Fotografija: Ilustracija
U ranim jutarnjim satima 20. kolovoza 2022. godine na odmaralištu Babina Greda iz otključanog osobnog automobila marke BMW talijanskih registracijskih oznaka otuđen je novčanik s novcem i osobnim dokumentima, čime je 61-godišnjem vlasniku pričinjena materijalna šteta u iznosu od više tisuća kuna.
Policija traga za počiniteljem protiv kojeg će nadležnom državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu za kazneno djelo Krađa.
U požaru nastala samo materijalna šteta.
Oko 11,30 sati 20. kolovoza izbio je požar na osobnom automobilu u Vinkovcima na južnoj obilaznici.
Požar je izbio na osobnom automobilu marke „Ford“, uslijed kvara na električnim instalacijama.
Požar su lokalizirali i ugasili pripadnici JVP Vinkovci.
Tijekom požara nije bilo ozlijeđenih osoba, a materijalna šteta procijenjena je na iznos od nekoliko desetaka tisuća kuna piše PU vukovarsko – srijemska.
Opskrbljivači mogu do neke razine amortizirati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj cijenu nego je nabavljaju. To nije održivo i dovest će do problema, kaže ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar rekao je u subotu za HRT da su cijene energenata na međunarodnim tržištima značajno veće.
Rekao je da je poskupljenje energenata na jesen prilično izvjesno.
Izvor: 24 sata hr
FOTO: Ilustracija
Upozoravamo vas budite oprezni s “nepoznatim gostima”, pa čak i s onima koji prethodno nazovu kako bi “najavili” svoj dolazak
U petak, u dopodnevnim satima, u Osijeku, u stan 85-godišnjakinje došla je nepoznata ženska osoba predstavivši se kao medicinska sestra koja joj je ponudila uslugu masaže.
Kradljivica je iskoristila nepažnju 85-godišnjakinje i ukrala joj novac i novčanik s osobnim dokumentima te ju oštetila za oko 1.000,00 kuna.
Policijski službenici tragaju za počiniteljicom te protiv nje slijedi posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku.
Prijevare na kućnom pragu sve više su učestale, a prevaranti često dolaze na kućne adrese starijih osoba.
Ovim putem upozoravamo građane da ukoliko se susretnu s nepoznatim osobama koje su uporne u namjeri da ih se pusti u dom, a koje su lukave u smišljanju razloga zbog kojega bi ih trebalo pustiti, nipošto ne čine to, bez prethodne provjere o kome se radi.
Takve osobe su spremne vrlo maštovito predstaviti se kao zaposlenici raznih institucija, pružatelji medicinskih usluga ili čak kao službene osobe koje samo iskorištavaju lakovjernost potencijalnih žrtava.
Upozoravamo vas budite oprezni s “nepoznatim gostima”, pa čak i s onima koji prethodno nazovu kako bi “najavili” svoj dolazak.
Ako posumnjate na osobe koje Vam se na taj način predstavljaju, odmah nazovite 192, prijavite takve slučajeve i zapamtite što više detalja o tim osobama kako bi nam pomogli u njihovom pronalasku.
Također preporučamo:
Suradnja građana i policije
Ceremonijom na splitskoj Rivi završena 26. sezona Plazma Sportskih igara mladih
Grad Split posljednjih mjesec dana živi u znaku sporta i Plazma Sportskih igara mladih. Nakon što je bio grad domaćin državne završnice, uslijedila je i međunarodna završnica ove manifestacije, koja je okupila više od 1000 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Plazma Sportske igre mladih, najveća amaterska sportska manifestacija u Europi, međunarodnom završnicom održanom u razdoblju od 16. do 20. kolovoza, spustile su zastor na još jednu uspješnu sezonu. Nakon osam mjeseci sportskih i edukativno-zabavnih aktivnosti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, državni pobjednici u deset sportskih disciplina izborili su plasman na međunarodnu završnicu. Upravo je završnica u Splitu odlična prilika da se mališani upoznaju, druže, zabavljaju i na pravi način predstavljaju svoje države. Ovogodišnjom brojkom od oko 230.000 sudionika u tri države Plazma Sportske igre mladih oborile su svoj prošlogodišnji rekord.
Nakon trodnevnih natjecanja u okviru međunarodne završnice, Igre su dobile regionalne pobjednike – osvajače medalja u: Coca-Cola Cupu u malom nogometu za dječake i djevojčice, Tommy turniru u malom nogometu za dječake 2011., HEP turniru u rukometu, Kinder Joy of moving turniru u košarci, Telemach turniru u graničaru i trčanju na 60 metara, Hrvatska pošta turniru u tenisu, kao i turnirima u odbojci, odbojci na pijesku, šahu i stolnom tenisu.
Dvosatni program u petak na Rivi započeo je revijalnim natjecanjima u povlačenju konopca i na poligonu „Zero waste – Budi dio Igre – Čuvajmo naš planet“. Naime, već nekoliko godina unatrag, revijalno natjecanje država u povlačenju konopca izaziva mnogo smijeha i osigurava dobru zabavu, kako za one koji predstavljaju države, tako i za one koji navijaju za svoje kolege i goste. Nije mnogo drugačije bilo ni na poligonu „Zero waste – budi dio Igre – Čuvajmo naš planet“, kroz koji su djeca tijekom cijele ove sezone učila o važnosti recikliranja i zaštiti okoliša. Revijalnim natjecanjima mališanima su se pridružili i SIM maskota Viktor i Podravkin medvjedić Lino.
Regionalni predsjednik Plazma Sportskih igara mladih, Zdravko Marić u svom pozdravnom govoru istaknuo je kako je posebno ponosan na činjenicu da svake godine raste broj sudionika natjecanja u sve tri države.
Na oduševljenje svih mališana, pozdravne poruke putem video-linka poslali su i ambasadori Igara – proslavljeni sportaši iz regije: Luka Modrić, Nemanja Matić, Edin Džeko, Domagoj Duvnjak, Tomislav Zubčić i Benjamin Burić. Osim sportaša, sve mališane obradovalo je druženje i fotografiranje sa Viktorom,
Kako je sve počelo davne 1996. godine baš u Splitu, druženje sa predstavnicima vlasti Grada Splita i Splitsko – dalmatinske županije neizostavan je dio svake završnice Igara. Djecu i sve uzvanike pozdravio je gradonačelnik Splita, Ivica Puljak.
Okupljenima su se obratili i Ognian Zlatev, predstavnik Europske komisije u Republici Hrvatskoj, Tomislav Družak, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske, kao i Željko Jovanović, savjetnik za sport i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske. Ovogodišnju sezonu Igara svojim obraćanjem zatvorila je potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, Anja Šimpraga, koja je sve prisutne pozdravila u osobno i u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Plamen Plazma Sportskih igara mladih prenošen je cijelu godinu kroz sve gradove i mjesta na kojima su se odvijala natjecanja diljem regije, a zajedničkim gašenjem na kraju ceremonije i spektakularni vatromet, ovogodišnja sezona Igara službeno je zatvorena. Nakon ceremonije zatvaranja sve okupljene mlade sportaše, goste i stanovnike Splita svojim hitovima i dobrom energijom razveselio je Luka Nižetić.
Za kućanstva koja su ugovorila opskrbu plina s dobavljačima, cijena bi od početka listopada mogla porasti i do šest puta. Oni koji plin dobivaju putem obveze javne usluge mogu očekivati poskupljenja od 20 do 65 posto.
Nakon drastičnog poskupljenja energenata, a naročito plina početkom godine, zbog kojih su mnoge ustanove dobivale enormno visoke račune, od 1. listopada bi trebale porasti i cijene plina za kućanstva. Prve procjene govore o poskupljenjima do čak šest puta za one građane koji imaju sklopljen tržišni ugovor s nekim od opskrbljivača. Oni koji se odluče na raskid ugovora te daljnju distribuciju plina putem obaveze javne usluge, čija je cijena fiksirana do 1. travnja iduće godine, bi prošli nešto bolje, jer bi poskupljenje u tom slučaju iznosilo između 20 i 65 posto, piše Novi list.
Neki su opskrbljivači već započeli s obavještavanjem kupaca o promjenama u cijenama plina. Istodobno, ponudit će im mogućnost promjene opskrbljivača ili prelazak na opskrbu putem obavezne javne usluge. Naime, kupci mogu birati između sklapanja komercijalnog ugovora s nekim od opskrbljivača, pri čemu pojedinačno ugovaraju cijenu. Onima koji to nisu učinili, država je osigurala isporuku plina u obavezi javne usluge, putem opskrbljivača odabranog javnim natječajem za svako pojedino distribucijsko područje. Inače, cijena plina u obveznoj javnog usluzi, uz smanjenje PDV-a na pet posto i potporu države od 10 lipa po kilovat-satu iznosi 38 lipa po kilovat-satu.
– Nove cijene plina, počevši od 1. listopada 2022. godine, ovisit će o kretanju cijene plina na burzi. S obzirom na to da će se cijena mijenjati na mjesečnoj razini, ne možemo reći koliko će točno biti povećanje. Upravo iz tog razloga i nemogućnosti davanja precizne cijene, obavijest će sadržavati detaljno pojašnjenje novog načina izračuna cijene s referentnog tržišta, a sve u cilju kako bi svi kupci mogli razumjeti novi način obračuna i odlučiti čiju uslugu opskrbe plinom žele primati u budućnosti. Potrebno je napomenuti da će ovakav oblik obračuna od 1. listopada 2022. godine preuzeti većina opskrbljivača. Energo će transparentno kupcima objasniti situaciju. Na primjer, u slučaju kada se radi o kupcu kategorije kućanstvo, kome država omogućava jeftiniji plin kroz opskrbu u obvezi javne usluge, kupcu ćemo jasno objasniti razliku u cijeni Energove tržišne opskrbe i navedene opskrbe u obvezi javne usluge, objašnjavaju iz riječkog distributera, tvrtke Energo.
Cijene plina na referentnim europskim burzama rastu. Čak i da ostanu na sadašnjoj razini, od otprilike 235 eura po megavat-satu, opskrbljivači će teško moći produljiti ugovore s korisnicima po trenutnim cijenama. Ti ugovori mahom istječu 30. rujna pa su opskrbljivači procijenili da kupci ne žele plaćati u prosjeku četiri puta veću cijenu plina. Na strani korisnika je i to što mogu raskinuti ugovor s opskrbljivačem potpuno besplatno. Distributeri se pitaju hoće li im biti omogućena nabava plina po cijenama iz obveze javne usluge.
– Opskrbljivači toplinskom energijom su preko Grupacije za toplinsku djelatnost HGK-a iznijeli problematiku povećanja cijena toplinske energije. U pitanju nije samo nabavna cijena plina, već i činjenica da određeni opskrbljivači nisu ugovorili količine potrebne za proizvodnju toplinske energije. Radi se na rješenju u skladu s pravilima o državnim potporama kojim bi bilo omogućeno da se u konačnici cijena toplinske energije po kWh za krajnjeg kupca ne razlikuje od one koju plaćaju krajnji kupci plina na pojedinom distribucijskom području, odgovorili su iz Ministarstva.
Opskrbu plinom u obvezi javne usluge na najvećem dijelu distribucijskih područja u cijeloj zemlji obavlja Gradska plinara Zagreb. Njihov je opstanak na tržištu upitan, s obzirom na to da trenutno isporučuju plin po četiri puta nižoj cijeni od one na burzama. Jedini način da se cijena obveze javne usluge distribucije plina održi na sadašnjoj razini do 1. travnja sljedeće godine jest ozbiljna intervencija države ili HEP-ovo preuzimanje obveze javne usluge. Zasad nije poznato što je u planu do početka listopada.
Inače, država je već intervenirala u cijene plina. Odredila je krajnju cijenu javne usluge opskrbe plinom za kućanstva, uvela subvencije za male i srednje poduzetnike te pružatelje socijalnih usluga, isplatila energetski dodatak za umirovljenike i starije osobe u iznosima od 400 do 1.200 kuna te uvela vaučere za struju i plin od 400 kuna, koje koristi oko 90.000 kućanstava, među kojima su i ona primatelja nacionalne naknade za starije osobe.
Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke prema kojima se može izračunati konačno usklađivanje mirovina koje nastupa 1. srpnja, a kojeg će umirovljenici primiti u rujnu uz mirovine za kolovoz te zaostatke za srpanj. Prema izračunu bivšeg saborskog zastupnika HSU-a, Željka Šempera, usklađivanje mirovina iznosit će 6,11 posto. Iz HZMO-a saznajemo da će službeni izračun biti još i veći – 6,18 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) ovog je petka objavio najnovije podatke o iznosu prosječne bruto plaće za lipanj 2022. godine koja iznosi 10.492,00 kuna, što znači da se sada konačno može izračunati usklađivanje mirovine za 1. srpnja, a kojeg će umirovljenici primiti u rujnu za mirovine za kolovoz te zaostatke u srpnju. Naime, prema izračunu bivšeg zastupnika HSU-a, Željka Šempera, usklađivanje će iznositi 6,11 posto. Iz HZMO-a saznajemo da će izračun biti još veći, odnosno 6,18 posto pa će tako mirovine biti još malo povećane u odnosu na Šemperov izračun.
Dakle, kao što kaže Šemper, korisnici s prosječnom mirovinom mogu očekivati povećanje od 165 kuna, dok će oni s prosječnom neto mirovinom bez međunarodnih ugovora od 3.050,61 kunu, dobiti povećanje od 183 kune. Korisnici najniže mirovine od 1.836,08 kuna dobit će svega 112 kuna.
Što su mirovine veće, to će i rast biti veći, pa će tako osobe s prosječnom braniteljskom mirovinom od 6.306,87 kuna dobiti “povišicu” od 385,35 kuna. Zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori koji imaju prosječnu mirovinu od 10.688,74 kune, mogu očekivati povećanje od čak 653 kune.
Osim toga, aktualna vrijednost mirovina (AVM) povećava se sa 73,13 kuna na 77,60 kuna, stoga će maksimalna obiteljska mirovina (osobna + dodatak) s predloženih 5.850 kuna (80 x AVM), biti ograničena na 6.208 kuna.
Iako je riječ o rekordnom usklađivanju mirovina, Šemper napominje kako umirovljenici dobro znaju da mirovine dovoljno ne prate ni inflaciju, ali ni plaće. Tako, primjerice, godišnja inflacija iznosi 12,3 posto, u istom su razdoblju plaće porasle za 7,5 posto, dok su mirovine ukupno veće za 4,9 posto. Iz tog razloga Šemper poziva DZS da promijeni model izračuna inflacije.
Osim toga, Šemper dodaje da u vrijeme visoke inflacije HSU predlaže kvartalno usklađivanje mirovina, a ne da ono što je poskupjelo u siječnju ove godine u odnosu na srpanj 2021., umirovljenici dobiju nakon osam ili devet mjeseci, kad ih pojede galopirajuća inflacija. HSU je, podsjećamo, nedavno predstavio i dvije nove mjere za ublažavanje negativnih posljedica na umirovljenički standard.
Izvor: mirovina hr
RK Ivan Mikanovci međunarodni prvaci 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih
U Splitu se od 16. do 20. kolovoza održava međunarodna završnica 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u kojoj sudjeluju mladi sportaši iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. U sklopu međunarodne završnice održan je i veliki HEP turnir u rukometu za najbolje ekipe iz svake države. Mladi sportaši se, uz pokazivanje sportskog talenta, odlično zabavljaju, druže, promoviraju fair play, toleranciju i stvaraju nova prijateljstva.
Sjajan HEP turnir u rukometu odigrale su obje hrvatske ekipe. U muškoj kategoriji RK Ivan Mikanovci osvojio je zlatnu medalju i titulu međunarodnih pobjednika, a isto su ponovile i rukometašice RK Lokomotive (Zagreb).
Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.
Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ”Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet” kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.
Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children, Plazma Sportske igre mladih organiziraju nogometne turnire za djevojke i na taj način pomažu u promociji ženskog nogometa.
Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.
Djevojke iz ŽNK Graničar osvojile brončanu medalju na međunarodnoj završnici Coca-Cola Cupa
U Splitu se od 16. do 20. kolovoza održava međunarodna završnica 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u kojoj sudjeluju mladi sportaši iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Mladi sportaši se, uz pokazivanje sportskog talenta, odlično zabavljaju, druže, promoviraju fair play, toleranciju i stvaraju nova prijateljstva.
U jakoj konkurenciji najboljih ovosezonskih ekipa Coca-Cola Cupa, djevojke iz ŽNK Graničar (Županja) osvojile su brončanu medalju. Najbolja ekipa međunarodne završnice bila je ekipa Zvornik (Zvornik, BiH).
Coca- Cola Cup osmišljen je kao nogometna platforma za promicanje sportskih vrijednosti među mladima, fair playa i timskog duha. Više od 140 kvalifikacijskih turnira u gradovima i općinama diljem Hrvatske razigravali su se od veljače do lipnja. U ovoj sezoni Plazma Sportske igre mladih nastavile su i veliku kampanju promocije ženskog nogometa u suradnji s Uefa Foundation for children na čelu s Aleksanderom Čeferinom, predsjednikom UEFA i ambasadorom Igara.
Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.
Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ”Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet” kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.
Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.
Dragan Perković (54) vlasnik je parcele na kojoj raste 80 stabala paulovnije. Riječ je o dvadesetak metara visokim stablima koja je posadio prije šest godina kao dvogodišnje sadnice.
– Živim u Slatini, a na ovoj parceli nekad je bila moja roditeljska kuća, tu sam rođen, pa sam htio sačuvati taj komad zemlje. Nisam znao što bih posadio, jer to je mali komad neplodne zemlje. Na internetu sam našao informaciju da je paulovnija kvalitetno brzorastuće drvo, da ima i energetsku vrijednost, i odlučio sam posaditi malu plantažu. Kao što sam i očekivao, sada se krošnje polako šire i zatvaraju gornji prostor, pa ne raste trava, tako da je dovoljno kositi jednom ili dva puta godišnje. A da bi debla bila što deblja, kidali smo zaperke do šest metara visine. Sada se stabla “debljaju”, u promjeru su 25 do 30 centimetara. Najdeblja su na mjestu gdje je bila kuća, a na mjestu nekadašnjeg voćnjaka vjerojatno im je trebalo više vremena da se ukorijene. Možda sam ih trebao dublje posaditi, jer ponegdje vidim na površini zemlje korijene iz kojih izbijaju mladice – ispričao nam je Dragan Perković svoja iskustva.
U nemogućnosti navodnjavanja, posađene je sadnice prve godine zalijevao i dobro su napredovale. Sada je zadovoljan cijelim nasadom, lijepo izgleda, ali još ne zna hoće li ga i kako moći komercijalizirati.
– Hrastu treba 30 godina da deblo dobije promjer kakav sada imaju ova stabla paulovnije. Tek sada vidim brži rast, unatoč ovogodišnjoj suši. Dva stabla prilikom lanjskog nevremena srušio je jak vjetar, pa sam ih odrezao pri zemlji, a mlada stabla iz panja za godinu dana narasla su više od tri metra – kaže Perković.
Prema riječima Davora Jakupeca, voditelja virovitičke Područne jedinice Odjela za unaprjeđenje šuma Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, paulovnija je “izbačena” iz šumarske struke, a plantaže paulovnije sada su u nadležnosti agronomske struke. Jakupec podsjeća da je na temelju Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, u veljači iste godine donesen Pravilnik o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati. Taj Pravilnik propisuje koje je zavičajne i strane biljne vrste i njihove križance dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu, kao i duljinu ophodnje. U popis je uvrštena i paulovnija, za koju je propisana sadnja 2165 do 10.000 biljaka po hektaru uz ophodnju (obveznu sječu) u vremenskim razmacima od jedne do četiri godine nakon sadnje. To znači da neće biti dopuštena plantažna sadnja radi dobivanja trupaca, nego samo radi dobivanja biomase.
Dvojbe postoje i u pogledu meda. Dok jedni pčelari tvrde da su paulovnijom dobili novu vrstu meda, drugi se bune jer paulovnija cvjeta u isto vrijeme kad i bagrem, pa kažu da nemaju više čisti bagremov med.
Dugogodišnji član Upravnog odbora, a odnedavno i predsjednik Hrvatskoga pčelarskog saveza Dražen Kocet, za sve to vrijeme nije čuo, niti je bilo ikakvih upita, sugestija ili primjedaba pčelara da postoji problem miješanja peluda cvijeta paulovnije s peludom cvijeta bagrema, što bi “onečišćavalo” bagremov med.
– Činjenica je da med nije čisti bagrem ako bagrem nije samostalan u vrijeme cvatnje. Na zagrebačkom području sviba cvjeta u isto vrijeme, pa umjesto bagremova možete dobiti cvjetni med. Paulovnije nema previše, ali moguće je da pčele oblijeću i njezine cvjetove. Mi, međutim, ne možemo utjecati tko će gdje saditi neko drvo ili biljku. U Slavoniji, gdje nema mnogo bagrema, ljudi su sadili i faceliju, koja cvjeta u to vrijeme. Nama je svaki cvijet dobrodošao, a pčelar odlučuje gdje će postaviti košnice kako bi dobio med koji želi – kaže pčelar Kocet.
Zamjećuje se i drugi problem: zasađene paulovnije dobro su krenule i brzo su rasle, ali su nakon dvije-tri godine jednostavno stale – prestao je njihov rast. Ljudi se nisu u dovoljnoj mjeri informirali, nisu se educirali, pa nisu postigli očekivano. Indikativno je da paulovnija u istočnim zemljama, u Kini i Japanu, nije namijenjena masovnom uzgoju za neke gospodarske svrhe, nego je parkovna vrsta.
Danas dvadesetak metara visoka stabla posadio sam prije šest godina kao dvogodišnje sadnice. Sada su stabla u promjeru 25 do 30 centimetara. Hrastu treba 30 godina da deblo dobije promjer kakav imaju ova stabla paulovnije
Danijel Vukoja iz BIG Win rasadnika OPG-a Vukoja, u Požegi, rekao nam je da taj OPG i danas proizvodi i prodaje sadnice paulovnije. “Neki misle da je dovoljno posaditi sadnicu, a paulovnija traži, kao i svaka kultura, određenu njegu. Brzina i kvaliteta rasta ovise o zalijevanju bar prve dvije godine, ali i o gnojivu. Naša plantaža u Pleternici, veličine jednog hektara, zasađena je prije četiri godine, dobiva sve potrebno i odlično napreduje, sada su to već velika stabla. Nakon sedme godine ona se mogu već rušiti i koristiti. Kad smo kretali u taj posao, poslali smo zahtjev i dobili dozvolu, godinu dana kasnije već je trebalo kategorizirati zemljište, pa se nije moglo saditi svagdje, a pitanje je što će biti za nekoliko godina, jer kod nas je svakih nekoliko godina drukčije. Ne vidim u čemu je problem, možda nekome smeta što to drvo tako brzo raste, i što ima veliku iskoristivost”, dvoji Danijel Vukoja
