Nedjelja, 1 lipnja, 2025
13 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 346

Osnovica će plaće za državne i javne službe 1. svibnja porasti 4 %

0
Stručnjaci će s predstavnicima sindikata u sljedećih dan, dva tehnički dovršiti sve tekstove temeljnih kolektivnih ugovora

 

Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon pregovora sa sindikatima da će osnovica plaće zaposlenima u javnim i državnim službama porasti za 4 % od 1. svibnja, a naknada za prijevoz s jedne na 1,35 kuna, s korektivnim mehanizmom od 10 % u slučaju promjene cijene goriva. Četrnaesti krug pregovora koji su vođeni protekla četiri i pol mjeseca rezultirao je u utorak dogovorom o tri točke, rekao je premijer, koji se u pregovore uključio na zahtjev sindikata.

Za sindikalce je bila neprihvatljiva Vladina ponuda povećanja osnovice od 1. travnja za 2 % i naknade za prijevoz s dosadašnje kune na 1,20 kuna po kilometru. No sada su uspjeli postići kompromis, rekao je Plenković, precizirajući da veća osnovica dolazi s plaćom za svibanj. Dodao je da će, s obzirom na okolnosti, stručnjaci s predstavnicima sindikata u sljedećih dan, dva tehnički dovršiti tekstove temeljnih kolektivnih ugovora, kako bi bili spremni za potpis. Također su, izvijestio je, povećali iznos sredstava za sistematske preglede s 500 na 1200 kuna.

Unaprijedili dijalog

Nastavak razgovora o osnovici dogovoren je za posljednji tjedan rujna. Premijer je zaključio da su nakon ovih pregovora unaprijedili prije svega razinu socijalnog dijaloga, učvrstili međusobno povjerenje i nadogradili postignuća oko kojih su se zajednički usuglasili proteklih godina. Podsjetio je da su u proteklih nekoliko godina napravili veliki iskorak. U mandatu ranijih Vlada od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016. osnovica se nije dizala i tada je bila 5108,84 kuna. Ova je Vlada, dodao je, kroz dijalog i dogovore, u okvirima ekonomskih i financijskih mogućnosti, dizala tu osnovicu nekoliko puta da bi je ukupno do sada podigli za 18,31 %. To je zajedničko postignuće u cilju poboljšanja ekonomskoga i socijalnog standarda svih 240.000 zaposlenika u državnim i javnim službama, ističe Plenković. Također su postizali dogovore o rastu koeficijenata i o dodacima te su kroz poreznu reformu omogućili rast plaća svim zaposlenicima, istaknuo je. “Kada bismo tražili neki okvir prosječnog rasta plaća, on je između 25 i 40 %, ovisno o sektoru, čime smo izrazito zadovoljni. To govori da je naš cilj bio kroz međusobno poštovanje i razumijevanje raditi velike korake naprijed, koji će omogućiti kvalitetniji život i veću kupovnu moć građana”, kaže premijer.

Slijedi rebalans

Predsjednica Sindikata Hrvatskih učitelja Sanja Šprem u ime sindikata je rekla da su razgovori bili vrlo konstruktivni. Kompromis je, kaže, postignut jedino da osnovica raste s 1. svibnjem, a ne s 1. travnja, što su tražili. Prijedlog Vlade prihvatila je većina sindikalnih čelnika osim Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata hrvatskih učitelja, koji zbog statutarnih obveza moraju među članstvom provesti referendum, ali će paralelno raditi na tekstu temeljnog kolektivnog ugovora da bi se brže realizirao. “Iza nas su iscrpljujući pregovori. Uspješno smo ih okončali, a očekujem kvalitetan nastavak najesen”, rekla je Šprem.

Već su najavili, dodaje Plenković, da idu na rebalans koji će Vlada predstaviti u svibnju kako bi riješili različite potrebe pojedinih proračunskih korisnika, ali i proveli ovaj dogovor. Kaže da ovo predstavlja pomak od strane Vlade, ali i sindikata. Dodao je da je dijalog bio stalan i rezultirao kompromisom kao plod međusobnog povjerenja.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar ističe da su izvukli maksimum u ovom trenutku, osjetili su da Vlada ne može preko linije do koje su došli, pa je ovo pragmatično. Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kaže da će uvijek biti nezadovoljnih, ali se tu radilo i o globalnoj politici te ekonomskoj situaciji u RH.

Igor Bošnjak- glas slavonije hr

Prognoza vremena za naredne dane

0

Meteorolog Nikola Vikić-Topić u vremenskoj prognozi otkriva kakvo nas vrijeme očekuje u sljedećim danima.

Travanj, svibanj i lipanj u našim su kopnenim krajevima najkišniji mjeseci u godini ako gledamo učestalost pojave kiše. U tim mjesecima kiša u prosjeku pada gotovo svaki drugi dan, pa i ne čudi promjenjivost koju imamo posljednjih tjedana.

Trenutačno nema prizemnih fronti u našoj blizini, ali u visini postoji jedan manji poremećaj u sklopu kojeg kruži vlažan zrak točno iznad nas, pa se nestabilnost nastavlja.

U srijedu prijepodne u Dalmaciji će biti pretežno sunčano, a na kopnu i sjevernom Jadranu, promjenjivo do pretežno oblačno, uz kišu, pljuskove i grmljavinu. Pljuskovi su najvjerojatniji u središnjoj Hrvatskoj.

Na kopnu će u srijedu puhati umjeren sjeveroistočnjak, na moru bura i maestral. Najniža temperatura, u gorju oko 5, u nizinama kopna 9, a na obali oko 13.

U srijedu poslijepodne će se u središnjoj Hrvatskoj razvedravati, bit će više sunca nego ujutro, ali i dalje su mogući lokalni pljuskovi i grmljavina, osobito kasno poslijepodne na zapadu. Puhat će slab do umjeren sjeverac, a temperatura će biti između 16 i 18 stupnjeva.

U Slavoniji promjenjivo oblačno i nestabilno što znači da će biti i sunca, ali i pljuskova. Za pljuskove je najveća vjerojatnost oko sredine dana. Bit će pomalo vjetrovito, uz umjeren do jak sjeverac, i temperaturu oko 17.

U srijedu na sjevernom Jadranu te u gorskoj Hrvatskoj u drugom će se dijelu dana razvedravati, bit će sve više sunca. Samo još rano poslijepodne može biti ponekog pljuska, ponajprije u unutrašnjosti Istre i gorju. Puhat će umjerena bura koja će navečer, iza 21 sat, jačati na jaku, osobito pod Velebitom. Temperatura na obali oko 20, a u gorju oko 15 stupnjeva.

U Dalmaciji poslijepodne sunčano i ugodno toplo. Samo će u unutrašnjosti biti malo više oblaka pa tamo može i zagrmjeti uz kakav kraći pljusak. Puhat će umjeren maestral, a navečer bura koja će jačati na jaku, prvo na sjeveru. Najviša temperatura od 21 do 23 stupnja.

U četvrtak na kopnu promjenjivo oblačno s time da će više oblaka biti u Slavoniji gdje onda može pasti malo kiše ili poneki pljusak. Od petka zato posvuda sunčano. Puhat će slab do umjeren sjeverac. Jutra će biti hladna, oko 5 stupnjeva, a danju temperatura u blagom porastu, bit će oko 20.

Na Jadranu će idućih dana prevladavati sunce. U četvrtak uz umjerenu do jaku buru koja će u petak polako slabjeti, a u subotu okrenuti na maestral. Temperatura ujutro 13, 14, a poslijepodne 21, 22 Celzijeva stupnja.

Srijeda je dakle najnestabilniji dan ovoga tjedna. Bit će sunčanih razdoblja, ali velika je vjerojatnost i za pljuskove, ponajprije na kopnu. Nakon toga idu sunčaniji i topliji dani, s time da će u unutrašnjosti, jutra, do kraja tjedna, biti hladna!

Izvor: dnevnik hr

Ove godine u Hrvatskoj će, procjenjuje se, u turističkom sektoru nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika

0

Foto: pixabay

Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika upozorava na sve veće poteškoće s pronalaskom radnika u ugostiteljstvu i građevini.

– Kad smo mi otvarali UGP kafe, jedan dvadesetak dana nam se nije javio doslovno nitko. Nitko! Jedva smo našli konobara i to nije po struci i još ga treba educirati. Naravno da je onda jedno od rješenja uvoz radne snage – komentirao je Bujas za  Slobodnu Dalmaciju .

Nedostatak radne snage sve je veći problem iz godine u godinu, a naročito eskalira s dolaskom turističke sezone. Taj manjak radnika lani je doveo do toga da neki hoteli nisu otvarali vrata u glavnoj sezoni. Ove godine u Hrvatskoj će, procjenjuje se, u turističkom sektoru nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika.

Uz pad broja stanovnika sve je manje i radno aktivnih, a dodatni problem je i odlazak radnika u inozemstvo. Malo je stoga reći da na tržištu radne snage vlada poprilična panika, a sve češće se mogu uočiti oglasi u kojima se traže radnici bez ikakvog radnog iskustva s ponudama koje uključuju smještaj i hranu plus relativno pristojnu naknadu za one koji su iz inozemstva.

Nemar prema radnicima i uvjeti rada vratili su se poslodavcima poput bumeranga. Sada iz zemalja regije, kao i onih udaljenih, poput Indije i Nepala, pristižu mahom nekvalificirani radnici, a naši, i to oni u koje smo uložili plaćajući im školovanje, otiđoše za boljim zaradom. Svi bi danas, kažu, radije zaposlili našeg čovjeka nego Nepalca, ali ih nema ni za lijek. Ili, kako je u prolazu rekao jedan Dubrovčanin novinarki Slobodne Dalmacije, ne fali nama radne snage, nego budala koje će raditi za džabe. Da, plaće su konačno počele rasti, ali rastu i cijene pa su radnici opet na istome.

– Čitav niz hotelijera je umrežen s agencijama koje se bave uvozom radne snage iz Indije, Nepala… Sada se nadaju ženama i iz Ukrajine kojima se nude poslovi poput čišćenja. Uvoz radne snage sada buja – kaže Bujas i komentira da situaciju olakšava i to što nema nikakvih ograničenja za zapošljavanje u ugostiteljstvu i građevini.

– Sada bi trebalo napraviti ono što stalno govorimo, a to je da bi onaj višak zaposlenih u administraciji trebao biti u tri do pet godina transferiran na burzu rada. Po našoj procjeni, više od 50 posto birokracije moglo bi se već sutra na tržištu rada. Sad kada imate nedostatak radne snage treba raditi rezove u birokraciji, pa ih nećete slati na burzu kad nemaju gdje naći novi posao! Znam, i ja bih volio raditi za stolom, u toplome, biti na plaćenom bolovanju i imati sve beneficije uz koje mi nitko ne može dati otkaz! Ali prije svega bismo tim potezom oživjeli tržište rada. Uz sve to, naš cijeli obrazovni sustav postavljen je krivo, mi dobivamo hrpetinu pravnika i ekonomista, a nemamo tesare, kuhare, krovopokrivače… – dodaje čelnik UGP-a.

Konstataciju da je nedostatak radne snage izravne posljedice niskih plaća u pojedinim sektorima i da zato ljudi odlaze u inozemstvo Bujas ne poriče, ali kaže da je već došlo do porasta plaća i da će one neminovno rasti još i više.

Tvrdi i da bi većina poslodavaca prije zaposlila nekoga iz Hrvatske, nego nekoga iz Nepala.

– Ali ako ti se nitko ne javi na oglas, a takvih primjera imamo pregršt iu ugostiteljstvu iu građevini, onda si prisiljen zaposliti koga god.

Memorijalna utrka „12 kilometara za 12 redarstvenika“

0

Foto: PU VS Ilustracija

Policijska uprava vukovarsko-srijemska poziva građane da zajedno s hrvatskom policijom i vojskom u ponedjeljak, 2. svibnja sudjeluju u memorijalnoj atletskoj cestovnoj utrci pod nazivom „12 kilometara za 12 redarstvenika“

Memorijalnu atletsku cestovnu utrku „12 kilometara za 12 redarstvenika“ organizirala je Policijska uprava vukovarsko-srijemska, uz potporu Ravnateljstva policije, u čast i spomen na tragičnu pogibiju dvanaest hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu 2. svibnja 1991. godine.

Utrka od 12 kilometara održat će se u ponedjeljak, 2. svibnja 2022. godine u Vinkovcima s početkom u 12 sati sa startom i ciljem u pješačkoj zoni na Trgu bana Josipa Šokčevića.


Sudionici utrke oslobođeni su plaćanja kotizacije, a najbolji pojedinci dobit će i prigodne nagrade. Startni paket uključuje majicu i okrjepu.

Broj prijavljenih sudionika ograničen je na 150, stoga pozivamo zainteresirane građane da osiguraju svoje sudjelovanje u memorijalnoj utrci prijavom OVDJE.

Memorijalnom utrkom zajedno odajmo dužnu počast žrtvama dvanaestorice hrvatskih redarstvenika!

Na današnji dan prije 36 godina eksplodirao je černobilski reaktor.

0

Foto: pixabay

Kobnog 26.4.1986. godine, došlo je do eksplozije četvrtog reaktora černobilske elektrane, a posljedice zračenja ubile su ili skratile život za gotovo milijun ljudi.

Na današnji dan, prije 36 godina, u 1:23 sata, nuklearni reaktor broj četiri černobilske elektrane je tijekom sigurnosnog ispitivanja
naglo eksplodirao. Černobilska katastrofa je do danas najveća nuklearna katastrofa koja je promijenila živote stotine tisuća ljudi.

Dana 26.4.1986. godine, kombinacijom nesigurnog dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudske pogreške, postupak koji je trebao biti testiranje sigurnosti u Memorijalnoj elektrani Vladimir lljič Lenjin doveo je do eksplozije na jednom od četiri reaktora koji je izbacio velike količine radioaktivne tvari. Eksplozija je u atmosferu otpustila 400 puta više radijacije nego atomska bomba bačena na Hirošimu.

Nedovoljno stručnom procjenom, tijekom testiranja nije ostavljen dovoljan broj šipki u četvrtom reaktoru što je dovelo do opterećenja sustava. Istovremeno je drugi operater isključio dovod vode u reaktor koja ga hladi, što je dovelo do eksplozije koja je raznijela krov reaktora.

Temperatura unutar reaktora povećala se na 4,6500 stupnjeva Celzijevih, gotovo kao i na površini Sunca. Eksplozija od 60 tona TNT-a porušila je gornje zidove reaktorske dvorane i odbacila betonski poklopac od 2000 tona kao da je od papira. Na mjesto nesreće ubrzo su počeli pristizati vatrogasci i počeli vodom gasiti požar, nakon njih stigli su vojni helikopteri i zasipali reaktor olovom i pijeskom.

Radnike koji su se u trenutku nesreće nalazili u nuklearki istrčavali su van, a stanje u kojem su izlazili nakon izlaganja tolikoj količini radijacije šokirala je medicinsko osoblje. Nekima su lica potpuno poljubičastila, svi su povraćali i ubrzo su im po usnicama počeli izbijati veliki čirevi. Desni su pretvarale u sirovo meso i radijacija je potpuno uništavala tijelo i organizam.

Foto:pixabqy


 

Stanovnici Pripjata, gradića izgrađenog za radnike nuklearne elektrane, evakuirani su dva dana nakon nesreće. Više od 100.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove, a posljedice zračenja ubile su ili skratile život za gotovo milijun ljudi.

Najveća tragedija proizašla je iz činjenice da su sovjetske vlasti prvo skrivale nesreću, a pitanje je bi li ju uopće objavili da se nije aktivirala Švedska kada je primjetila visoki stupanj radioaktivnosti nad svojom zemljom. Odgovornost za katastrofu vlast je svalila na radnike, a svi iz kontroine sobe koji su preživjeli nesreću poslani su u logor.

Radijacija je ostavila posljedice na cijeli biljni i životinjski svijet. Vlasti u Češkoj su trideset godina kasnije upozoravali da divlje svinje s jugozapada zemlje u sebi imaju toliku dozu zračenja da se i nakon tri desetljeća smatraju štetnim za jelo po zdravstvenim propisima.

Hrvati i danas umiru od raka zbog zračenja

Točan broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon nesreće nije poznat. UN je 2005. objavio izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Helikopteri su iznad reaktora ispuštali pijesak, olovo i ostale tvari za gušenje vatre i zaustavljanje radijacije.

Alica Bauman je bila voditeljica Laboratorija za radioaktivnost biosfere Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu. Na austrijskom radiju čula je vijest o nesreći te potvrdila da su i mjerenja u Zagrebu pokazala znatna odstupanja. Informacije je, zahvaljujući kćeri koja je radila kao novinarka, objavila na Radiju 101 te upozorila građane da zatvore prozore i ne izlaze, jer je smatrala da treba zaštititi novorođenčad i malu djecu.

Nakon što je Alice Bauman objavila tu vijest, nazvali su je iz vrha tadašnjih vlasti i zaprijetili da će je staviti u zatvor jer je prekoračila svoja ovlasti. Ali vijest je već bila vani, u žiži javnosti, i shvatili su da bi njeno zatvaranje bilo kontraproduktivno. Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon, i to od akutnih bolesti ili od raka.

– Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija. I danas ljudi u Hrvatskoj obolijevaju od malignih bolesti zbog zračenja iz 1986. godine, ali je nemoguće dokazati da upravo u tome leži uzrok – rekao nam je prof. dr. Andrija Hebrang, koji je, kad je stigla vijest o Černobilu, bio specijalist radiolog u Kliničkoj bolnici Merkur.

”Grad duhova” danas je pusti spomenik onima koji su u njemu izgubili svoje živote, a u posljednjih nekoliko godina posebno je privlačan turistima.

Organizatori tvrde da turiste vode samo u tzv. preporučene zone gdje su sigurni od visokih razina radijacije. Dosta stručnjaka smatra kako kratkotrajni posjet nije rizičan za zdravlje no ističu da područje oko elektrane neće biti sigurno za život ljudi još najmanje 20.000 godina.

Izvor: 24 sata hr

Čekate povrat poreza? Evo kada kreću isplate na račune građana

0

Foto: pixabay

Država bi tako građanima trebala vratiti oko 1,9 milijardi kuna, a 50 tisuća obveznika moglo bi dugovati državi.

Na račune oko 650 tisuća građana početkom svibnja kreće isplata povrata poreza, a neki građani već su saznali koliki im je povrat poreza putem sustava e-Građani gdje im je stigla obavijest.

Država bi tako građanima trebala vratiti oko 1,9 milijardi kuna, a 50 tisuća obveznika moglo bi dugovati državi. Najveći dobitnici su mladi ljudi od 25 godina kojima se vraća sav naplaćeni porez na dohodak dok se skupinama od 25 do 30 godina vraća polovica naplaćenog poreza.

Godišnji obračun provodi se već neko vrijeme po službenoj dužnosti, a obvezu podnošenja porezne prijave imaju samo građani koji se bave nekom poslovnom aktivnošću, samostalne profesije, obrtnici ili ljudi koji primaju neki dohodak iz inozemstva, bilo da je to mirovina (ne i iz Njemačke), plaća, honorar ili slično.

Godišnju prijavu obavezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti odnosno od djelatnosti obrta, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga te porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi neovisno o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi.

Izvor: vecernji hr

‘Čovječanstvo ulazi u spiralu samouništenja: Jesmo li već prošli točku s koje više nema povratka..?

0

Foto: pixabay ilustracija

Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike.

Čovječanstvo pati od “narušene percepcije rizika”, što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa diljem svijeta, upozorio je UN u utorak.

U novom izvješću, UN-ov ured za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrio je da je globalno svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera.

To je pet puta više od prosjeka u ranija tri desetljeća, navodi se.

S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati.

U izvješću se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa diljem svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan.

UNDRR je priopćio da se nagli porast katastrofa na globalnoj razini može pripisati “narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, podcjenjivanju i nepobjedivosti”.

To je, navode, dovelo do političkih, financijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost.

Ignoriranje ogromnih rizika s kojima se suočavamo “dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja”, upozorila je u priopćenju zamjenica glavnog tajnika UN-a Amina Mohammed.

  • Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno nego i presudno – dodala je šefica UNDRR-a Mami Mizutori.

Znanost je jasna. Jeftinije je poduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagirati nakon što se to dogodilo – rekla je za Thomson Reuters Foundation.

Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.

Čekaj sad, plati poslije

Ignoriranje rizika ima visoku cijenu.

​​​​​Katastrofe diljem svijeta koštale su otprilike 160 milijardi eura godišnje tijekom posljednjeg desetljeća, navodi se u izvješću.

​​​​No, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan posto svog nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u usporedbi sa samo 0,1 do 0,2 posto u bogatijim zemljama.

​​Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1,6 posto BDP-a, objavljeno je u izvješću uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom otoku Baliju u svibnju.

​​​​​Na Filipinima se primjerice milijuni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna Rai koji ih je poharao u prosincu. Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine tisuća ljudi, a šteta je procijenjena na otprilike 500 milijuna dolara.

Kako broj katastrofa bude rastao, tako će rasti i troškovi.

​​​​​Izvješće procjenjuje da će još 37,6 milijuna ljudi živjeti u uvjetima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog utjecaja klimatskih promjena i katastrofa.

U međuvremenu većinu štete povezane s katastrofama ne pokrivaju osiguravatelji.

  • Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike – naglasila je Mizutori u priopćenju.

Upozorila je da “namjernim ignoriranjem rizika i propuštanjem da ga se integrira u donošenje odluka, svijet zapravo financira vlastito uništenje.”

Izvor: jutarnji hr

Dekanić se požalio na medijski linč i poručio poticateljima morat će pričekati redovne izbore!

0

Preko službe za medije Vukovarsko-srijemske županije, župan Damir Dekanić uputio je priopćenje vezano za prometnu nezgodu koju prenosimo u cijelosti!

“Posljednjih devet dana vrši se brutalni medijski pritisak na mene, moju obitelj, susjede i sumještana, a vezano na prometnu nezgodu u kojoj sam sudjelovao kao suvozač, o čemu sam se proteklih dana već javno očitovao.

Poticatelje ovog medijskog lična, naravno, nije teško determinirati, a javnost lako može uočiti kako je njihov jedini cilj izazivanje prijevremenih izbora pa makar i putem navodnih, nevjerodostojnih svjedoka, svjedoka kojih nema na mjestu događaja niti u policijskom zapisniku.

Zbog toga se ne mogu oteti dojmu da su priželjkivali nezgodu sa puno tragičnijim posljedicama, a ne ovakvu bez stradalih, povrijeđenih, sa isključivo materijalnom štetom  – kakvih je svakodnevno uistinu mnogo.

Zahvaljujem se još jednom svima koji mi daju potporu u ovim, za mene i moju obitelj, mučnim trenucima, a tvorcima ove priče poručujem da će unatoč svojim nastojanjima morati pričekati redovne izbore.

S poštovanjem,

Damir Dekanić, dipl.ing.

Od ponoći opet skuplje gorivo, ovo su nove cijene naftnih derivata

0

Od ponoći cijene i dizela i benzina ponovno idu gore.

Od ponoći građane ponovno očekuju nove cijene goriva. Kako javlja Dnevnik.hr, cijene opet idu gore.

Tako bi litra benzina trebala poskupjeti za 20 lipa pa će nova cijena u tom slučaju iznositi 12 kuna i 37 lipa.

Cijena dizela narast će za 34 lipe pa će se jedna litra prodavati za 13 kuna i 4 lipe.

Plavi dizel poskupjet će isto toliko pa ćemo ga plaćati 9 kuna i 15 lipa po litri.

U VINKOVCIMA OTVOREN (VIRTUALNI) 25. SAJAM ZDRAVLJA

0

U VINKOVCIMA OTVOREN 25. SAJAM ZDRAVLJA

U organizaciji Grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatske mreže zdravih gradova u Vinkovcima je danas otvoren 25. Sajam zdravlja koji traje do petka 29. travnja, a koji se i ovoga puta održava virtualno odnosno putem online tematskih konferencija i edukacija za građane.


Bez obzira na način održavanja, Sajam zdravlja je i dalje mjesto komunikacije osoba koje su predane zdravlju i zagovaraju zdravlje kao osnovni pokretač cjelokupnog gospodarskog, društvenog i kulturnog života. Kroz Sajam zdravlja želi se doprinijeti povezivanju iskustava iz različitih struka i područja rada u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života u urbanom okruženju. Sajam zdravlja jedan je od tri najvažnija događaja Hrvatske mreže zdravih gradova tijekom svake godine. Grad Vinkovci je službeno u ovu priču uključen od 2000. godine. U 25 godina održavanja Sajma, dvije godine je održan u Zagrebu, četiri puta u Osijeku i sve ostalo u Vinkovcima.

„Sva naša sudjelovanja bilježimo u jednom zborniku koji je klasificiran pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i sukladno Zakonu o arhiviranju dokumentacije dostavljamo diljem Hrvatske u sve knjižnice. Naši zbornici su prepoznati kao materijal koji je znanstven i stručan i prikazuje dobre primjere prakse za popularizaciju javnog zdravstva, ali i intersektorsku suradnju različitih struka koje su bitne da bismo postigli zdrav način života, zdravo gospodarstvo i sve što je vezano za održivi razvoj. Teme koje se odnose na zdravstvo nisu isključivo vezane uz zdravlje direktno, zato je ta intersektorska suradnja izuzetno važna, važno je pokazati koliko svaki segment svakodnevnog života je zapravo mali doprinos za unaprjeđenje zdravstva“, objašnjava koordinatorica Sajma zdravlja Mandica Sanković.


Grad Vinkovci i Hrvatska mreža zdravih gradova, zajedno s Vukovarsko-srijemskom županijom, sudjeluju i u ostalim nacionalnim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima, tako da nisu samo zbornici ti koji pokazuju koliko Grad Vinkovci radi na unaprjeđenju kvalitete života kroz zdravlje. Ovogodišnji 25. Sajam zdravlja otvorio je zamjenik gradonačelnika Josip Romić koji je ovom prigodom naglasio kako je zdravlje pokretač gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja svakoga grada te kako je izuzetno važno ulagati u zdravstvenu prevenciju, kao i u digitalnu i zelenu transformaciju.

„Cilj Sajma zdravlja prvenstveno je povezati zdravstvene ustanove te kroz edukacije poticati razvoj zelene i digitalne tranzicije, ali i razvoj mikro mobilnosti što je u skladu s europskim zelenim planom kojemu je cilj nulta emisija CO2 do 2050. godine. Prilika je ovo za stjecanje određenih informacija i praćenje europskih i svjetskih trendova kako bi naš grad nastavili razvijati u željenom smjeru“, istaknuo je Romić.


Mario Adamović, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije podsjetio je kako su teme prije svega vezane uz prevenciju i liječenje bolesti, promicanje novih metoda i tehnologija liječenja te na zaštitu okoliša usmjerenu na promicanje zdravog načina življenja s posebnim osvrtom na sredinu i okruženje u kojemu živimo i radimo.

„Vukovarsko-srijemska županija je osnivač šest zdravstvenih ustanova, a putem programa javnih potreba u zdravstvu godišnje se ulaže do 25 milijuna kuna u poboljšanje materijalnih uvjeta primarne i sekundarne zdravstvene zaštite i naših zavoda ne bi li se i na taj način osigurao kontinuitet, kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite stanovništvu naše županije. Svakako nam je važna i komunikacija s gradovima i općinama na području županije na temu promicanja zdravog načina života, tako da je ovaj Sajam svakako jedan od izvrsnih primjera takve vrste suradnje. Hvala Gradu Vinkovcima i Hrvatskoj mreži zdravih gradova što su prepoznali važnost teme i što ju profiliraju na ovakav način“, rekao je Adamović.


Središnja tema ovogodišnjeg Sajma zdravlja je „Vizije gradova i prostora“, uz  poruku Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana zdravlja  “NAŠ PLANET, NAŠE ZDRAVLJE”.