Fotografija: Ilustracija
Požarom je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iz Gunje oštećeno za iznos od nekoliko stotina tisuća kuna, nije bilo ozlijeđenih osoba.
Jučer, 18. kolovoza oko 10 sati u Gunji zbog kvara na električnim instalacijama izbio je požar na kombajnu koji se proširio na traktor, viličar i prešu za bale.
U požaru nema ozlijeđenih osoba.
Požarom je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iz Gunje oštećeno za iznos od nekoliko stotina tisuća kuna.
Vladimir Grubić osvojio srebrnu medalju na međunarodnoj završnici 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u atletici
U Splitu se od 16. do 20. kolovoza održava međunarodna završnica 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u kojoj sudjeluju mladi sportaši iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. U sklopu Telemach Dana sporta održano je natjecanje za najbolje atletičare i atletičarke u utrci na 60 metara. Mladi sportaši se, uz pokazivanje sportskog talenta, odlično zabavljaju, druže, promoviraju fair play, toleranciju i stvaraju nova prijateljstva.
U napetoj kategoriji najboljih mladih atletičara Vladimir Grubić (Vinkovci) osvojio je sjajnu srebrnu medalju u kategoriji dječaka 2011. godište i mlađi.
Globalni problem nedovoljne fizičke aktivnosti djece dodatno je uzeo maha uslijed pandemije pa je danas više nego ikada prije djecu i mlade potrebno poticati na bavljenje sportom. Osim dobrobiti za njihovo fizičko zdravlje, kretanje i aktivan način života pridonose boljem mentalnom zdravlju i izgradnji društvenih vještina pa smo u Telemachu ponosni što smo drugu godinu za redom dio ove najveće amaterske sportske manifestacije u Europi poručili su nam iz Telemacha Hrvatska.
Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.
Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ”Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet” kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.
Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children, Plazma Sportske igre mladih organiziraju nogometne turnire za djevojke i na taj način pomažu u promociji ženskog nogometa.
Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.
FOTO: Ilustracija
Sa subote na nedjelju policajci će provesti pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu vozača.
Sa subote na nedjelju u vremenu od 23,00 sati do 05,00 sati, u koordinaciji s Policijskom upravom brodsko-posavskom i Policijskom upravom požeško-slavonskom, policijski službenici Policijske uprave osječko-baranjske provesti će pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu vozača.
FOTO: PU osječko-baranjska
Tijekom današnjeg dana bomba će biti izmještana na sigurnu lokaciju, a potom i uništena.
Jučer, u dopodnevnim satima 56-godišnjak je šetajući uz rijeku Dravu kod naselja Podravlje u vodi uočio nepoznato tijelo koje mu je nalikovalo na granatu.
Dolaskom na mjesto događaja policijski službenici protueksplozijske zaštite Regionalne protueksplozijske jedinice Osijek utvrdili su da se u rijeci Dravi nalazi zrakoplovna bomba GP 250 ib, AN-M57, zaostala iz II. svjetskog rata, težine oko 150 kilograma.
Mjesto događaja osiguravaju policijski službenici.
Tijekom današnjeg dana bomba će biti izmještana na sigurnu lokaciju, a potom i uništena.
U Vinkovcima posao skeniranja akata o gradnji završili pet mjeseci prije nacionalnog roka
DO UPORABNE DOZVOLE IZ SVOG DOMA, BRZO I LAKO, BEZ ODLAZAKA U INSTITUCIJE
U gradskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša započeli su s poslom skeniranja akata o gradnji početkom ožujka, a završili krajem srpnja ove godine odnosno čak 5 mjeseci prije planiranog roka.
Radi se o nacionalnom projektu „Digitalizacija postojećih akata o gradnji na području cijele RH“, a u navedenom razdoblju u Vinkovcima su skenirana 15.323 akta, točnije, preko 50.000 stranica različitih akata o gradnji. Riječ je o 10-ak vrsta akata, kao što su građevinske dozvole, uporabne dozvole, lokacijske dozvole i slično. Gradonačelnik Ivan Bosančić ističe kako je u cijeloj priči najvažnije to što provedba ovoga projekta ima višestruke prednosti za građane budući da će uskoro, umjesto dosadašnjih fizičkih odlazaka u institucije, do traženih dokumenata moći doći na jednostavniji način, kroz sustav eGrađani i putem GEOportala ISPU odnosno moći će se obratiti uredima za graditeljstvo koji će ih zatim brzo povući iz sustava.
Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Davor Mecanović podsjeća pak kako je još 2015. godine uvođenjem sustava eDozvola postupak izdavanja dozvola u potpunosti digitaliziran, dok se sada projektom eArhiva značajno smanjilo administrativno opterećenje, a osigurana je i transparentnost postupaka u području prostornog uređenja i gradnje, čime se povećava i učinkovitost javne uprave.
„Skeniranje je ove godine započelo u županijskim središtima i većim gradovima i općinama u 13 županija, a planirani završetak čitavog procesa je kraj 2022. godine, no, mi smo uz veliki angažman djelatnika uspjeli sve završiti dosta ranije“, naglašava Mecanović.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi ovaj projekt s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine kada je započelo digitalno izdavanje dozvola putem sustava eDozvola. Od uspostave modula eDozvola 2015. godine, sve lokacijske, građevinske i uporabne dozvole, izdane od tada do danas, pohranjene su u digitalnoj formi, a riječ je o više od 3,2 milijuna dokumenata.
„Sve prije toga nalazi se u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Digitalizacijom postižemo to da će svi koji imaju potrebu, nakon što isti bude u upotrebi, preko sustava lako doći do potrebnih uporabnih dozvola koje su od velike važnosti u većini postupaka“, objašnjava Mecanović.
Digitalizacija akata o gradnji, napominje, provodi se kroz modul eArhiva. Sam postupak provodi se u dvije faze. Prva je skeniranje i indeksiranje akata, a druga unos metapodataka i georeferenciranje. Prva faza podrazumijeva skeniranje svih akata o gradnji na terenu te uz osnovni set podataka isporuka tih akata u sustav eArhiva. U drugoj fazi će se provjeriti svaka skenirana dozvola, njena ispravnost i čitljivost te točnost unesenih osnovnih podataka o dozvoli u prethodnoj fazi. Nakon toga će se toj dozvoli dodijeliti oznaka točne lokacije na službenoj digitalnoj karti Republike Hrvatske što je omogućeno kroz već prethodno razvijen web-alat za georeferenciranje u sklopu sustava ISPU. Tada će takva digitalizirana dozvola postati službenim dijelom digitalne arhive te biti javno dostupna građanima na GEO portalu ISPU-a.
Fotografija: Ilustracija
18-godišnjak iz Županje prvo omogućio trošenje droge, a potom fizički napao 25-godišnjaka iz Babine Grede.
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 18-godišnjakom iz Županje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Omogućavanje trošenja droga i pokušaja kaznenog djela Iznuda.
Naime, 18-godišnjak je 16. kolovoza u svojoj obiteljskoj kući omogućio 25-godišnjaku iz Babine Grede trošenje opojne droge „marihuana“, a potom ga tjelesno napao udarajući ga rukama i nogama po glavi i tijelu kako bi naplatio dug za danu drogu, pri čemu ga je lakše ozlijedio.
Osumnjičeni je jučer, 17. kolovoza, uz kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.
Policijska uprava vukovarsko-srijemska zaprimila je prijavu građanina o narušavanju javnog reda i mira izvođenjem pjesme 9. kolovoza u Mirkovcima.
U tijeku je kriminalističko istraživanje izvijestili su iz PU vukovarsko srijemske.
Fotografija: PU vukovarsko-srijemska
Vozač pod utjecajem alkohola od 1,86 g/kg izazvao prometnu nesreću, protiv njega slijedi prekršajni nalog.
Jutros, oko 03,45 sati u Ivankovu u ulici Žrtava fašizma dogodila se prometna nesreća s povrijeđenom osobom.
25-godišnjak je pod utjecajem alkohola u organizmu (1,86 g/kg) upravljao osobnim automobilom vinkovačkih registracijskih oznaka iz smjera Retkovaca u smjeru Ivankova te nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste (zavoj udesno) tako da pravovremeno može zaustaviti vozilo.
Uslijed neprilagođene brzine automobilom je sletio s kolnika na zelenu površinu gdje je udario u metalnu odbojnu ogradu, srušio telefonski ormarić i ormarić elektro-instalacije te se zaustavio između dva kolosjeka željezničke pruge Zagreb-Tovarnik.
21-godišnjoj putnici iz osobnog automobila su u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci konstatirane lake tjelesne ozlijede dok ostali putnici nisu ozlijeđeni.
Zbog počinjenih prekršaja kojima je izazvana prometna nesreća protiv vozača slijedi prekršajni nalog.
Željeznički promet na relaciji Vinkovci-Zagreb bio je obustavljen do 8,30 sati izvijestili su iz PU vukovarsko srijemske.
Foto: orion info
ŠIŠKOVČANI PREDSTAVLJAJU SVOJU ŽUPANIJU
ŠIŠKOVCI
Obiteljsko pčelarstvo Knežević iz Šiškovaca predstavlja Vukovarsko-srijemsku županiju na izboru za najbolji OPG u državi, u sklopu projekta “Zlata vrijedan” za 2022. godinu. Projekt već devetu godinu, u suradnji s partnerima, provodi Ministarstvo poljoprivrede, a cilj je promovirati domaće poljoprivredne proizvođače te njihovo učinkovito korištenje mjera ruralnog razvoja. Riječ je o vrijednim poljoprivrednim gospodarstvima koji istovremeno poštuju tradiciju, čine prepoznatljivim svoj kraj, ali su i predvodnici novih inovativnih praksi. Svečana dodjela nagrada najboljem OPG-u održat će se 2. rujna
Kneževići su jedan od najvećih proizvođača meda vrhunske kvalitete i drugih pčelinjih proizvoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji te jedan od najnagrađivanijih u Hrvatskoj. Riječ je o obiteljskom poslu i s velikom ga ljubavlju prenose s koljena na koljeno. U njega su trenutačno uključene četiri generacije u obitelji, što je jamac opstojnosti pčelarstva u domu ovih vrijednih Šiškovčana. Rade, trude se i uspijevaju od te proizvodnje pristojno živjeti. Imaju više od šest stotina košnica, u svakoj je oko 70.000 pčela, a godišnje proizvode oko 30 tona raznih vrsta meda, ovisno o vremenskim uvjetima. U stalnoj ponudi imaju njih desetak – od kontinentalnih, gorskih, ličkih do dalmatinskih. Rade sve proizvode koji se mogu raditi od meda, a prodaju ih na kućnome pragu, na tržnici, u trgovinama zdrave hrane, internetskom prodajom… Među najvećim su selećim pčelarima u Hrvatskoj, pčele voze na pašu od Iloka do Vranskog jezera. Naglašavaju da je vrlo važno ne zakasniti na pašu, jer svaka biljka, ovisno o vrsti, ima određeno vrijeme medenja. Ponosni su vlasnici čak 38 pehara i više od 300 diploma i priznanja osvojenih na raznim natjecanjima, sajmovima i ocjenjivanjima meda.
U izboru za laskavi naslov “Zlata vrijedan” ova vrijedna obitelj sudjelovala je i 2016. godine. “Već i sama nominacija i činjenica da već drugi put predstavljamo Vukovarsko-srijemsku županiju mnogo nam znači. Divan je osjećaj kada je prepoznata kvaliteta vašeg rada i truda, i kada ste svrstani među najbolje. To nam je svima poticaj i motivacija. Sretni smo i veseli, jer se vidi napredak. Nastojimo se stalno razvijati i uvoditi nešto novo, da budemo zanimljivi i našim kupcima i posjetiteljima”, kaže Ivan Knežević. Ljubav prema pčelama i znanje o proizvodnji meda naslijedio je od svoga oca Adama koji se pčelarstvom kontinuirano bavi od 1973. godine, i prenio ju je i na svoju djecu.
Kneževići su početkom prosinca u Šiškovcima, u kući staroj više od stotinu godina, otvorili jedinstveni Muzej pčelarstva s respektabilnih 450 eksponata koji svjedoče o povijesti i razvoju pčelarstva, a neki su stari i oko 150 godina.
A prvi su u Hrvatskoj još prije 12 godina napravili api-komoru, bilo je to, kaže Ivan, onako više za rodbinu i prijatelje. Vidio ju je u Austriji, prilikom obilaska tamošnjih pčelara, i svidjela mu se. Košnice su smještene u jednoj prostoriji i posebnim se inhalatorima udiše zrak iz košnice, pun eteričnog ulja, propolisa, cvjetnog praha, raznih mirisa, što se pokazalo jako učinkovitim u otklanjanju respiratornih problema. Boravak u komori i inhalaciju Kneževići korisnicima ne naplaćaju, niti namjeravaju.
A u planu imaju izgraditi i smještajne kapacitete za posjetitelje na perceli uz šumu.
U NEDOSTATKU DOMAĆIH, SVE VIŠE POSEŽU ZA STRANIM RADNICIMA
Najveći poslodavac tom dijelu Slavonije, drvoprerađivač Strizivojna Hrast, iz Srizivojne, s 520 zaposlenih, što pripada redu velikih tvrtki, ni sam nije imun na aktualni hrvatski problem – nedostatak radne snage, pogotovo kvalificirane. Njegov voditelj računovodstva Ivica Ljubić kaže da nedostaje majstora drvne struke, električara, bravara, mehaničara i dr.
Preslikava se to na cjelokupno domaće tržište rada koje danas proživljava posljedice (svojevremenog) odljeva domaće kvalificirane radne snage u druge zemlje EU-a, pa poseže za stranim radnicima, od onih bez ikakve kvalifikacije, pa do (visoko) stručnog kadra, a zemlje iz koje stižu sve su udaljenije. Radnoj snazi iz regije, Ukrajine, Nepala, Filipina…, sada se u Slavoniji pridružuje i ona iz Bangladeša. Prva tri radnika iz te zemlje u južnoj Aziji stigla su u pogone đakovačkog obrta Blaža, drvoprerađivača koji je ove godine bio nominiran za najboljeg izvoznika. Riječ je o izvozu na tržište Azije i sjeverne Europe, i to proizvoda od drva za potrebe industrije namještaja, dio je za različite programe u proizvodnji igračaka, a većina izvoza Blažine drvne prerade odnosi se za potrebe proizvodnje skija.
Iskustvo angažmana strane radne snage ima i đakovački Tehno-Elektro, također iz skupine velikih tvrtki, a radi na području elektroenergetike i građevinarstva i upravo je angažirana na izgradnji velike trafostanice kod Šibenika te očekuje i angažman na gradnji TS-a na Pelješcu, gdje je gradila i vjetropark. Među njezinih 300 radnika osam ih je iz Ukrajine.
– Imali smo donedavno 12 Ukrajinaca, no dio njih vratio se u svoju zemlju nakon izbijanja ruske agresije na nju. Četvorica su bolji pomoćni građevinski radnici, a četvorica su u rangu s majstorima građevinske struke – kaže član uprave Ivica Prodanović. Tvrtka im osigurava i smještaj te, umjesto naknade za topli obrok, večeru.
Stranci posao u RH većinom pronalaze preko brojnih agencija. Nakon što je napustila praksu da se uvoz strane radne snage odvija preko godišnjeg kvotnog sustava, 1. siječnja 2021. na snagu je stupio Zakon o strancima, koji na drukčiji način regulira zapošljavanje državljana trećih zemalja. To su u ovom kontekstu sve zemlje izvan Europskog gospodarskog prostora, koji čine članice EU-a, Lihtenštajn, Norveška, Island i Švicarska.
– Svojevremeno je i Strizivojna Hrast imao radnike iz Ukrajine, no osulo se. Hoćemo li opet posezati za strancima reći će potrebe, ponuda i potražnja posla, radne snage – kaže Ljubić, dok Spajić dodaje da Bangladežana sve više ima i dalje po Hrvatskoj. Prodanović kaže da se i Tehno-Elektru nudila radna snaga iz Bangladeša, no nisu iskazali spremnost.
– Tu je jezična barijera, a jezična komunikacija mora postojati, što je s Ukrajincima olakšano. Uz to, nismo tvrtka koja u radni proces može ukomponirati tako nisko osposobljenu radnu snagu. Nama treba kvalificirana, stručna – kaže Prodanović.
Kako doznajemo, đakovački poslodavci posežu sada i za Turcima; tvrtka za unutarnje građevinske radove angažirala ih je na polaganju pločica.
Uz jezičnu barijeru, radni angažman stranaca, posebice iz udaljenih siromašnih zemalja, nosi i kulturološke, mentalitetne razlike, ovdje ih samo zanima rad, drugih interesa nemaju, čemu pridonosi i nepoznavanje jezika, nesnalaženje u nepoznatoj sredini, neobrazovanost. Dok svi u pravilu hvale filipinske radnike, njihovu prilagodljivost, marljivost, angažman, spretnost, poslodavci ističu i da Filipinci tu imaju – jak sindikat.
