Foto: ilustracija

Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još – upozorava Vakula.

Brojni vremenski ekstremi obilježili su rujan iza nas, a meteorolog Zoran Vakula navodi kako ono što smo doživjeli rijetko kad se dogodilo mjestimice i nikada do ove godine, barem u znanoj povijesti. Ističe kako se takvi ekstremi rijetko mogu prognozirati, a još manje kad je riječ o dugoročnim prognozama.

Ekstremni rujan

Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine oborine,  na nekim je meteorološkim postajama DHMZ-a i ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna. Nikada ni jedan mjesec u godini nije bio kišovitiji od ovogodišnjeg rujna, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT.

Apsolutni rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru su Rijeka (288), Ploče (190), Ogulin (122).

Novi rujanski rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru zabilježeni su u Crnom Lugu (192), Delnicama (141), Kutini (92), Požegi (54).

Nvi apsolutni rekordi u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru su: Crni Lug (936), Delnice (601), Rijeka (593), Kutina (287), Daruvar (286), Sisak (254), Gorice 222.

Novi rujanski rekord u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru bio je u Zagreb Maksimir (259).

U slučaju potvrde vrijednosti ukupna rujanska količina oborine u Crnom Lugu bit će među najvećim mjesečnim količinama ikada izmjerenim na nekoj meteorološkoj postaji DHMZ-a, možda čak i rekordna.

Prognoze za razdoblje listopad – ožujak

I dok su rujan obilježili ekstremi, mnogi svoju pozornost okreću tome kakva nas zima čeka. A dodatnu zabrinutost izazivaju burni politički odnosi između velesila kad je riječ o energeticima.

–  U dugoročnim prognozama na prvi pogled nema nekih velikih promjena – i dalje je povećana vjerojatnost barem prosječne temperature zraka, i srednje tromjesečne i većine mjeseci do ožujka – navodi meteorolog Zoran Vakula za HRT.

Detaljnija analiza, objašnjava, pokazuje povećanje vjerojatnosti za smanjenje dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka tijekom zime, posebice u siječnju i veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Ostvari li se takav scenarij – srednja temperatura zraka prvih mjeseci 2023. godine bit će oko prosječne, što znači i česte temperaturne minuse koji će djelovati na veću potrošnju energenata, te omogućiti snježne oborine. No, to je tek jedna od mogućnosti. Promjene su još moguće. Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još – upozorava Vakula.

Atmosfera će se stabilizirati u prvom tjednu listopada. No, već u drugom tjednu ponovno se povećava vjerojatnost česta kiše piše vecernji list.

Foto: pixabay ilustracija

Nakon navale komentara u e-savjetovanju, tek manje preinake.

Uz manje preinake koje su nakon javnog savjetovanja ugrađene u prvotni prijedlog izmjene i dopune Zakona o radu, niz novih zakonskih rješenja uskoro će pred sabornike.

Vlada je jučer usvojila prijedlog zakonskih izmjena i dopuna koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine, uz iznimku odredaba vezanih uz rad putem digitalnih platformi kao jedan od novih oblika rada, za koji je početak primjene predviđen za 2024. godinu.

S obzirom na raširenost prakse rada na određeno vrijeme, jedna od važnijih promjena od siječnja odnosi se upravo na to područje.

Kako od kuće?
Radi razdvajanja neopravdanog uzastopnog sklapanja takvih ugovora, za njih se uvodi ograničenje na najduže tri godine, odnosno s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora, istaknuo je resorni ministar Marin Piletić. Izmjenama zakona propisuje se i obveza ugovaranja plaća u bruto iznosu te njezine isplate na transakcijski račun radnika.

Promjene slijede iu reguliranju dodatnog rada za drugog poslodavca, i to bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvog rada. Uvodi se usto novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Piletić je, uz ostalo, apostrofirao kako se potpunije uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, odnosno rad od kuće i/li rad na daljinu. Isto tako, određene kategorije radnika, u prvom redu roditelja djece do osam godina života, dobivaju dodatnu zaštitu u pogledu nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.

Zaposlenici će pak za pružanje osobne skrbi za člana obitelji ili kućanstva od iduće godine imati pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje, a jedan dan s posla moći će se izostati i na ime hitnih obiteljskih razloga.

Među ostalim, predložene promjene predviđaju i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju pravo na starosnu mirovinu svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih starijih radnika, objašnjava ministar.

Konačno, od iduće godine članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora njime će moći za sebe ugovoriti određena povoljnija materijalna prava u odnosu na nečlanove sindikata.

Inače, tijekom javnog savjetovanja o prijedlogu izmjena i dopuna ZOR-a pristigla je naplavina od čak 774 komentara, uz opće opaske kako je tajming e-savjetovanja – usred sezone godišnjih odmora – bio neprimjeren.

Najveći broj iznesenih primjedaba i očitovanja odnosio se na rad na neodređeno vrijeme, dopunski rad te rad koji se obavlja na izvojenom mjestu, tj. od kuće ili na daljinu, posebno vezano uz naknade troškova radnicima.

Kritike poslodavaca Iako
općenito većina komentara ili nije prihvaćena ili je samo primljena na znanje, neki su prijedlozi ipak prihvaćeni.

Tako su u vezi s radom na određeno vrijeme predložene odredbe dopunjene u dijelu koji se odnosi na definiranje objektivnih razloga te propisivanje iznimaka, i to tako da se vežu samo uz najduže razdoblje, a ne i uz broj ugovora, a usto su brisane i iznimke vezane uz rad stranih državljana.

A iako su iz redova poslodavaca neke promjene ZOR-a pozdravljene, već su za e-savjetovanja iz HUP-a pozvali Vladu i Ministarstvo da se umjesto “pokušaja interventnog rješavanja stvari, pa i na štetu onih koje bi zakon trebao štititi” pokrene proces izrade posve novog, suvremenog ZOR-a.

Ne, izmjene ZOR-a, kao i one Zakona o sprječavanju neprijavljenog rada, vezane su, uz ostalo, i na rokove izvršenja pojedinih ciljeva postavljenih NPOO-om, pa za Vladu potpuno novi ZOR očito nije opcija.