više od 67 posto ukupnih poslova razminiranja financirano iz vlastitih izvora. 

To je poruka o suverenosti i sposobnosti ove zemlje da preuzme odgovornost i ispuni obveze prema građanima, rekao je i naglasio kako u razminiranju Hrvatska nije ostala sama, pomogla joj je EU iz čijih je fondova za to povukla 260 milijuna eura.

Izvor: civilna zaštita