U središnjem gradskom parku u Vinkovcima svečano je otkriven prvi spomenik osnivačima Vinkovačkih jeseni, najveće hrvatske tradicijske kulturne manifestacije, koja ove godine slavi svoj jubilarni 60. rođendan. Pod nazivom Osnivač, rad je vinkovačkog akademskog kipara Dejana Durakovića, a prikazuje lik Šokca koji s pogledom prema središnjoj pozornici Jeseni postaje personifikacija svih onih velikana grada i naših sela koji su nam ostavili trajno naše Jeseni, vinkovačke, hrvatske! Sa zlatnom jabukom u rući simbolizira Vinkovce, Borince, Vinkovačke jeseni, a napose plodnost i život slavonskog čovjeka.
Okupljene je u program na samici uvela talentirana mlada glazbenice Laura Koprivnjak, a svečani ton dala je Muška pjevačka skupina “Lipa” intoniranjem hrvatske državne himne. Minutom šutnje odana je počast svima koji su tijekom proteklih desetljeća ostavili neizbrisiv trag u stvaranju i održavanju najveće tradicijske manifestacije u ovom dijelu Europe.
“Velika mi je čast što je spomenik podignut povodom 60 godina Vinkovačkih jeseni. Kao rođenom Vinkovčaninu posebno mi znači što sam mogao ostaviti trag u svom gradu i pridonijeti njegovoj ljepoti i očuvanju tradicije. “Osnivač” nije samo kip, on je simbol ponosa, pjesme i plesa koji su obilježili generacije”, pojasnio je svoj autorski rad akademski kipar Dejan Duraković.
Osnivača su zajednički svečano otkrili gadonačelnik Vinkovaca Josip Romić i vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić poručivši kako Vinkovci dobivaju trajni podjetnik na prve entuzijaste koji su 1966. godine utemeljili manifestaciju na ponos ne samo Vinkovaca, nego i cijele Hrvatske.
„Otkrivanje spomenika najveći je dar građanima uoči velikog jubileja i svim čuvarima naše tradicijske kulture. Želimo odati priznanje osnivačima, utemeljiteljima, svim članovima kulturno umjetničkih društava jer upravo oni čuvaju naš identitet kroz pjesmu, ples, nošnju i običaje. Vjerujem da će spomenik postati prepoznatljivo mjesto našeg grada i turistička atrakcija, ali prije svega simbol vrijednosti koje stoljećima njegujemo u Slavoniji”, poručio je povodom otkrivanja spomenika vinkovački gradonačelnik Josip Romić.
“Ovo je spomenik poštovanja svim onima koji su stvorili Vinkovačke jeseni, manifestaciju koja je postala “olimpijada folklora”. Jeseni nisu važne samo za Vinkovce, već za cijelu Hrvatsku, jer u njima pokazujemo tko smo i što smo. “Osnivač” će trajno podsjećati na našu tradiciju i biti čuvar svih budućih Jeseni”, poručio je vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić.
Svečanost je zaključena stihovima Vanje Radauša Ova je zemlja Hrvatska te glazbenom izvedbom Tamburaškog sastava “Đeram” uz poruku “…dok nas ima slavit ćemo Vinkovačke jeseni”.
Okupljeni građani komentirali s, fotografirajući se, kako je spomenik pravi dar građanima i dostojan hommage prvacima Jeseni koji su i prije šest desetljeća bili uvjereni kako će šokačka pjesma i bogatstvo običaja ovoga kraja trajati vječno.
Ove godine Dubravko Mataković scenografskim potpisom pozornice svečanog otvorenja 60. Vinkovačkih jeseni vodi nas na Borince.
“Naravno, na Borince s obzirom na to da je tema jabuka kako mi je Marko još jesenas najavio. Imao sam tih nekoliko skica s kuglama na prvu, ali da nam jabuke ‘ne izađu na nos’, okrenuo sam priču na drveće odnosno voćnjak. U pozadini, plavi lukovi asociraju na barokne lukove u samom središtu grada ispred turističke zajednice, galerije, muzeja… Malo grada, malo voćnjaka i drveće s crvenim točkama koje simbolizira stablo jabuke, ali neću vam sada sve otkriti što će se dogoditi s tim jabukama”, tajnovit je scenograf, Jozin sin odmalena uključen u pomoć pri izradi scenskih rješenja i ukrasnih rekvizita Jeseni.
Rasvjeta će, najavljuje Dubravko Mataković, odraditi ključni dio posla. „Kao i prošle godine kada je digla cijelu scenografiju dvjesto posto, kao i inače dajući zadnju čaroliju, što bi mladi rekli – tač”, duhovit kao i uvijek najavljuje svoje treće autorsko djelo središnje pozornice.
Uživa i sam, kaže Dubravko, nastavljajući priču svojih prethodnika. Kako je cijeli život posvetio umjetničkom izražaju kroz strip, što je, kaže za one koji ne znaju, teška fizikalija jer stalno si vezan uz stol, podlogu, papir i ne mrdaš.
„Ovo mi je odmak, izlet u nešto malo drugačije s čim sam odrastao. Njegujem taj tatin izričaj kojim je svoje scenografije rješavao na jednostavan način, bez kompliciranja, da bi se na kraju postigao efekt. Tu, recimo, nemamo živo drveće. Kada sam prije tri godine krenuo raditi scenografije za Jeseni, htio sam i sam izbjeći te neke kućice, bunare, đermove, nešto što je na prvu i možda više priliči nekoj seoskoj priredbi. Želio sam napraviti nešto efektno. Uvijek računam na to da prenosi i televizija pa je napravljeno tako da nije samo za doživljaj uživo nego mora biti i televizično. Razlika je u percepciji jer dolazi i rasvjeta, kretanje kamere, razni kutovi snimanja pa smo vodili računa da bude zanimljivo i gledateljima”, pojašnjava svoje scensko rješenje koje prati ovogodišnju temu otvorenja Jesen rumeni’ jabuka.
Nakon spuštanja crnih zastora, još dolazi grb i rasvjeta, bit će to tip top. S obzirom na zahtjevnost, scena je prema Matakovićevom idejnom rješenju u cijelosti izrađena u radionici HNK u Osijeku pod majstorskom palicom scenografa i profesora na Akademiji za umjetnost i kulturu Davora Molnara. Ne sumnjamo da će tako posebna stvoriti atmosferu najplodonosnijih godina vinkovačkih Borinaca. U izvedbenom lancu, u pomoć scenskim radnicima uskočila je i Hrvatska vojska uz Matakovićevu pošalicu, „nek’ sam i ja jednom neki šef”.
Fotogenična scena pokazala se i atraktivnom pozadinom za fotkanje posjetiteljima Vinkovačkih jeseni, primijetio je i Mataković.
„Prošle godine su se tu nakon otvorenja ljudi masovno fotografirali, pa i ja sam, naravno, neki su me i zvali da se slikam s njima. Znači da je uspjelo, nisam dobio lošu kritiku, samo pozitivne i svi su bili oduševljeni”, komentira i zaključuje: „Kada sam ju prošle godine napravio pa sam ove trebao raditi novu, mislio sam da ne mogu nadmašiti prošlogodišnju, i vjerojatno ne mogu. Ali ova je drugačija, ne treba uspoređivati jer vidjet ćemo nešto potpuno novo. Trešnja na tortu bit će cvijeće i zelenilo koje će završno podići cjelokupni dojam”, poručuje scenograf središnje pozornice 60. Vinkovačkih jeseni Dubravko Mataković.
Vinkovci su ovih dana Hrvatska u malom. Slavimo posebno, jubilarno 60. izdanje Vinkovačkih jeseni, a pod sloganom „Jesen rumeni’ jabuka“ grad je odjenuo nošnju običaja, pjesme i ponosa. Ulice je ispunila raznolikost narodnog ruka , odzvanja zvuka tambure, širi se miris domaćih specijaliteta, dok tisuće izvođača i deset tisuća gostiju slave ljepotu baštine okupljene u zajedništvu. O značenju Jeseni, simbolici jabuke i svemu što nas očekuje tijekom završnog vikenda, razgovarali smo s predsjednikom Organizacijskog odbora 60. Vinkovačkih jeseni i gradonačelnikom Vinkovaca Josipom Romićem.
Ne, prije glavne teme, gradonačelnika smo zamolili da prokomentira dva važna događaja ovih dana za Vinkovce baš u vrijeme naše najveće manifestacije. Otvoren je novi park Papuk, najveće dječje igralište u Hrvatskoj, a istovremeno su započeli i radovi na prvoj geotermalnoj bušotini, strateškom projektu energetske tranzicije.
Papuk je priča koja najbolje pokazuje koliko se naš grad mijenja. Na mjestu koje je nekada bilo odlagalište otpada danas imamo moderan park, s najvećim dječjim igralištem u Hrvatskoj i brojnim sadržajima za rekreaciju i druženje. To je investicija koja ima i emocionalnu dimenziju jer Papuk nije samo završen projekt, on je danas simbol Vinkovaca, grada koji se razvija i ulaže u kvalitetu života svojih građana. Ono što me posebno veseli jest činjenica da je park nastajao kroz izravni dijalog s građanima. Slušali smo njihove prijedloge, želje i potrebe, a upravo oni su dali završni pečat ovom prostoru. Vidim Papuk kao mjesto koje će okupljati obitelji, gdje će djeca trčati i igrati se, roditelji, peći i djedovi uživati u odmoru u prirodi, a sportaši pronalaziti inspiraciju za igru i trening. S druge strane, geotermalna bušotina jedan je od onih projekata koji imaju potencijal mijenjati budućnost i Vinkovcima u jednom dijelu osigurati energetsku neovisnost. Radovi su započeli, vrijednost investicije iznosi 12 milijuna eura, što dovoljno govori o ozbiljnosti i snazi ove inicijative. Odlučili smo se na iskorak prema korištenju vlastitih prirodnih resursa i to u obliku energije koja je dostupna svaki dan u godini, neovisno o vremenskim prilikama. Ako istraživanja pokažu očekivane rezultate, otvorit će se mogućnost da se geotermalna energija koristi za grijanje javnih ustanova, škola, vrtića, sportskih dvorana, ali i za kućanstva i poduzetnike. To znači manje račune, smanjene troškove poslovanja i konkurentniju poljoprivredu. Osim ekonomske koristi, riječ je io velikom iskoraku u zelenoj tranziciji odnosno manje emisije, čisti zrak, u konačnici zdraviji grad. Ovim se uključujemo u europske gradove koji već koriste ovakve resurse i šaljemo jasnu poruku – želimo budućnost u kojoj je energija održiva, čista i domaća.
Sad možemo na Jeseni. Brzopotezno, koliko se jabuka danas nađe na vašem stolu i podsjećaju jeste li možda na djetinjstvo?
Moram priznati da jabuke u mom životu imaju posebno mjesto. Šalim se ponekad kako sam skloniji kulenu i šunki, ali istina je da bez jabuke dan rijetko prođe. To je voće uz koje smo odrasli, koje nas je pratilo od djetinjstva i koje se uvijek nalazilo na stolu. Danas ih redovito konzumiram, au dvorištu imam i nekoliko svojih stabala koja su ove godine dobro rodila. Rado se sjetim starih slavonskih sorti koje su nekada bile česte u voćnjacima, onih koje su imale poseban okus i miris. To nisu bile jabuke iz supermarketa, savršeno oblikovane i jednolične, nego one „starovirske“, s jedne strane nepravilne, kao druge savršene. Njihova vrijednost nije samo u posebnom okusu, nego iu sjećanjima – na salaše, voćnjake i dane kada se čitava obitelj okupljala oko berbe. Upravo to je i cilj ovogodišnjih jubilarnih Jeseni, vratiti se korijenima i onome što nas je oblikovalo. Jabuka je simbol zdravlja, života, ali i tradicije.
Zato nam je posebno drago što se ove godine sve poklopilo, od jubileja Jeseni do početka izgradnje najveće hladnjače za jabuke u Hrvatskoj. To je projekt vrijedan gotovo 22 milijuna eura, a nositelji su naši voćari udruženi u proizvođačku organizaciju Crovita. Stoga smo u središtu grada postavili veliku instalaciju u obliku jabuke i napunili je jabukama koje su donirali upravo naši voćari. Svi posjetitelji sada mogu uzeti jabuku i okusiti Slavoniju u njezinom najizvornijem obliku. Osim toga, jabuka je prisutna u uređenju prostora, u programu, u simbolima koje će nositi naši KUD-ovi.
Prvi vikend prošao je sjajno, otvorene su Folklorne večeri, a potom je sve bilo u znaku najmlađih čuvara tradicije. Kakvi su vaši dojmovi?
Iskreno, ne mogu skriti zadovoljstvo nakon prvog vikenda. Uživali smo u pravom slavlju djetinjstva i tradicije, u Mimohodu dječjih skupina i Međužupanijskoj smotri, u vikendu koji je pokazao koliko su najmlađi važan dio Vinkovačkih jeseni. Ulice su bile prepune pjesme, plesa i šarenila narodnih nošnji, a svaki njihov korak dokaz je da tradicija živi i prenosi se na nove generacije. Posebno sam zahvalan njihovim mentorima i roditeljima. Oni ulažu ogroman trud kako bi djeca zavoljela folklor i baštinu, a rezultat je vidljiv u svakom osmijehu i svakoj koreografiji. Uz to, ponosan sam na Literarni natječaj „Male Vinkovačke jeseni“ koji je okupio stotinu učenika iz cijele Hrvatske. Njihovi radovi pokazuju kako mladi osjećaju svoj zavičaj i koliko im znači očuvanje jezika i kulture. To je bogatstvo koje nam svima može biti inspiracija. Ne smijem zaboraviti ni Dvorište ideja koje je ove godine proslavilo peti rođendan. Naime, u muzejskom dvorištu tijekom Jeseni djeca i mladi sudjeluju u desecima radionica i aktivnosti koje potiču maštu, igru i kreativnost, a upravo takvi sadržaji potvrđuju da su Jeseni puno više od folklorne smotre, one su spoj kulture, zajedništva i stvaralaštva, i ono najvažnije, prenošenja pravih vrijednosti na najmlađe.
Svečano otvorenje uvijek je poseban trenutak. Što će publika moći doživjeti ove godine?
Otvorenje će biti nezaboravna predstava, „šokački mjuzikl“ koji će na sceni okupiti 250 izvođača. U njemu će se ispreplesti gluma, pjesma, ples i tamburaška glazba. Od početaka Jeseni i simbolike jabuke, pa sve do današnjeg vremena, ispričat ćemo priču o našem gradu i našoj manifestaciji. Posebno mi je drago što će u tome sudjelovati i profesionalci i amateri, KUD-ovi, tamburaški sastavi i poznati pjevači tamburaške glazbe. Siguran sam kako će otvorenje biti spektakl koji će istovremeno mnoge zabaviti, ali i dirnuti, a zahvaljujući prijenosu na HTV-u, vidjet će ga cijela Hrvatska i dijaspora.
Kada zasvira „Pjevat će Slavonija“, neslužbena himna Vinkovačkih jeseni, rijetki su oni koje ne „stegne u prsima“. Što ta pjesma znači vama osobno?
U toj pjesmi sažeta je sva ljepota naše Slavonije, naš način života, snaga i ponos slavonskog čovjeka. Rijetko koja pjesma ima tako snažan utjecaj na ljude, bez obzira žive li ovdje ili su gosti iz drugih krajeva. Rekao bih kako je bezvremenska, neprolazna, u jednom trenutku topla i draga, u drugom prkosna i dična, baš kao naša ravnica. Mene osobno ponajviše asocira na samu svečanost otvorenja koja je godinama završavala upravo tom pjesmom, ali vjerujem kako je većina ljudi ovu pjesmu sinonim upravo za Vinkovačke jeseni.
Veliki mimohod također će ove godine ponuditi nešto novo, nakon prolaska sudionika ulicama grada, ponovno će se veliko kolo plesati na stadionu Cibalije.
Mimohod je oduvijek srce Vinkovačkih jeseni, trenutak kada cijeli grad diše kao jedno. Tisuće sudionika iz svih krajeva naše Domovine i inozemstva, konjanici i konjske zaprege, prekrasne snaše i divojke u raskošnim nošnjama, sve su to prizori koji jednostavno oduzimaju dah. Ove godine posebno me raduje što se završnica, na želju samih kulturno-umjetničkih društava, vraća na stadion Cibalije. Tamo ćemo ponovno vidjeti tisuće ljudi kako zajednički plešu veliko kolo koje nije samo ples, ono je snažna slika našeg zajedništva, simbol povezanosti svih generacija i svih krajeva naše zemlje. Kada se ruke spoje i kolo krene, cijeli stadion će postati razglednica Slavonije i Hrvatske, najljepša slika koja u svijet šalje poruku ponosa, tradicije i ljubavi prema baštini.
Posjetitelji se svake godine rado vraćaju. Očekujete li da će i ove Jeseni privući rekordan broj? Dojma smo kako je lokacija Vinskog šora ove godine pun pogodak, Slavonski sokak tradicionalno je dobro posjećen, baš kao i Bećar bar ?
Teško je unaprijed govoriti o brojkama, ali iskustvo nam pokazuje da iz godine u godinu broj posjetitelja raste i da se ljudi rado vraćaju u Vinkovce. Razlog za to nije samo bogat program i veliki koncerti, nego i ono što naš grad nudi, osjećaj zajedništva, toplinu i iskrenu radost koju gosti ovdje pronalaze. Uvjeren sam da ćemo i ove godine biti svjedoci rekordne uspješnosti, jer Jeseni su postale mjesto susreta cijele Hrvatske, naših iseljenika i prijatelja iz inozemstva. Veliku ulogu u tome imaju i sami sadržaji. Slavonski sokak je već godinama nezaobilazna postaja Jeseni, mjesto na kojem se mogu doživjeti naši običaji, okusiti domaće proizvode i osjetiti pravi duh Slavonije. Vinski šor na ovoj lokaciji uistinu je pun pogodak, barem ako je suditi po dosadašnjim reakcijama, a sigurno da i Bećar bar ima svoje čari, posebno za mlade što mi je drago i nezaobilazna je „poveznica“ Sokaka i Šora. Sve to čini da se posjetitelji vraćaju, a Jeseni iz godine u godinu rastu, ne samo kao folklorna smotra, nego i kao kulturno-turistička manifestacija koja spaja najbolje od tradicije i ugostiteljstva.
Koliko vi, s obzirom na protokolarne obveze, imate prostora uživati u Jesenima s obitelji i prijateljima. Što vas najviše raduje?
Vrijeme za nekakve osobne užitke i druženja gotovo i nemam, ali ovih dana i nije važno jer su Vinkovačke jeseni prilika da svakodnevno, u sklopu brojnih događanja, budemo u društvu svojih sugrađana i posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske. Bilo da je riječ o središnjim priredbama, folklornim večerima ili koncertima, uvijek nastojim što više vremena provesti među ljudima i to je ono što me najviše veseli. Svaki stisak ruke, svaki osmijeh i svaka lijepa riječ, ali i svaki dobronamjeran prijedlog, neprocjenjivi su.
Za kraj, možete li uputiti pozivnicu našim čitateljima, zašto bi upravo ove godine trebali doći u Vinkovce i doživjeti Jeseni?
Pozivam sve ljude dobre volje, sve prijatelje Vinkovaca, Slavonije i Hrvatske, da nam se pridruže ova tri dana. Dođite, osjetite našu tradiciju i pjesmu, zabavite se, zapjevajte i zaplešite, doživite ono što Slavoniju čini jedinstvenom. Vinkovačke jeseni nisu samo manifestacija, one su osjećaj. Gostoljubivost naših ljudi, beskrajne ravnice i toplina doma ostavljaju trag u svima koji nas posjećuju. Vinkovci vas čekaju raširenih ruku, otvorenih srca i široke slavonske duše.
Policijski službenici i dalje će svakodnevno provoditi nadzor prometa na cestama u cilju povećanja razine sigurnosti u prometu
Jučer, 18. rujna, na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske evidentirano je pet prometnih nesreća, od čega četiri s materijalnom štetom (Vukovar-2, Vinkovci, Županja) i jedna prometna nesreća s ozlijeđenom osobom:
Oko 8 sati na cesti Vrbanja-Spačva, 25-godišnjak je upravljao osobnim automobilom vukovarskih registarskih oznaka i uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila po izlasku iz zavoja sletio s kolnika u odvodni kanal pri čemu je zadobio lake tjelesne ozljede.
Unatoč kontinuiranom upozorenjima policije i provođenju nadzora cestovnog prometa, te poduzimanja mjera u cilju otklanjanja opasnosti i smanjenja broja prometnih nesreća, ipak su evidentna gruba kršenja prometnih propisa.
Jučer, 18. rujna 2025. godine oko 13,25 sati u Iloku, 27-godišnja državljanka Srbije upravljala je osobnim automobilom njemačkih nacionalnih oznaka u vrijeme dok joj je izrečena zaštitna mjera zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske. Isključena je iz prometa, a prekršajnim nalogom izrečena joj je novčana kazna 1320 eura, zaštitna mjera zabrane korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske u trajanju od tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.
Zatim oko 21,40 sati u Gunji, 21-godišnjak je upravljao osobnim automobilom županjskih registarskih oznaka prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima. I ovaj vozač je isključen iz prometa na cestama. Prekršajnim nalogom izrečena mu je novčana kazna 1320 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.
Oko 23,10 sati u Vukovaru, 34-godišnjak je upravljao osobnim automobilom vukovarskih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola 1,96 g/kg. Smješten je u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, a prekršajnim nalogom izrečena mu je novčana kazna 1240 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.
Fiksne kamere za nadzor brzine kretanja vozila evidentirale su 12 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila.
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske i dalje će svakodnevno provoditi nadzor prometa na cestama u cilju povećanja razine sigurnosti u prometu.
Materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća eura, a ozlijeđenih osoba nema
Dana 18. rujna u večernjim satima Policijska postaja Vinkovci zaprimila je dojavu o požaru na osobnom automobilu vinkovačkih registracijskih pločica.
Naime, automobilom je upravljao 39-godišnji muškarac koji je tijekom vožnje osjetio miris karakterističan za izgaranje te uočio dim, zbog čega je pravovremeno zaustavio vozilo i napustio ga.
Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Vinkovci.
Provedenim očevidom utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed kratkog spoja na električnim instalacijama akumulatora, nakon čega se vatra proširila na unutrašnjost vozila.
U požaru nije bilo ozlijeđenih osoba, dok se materijalna šteta procjenjuje na nekoliko tisuća eura.
U Vinkovcima je večeras u sklopu 60. Vinkovačkih jeseni započeo novi ciklus županijskih izbora za Miss Hrvatske. U programu je sudjelovalo deset djevojaka, a za novu Miss Vukovarsko-srijemske županije izabrana je Noella Peulić iz Vukovara. Prva pratilja bila je Andrea Brčinović iz Vinkovaca.
„Priželjkivala sam pobjedu i na kraju sam jako zadovoljna kako je sve ispalo. Nisam zadovoljna cijelim svojim nastupom, ali sve sam izvukla. Zahvalna sam na podršci koju sam dobila od svoje obitelji i prijatelja, izrazito su mi pomogli. Imamo puno vremena za pripremu za Miss Hrvatske sljedeće godine, paralelno ću se posvećivati školi i odbojci. Uzbuđena sam izazovima koje mi donosi nova godina”, poručila je 17-godišnja pobjednica.
Natjecateljice su pristigle iz različitih gradova i općina naše županije. Odradile su četiri izlaska, a u prvom su izašle u suknjama i majicama što zapravo predstavlja etno izlaz lokalnih dizajnera. Nosile su večernje haljine i vjenčanice, a žiri je ocjenjivao njihov hod, držanje i odgovore na pitanja.
„Izuzetno smo sretni što smo ove godine u sklopu jubilarnih 60. Vinkovačkih jeseni. Moja je želja bila ponovno doći u Vinkovce, s obzirom na to da nam je prošle godine ovdje bilo prekrasno. Lijepo su nas primili, grad domaćin je prekrasan i Vinkovci su mi u srcu zbog dragih ljudi koji ovdje žive. U suradnji s Gradom i Županijom uspjeli smo organizirati drugu godinu u nizu organizirati ovaj događaj”, istaknula je Iva Loparić Kontek, direktorica Miss Hrvatske za Miss svijeta.
Podsjećamo, prošlogodišnja Miss Vukovarsko-srijemske županije bila je Mia Rapić koja će 29. listopada u Zagrebu sudjelovati u finalu. Večerašnja pobjednica osigurala je svoj nastup u finalu za sljedeću godinu. Zanimljivo je kako su Vinkovci imali tu čast da otvore novi ciklus županijskih izbora, a druge će županije postepeno izabirati svoje predstavnice.
„Prošle se godine pokazalo kako je ovo događaj koji je dodatno obogatio Vinkovačke jeseni. Imamo prekrasnih mladih i lijepih Slavonki s kojima se u svijetu možemo dičiti. Grad Vinkovci je kao i prošle godine podržao ovaj događaj, sudjelujemo u sponzorstvu u smislu cijele produkcije – od rasvjete, razglasa i bine. Podržali smo ih koliko god možemo, baš kao i Vukovarsko-srijemska županija i Turistička zajednica grada Vinkovaca”, zaključila je Jasna Garvanović, zamjenica gradske pročelnice Upravnog odjela za kulturu i turizam.
Vremeplov najveće tradicijske manifestacije, kroz svečanost otvorenja ovogodišnjih, 60. Vinkovačkih jeseni, vraća nas samom ishodištu, na Borince. Temu prati i scenografija koju potpisuje Dubravko Mataković. “Svečano otvorenje ove godine neće biti dokumentaristično-povijesni prikaz. Samo osnivanje utkano je u zanimljivu dramsku priču koja prati osnivače, prvenstveno Vanju Radauša u čijoj je glavi nastala ideja Smotre slavonskog folklora i tadašnjeg predsjednika Skupštine Općine Vinkovci Dragutina Žanića-Karlu bez koga Jeseni ne bi zaživjele. Vanja je imao ideju, a Karla utjecaj, hrabrost, sposobnost i mudrost uopće predložiti manifestaciju kao novi kulturni događaj u gradu na Bosutu zahvaćenom također ozračjem politički osjetljivih prilika koje su nagoviještale Hrvatsko proljeće”, zamisao je redatelja Marka Sabljakovića, ujedno i autora scenarija otrgnuvši od zaborava Verinu „U Borinci, veselo je”, u izvedbi Blanke Došen.
Dramska priča u osam slika
Povratkom u prošlost Vinkovci odaju počast utemeljiteljima manifestacija, a dramska radnja s osam slika u 80 minuta, praćena folklornim i pjevačkim numerama putujući kroz vrijeme, dotaknut će sve ono što Jeseni danas jesu. “Radnja počinje simboličnim otvorenjem prvih Jeseni te za nas povijesne 1966., a ovogodišnje jubilarne bit će otvorene tek na kraju programa, baš kako je to bilo nekada”, najavljuje Sabljaković, pomno promišljajući i podjelu uloga.
Vanju Radauša utjelovit će velikan hrvatskog glumišta Zijad Gračić, Vladimir Andrić ondašnjeg predsjednika Skupštine Općine Vinkovci Dragutina Žanića – Karlu, jaku osobnost kojoj se pripisuje zlatno doba razvoja grada sedamdesetih, vizionara i vještog pragmatičara koji je Vinkovcima, u suženom manevarskom prostoru komunizma, isposlovao slobodu, mudro poturenu kroz ušicu kulturnog impulsa.
“Karla je domišljato ideju upakirao u obilježavanje 200. obljetnice školstva u Vinkovcima. Prvotno trebale su se zvati Rujanske svečanosti, no njegov prijedlog skupnog naziva svih događaja bio je Vinkovačke jeseni. U množini, promišljeno, utirući im vječno trajanje. Ta će poruka odjeknuti na ovogodišnjem otvorenju. Tako će 1. Vinkovačke jeseni otvorenim proglasiti Karlin lik svojim autentičnim govorom s pozornice ’66. Tek pred sam kraj, baš kao nekada, uslijedit će ceremonija otvorenja, jubilarnih 60. Jeseni”, najavljuje redatelj koji bi ove godine mogao nadmašiti sam sebe spremno nižući elemente prošlosti u novi, osvježeni koncept koji će svoj vrhunac doživjeti u neslužbenoj himni manifestacije, Mađerovoj „Pjevat će Slavonija”, u izvedbi Šime Jovanovca.
Likovi na scenu vraćaju osnivače
Ostali likovi upotpunjuju mozaik jedinstvene priče prošlosti koju ponosno pronosimo šest desetljeća. Upoznat ćemo i obitelj deda Stipe, najavljuje Sabljaković, značajne figure u kontekstu ovogodišnje teme kao arhetipa ljudi ondašnjeg vremena koje su Karla, Vanja sa suprugom Jelkom Ribarić Radauš i kolegicom Zdenkom Lehrer, također etnologinjom, okupljali po selima računajući na autoritet i poštovanje uživajući naklonost sumještana, a kako bi uz njihovu pomoć pripremili folklorni program koji će u rujnu 1966. prikazati na pozornici Vinkovačkih jeseni.
“Lik deda Stipe inspiriran je stvarnom osobom, Matom Karabalićem, jednim od osnivača u čijoj su kući krenuli prvi razgovori o Smotri slavonskog folklora ’66. U svakom su selu, ondašnji entuzijasti, pronalazili su nekoga kao Mata u Rokovcima i Andrijaševcima. Tako je u kontinuitetu i njegov KUD “Slavko Janković” sudionik manifestacije od samih početaka. Izravnu poveznicu njeguje i KUD “Šokadija” Stari Mikanovci čije su ljepotice, pobjednice revije narodnih nošnji “Mladost i ljepota Slavonije”, nakon 1968. bile dio svečanosti početka berbe jabuka na Borincima. Ta veza traje i danas kada su neizostavni dio prethodnice Svečanog mimohoda. Isto vrijedi i za Nijemce koji će ove godine predstavljati Srijem, a tada vrlo primijećeni, o čemu je Jelka štošta imala potrebu zabilježiti iz perspektive struke. Atrakcija na prvim Jesenima bile su Gorjanske ljelje, već samom pojavom zanimljive. I one nas na pozornici 60. Vinkovačkih jeseni vraćaju u prošlost”, najavljuje Sabljaković.
Bez Jeseni samo 1991.
Emotivnim i vrlo upečatljivim momentom, redatelj će mirni život šokačke obitelji deda Stipe u jednom trenutku naprasno prekinuti 1991. i Domovinskim ratom, jedini put kada Jeseni nisu održane, a poratne 1992. svi sudionici pojavili su se u pokajničkom, žalobnom ruhu uz korizmene pjesme što će na pozornici iznijeti KUD Izvor iz Vinkovaca korizmenim napjevom Gospin plač. Što će u tom trenutku ispratiti dramska radnja, Marko ostavlja za iznenađenje publici na Trgu bana Josipa Šokčevića i gledateljima izravnog prijenosa na 1. programu HRT-a koji počinje u 20.15. Ne propušta naglasiti ni važnost dolaska ondašnje Televizije Zagreb koju u grad na Bosutu dovodi dugogodišnja voditeljica manifestacije Ksenija Urličić, tada urednica Zabavnog programa, prepoznajući važnost arhiviranja i slanja u svijet nacionalnom dalekovidnicom važnost čuvanja identiteta i pripadnosti kroz reprezentativnu kulturnu i tradicijsku baštinu kraja s kojim se izravno povezala sedamdesetih godina. Zdravko Šinjori utjelovit će lik samozatajnog, ali nezaobilaznog Joze Matakovića, autora službenog grba koji se, dajući manifestaciji prepoznatljivost, prometnuo u njezin zaštitni znak. Joza i Karla snažan su impuls vremena u kojem Vinkovačke jeseni postaju i ostaju njihovo dijete. Možda i zato što su tom svom čedu toliko vjerovali, Vinkovačke jeseni ove godine slave 60. rođendan odajući počast svojim utemeljiteljima za koje je Vanja Radauš „naredio” da moraju trajati vječno. Prema svemu sudeći i trajat će, dragi naš Vanja! I sam Sabljaković vjeruje kako će utjelovljenje osnivača u likove dramske radnje svečanosti otvorenja biti naša zahvala utemeljiteljima.
„Smatram da su zadnjih desetljeća marginalizirani u kontekstu Vinkovačkih jeseni. Zašto, ne ulazim u razloge, samo želim da kroz ovogodišnje, jubilarne dobiju mjesto koje zaslužuju u povijesti manifestacije prisjetivši nas na početke. Educirati nove generacije, i starije koje su zaboravili, tko je idejni začetnik najveće tradicijske manifestacije u Hrvatskoj”, kaže Sabljaković koji uživa enormno povjerenje kompletnog Organizacijskog odbora. Od zajedničkih početaka bezuvjetna je potpora bivšeg gradonačelnika, danas vukovarsko-srijemskog župana i potpredsjednika Organizacijskog odbora Ivana Bosančića i tada dogradonačelnika, danas gradonačelnika Vinkovaca Josipa Romića, sada i predsjednika Organizacijskog odbora.
Danas s ponosom o nama pjevaju “Oj Vinkovci, alaj ste na glasu, Vinkovačke jeseni vas krasu”. Ta borinačka jabuka prometnula se u simbol Vinkovaca, od grba Vinkovačkih jeseni do antologijskog motiva ranjene jabuke koja krvari ovjekovječene uz natpis Vinkovci, Vrata Hrvatske autora Dubravka Matakovića, zaštitnog znaka otpora grada i njegovih hrabrih ljudi na braniku Hrvatske te ratne 1991.
Svečano otvorenje 60. Vinkovačkih jeseni
Jesen rumeni’ jabuka
Glumci: Zijad Gračić, Anita Filipović, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Ilija Červen, David Jakovac, Andrija Krištof, Željka Rogić, Ana Šantar, Petra Pribić, Antonio Lukačević
U programu sudjeluju Ksenija Urličić i Jasna Matija Sabljo.
Nakon sinoćnje večeri ispunjene slavonskom pjesmo tijekom “Večeri pjevačkih skupina i Županjskog tamburaškog orkestra”, prvom podjelom čobanca i nezaboravnim koncertom Željka Bebeka koji je do posljednjeg mjesta napunio šator, Vinkovačke jeseni ulaze u svoj sedmi dan. I dok Vinski šor i Bircuz i dalje prkose hladnijim večerima okupljajući mnoštvo posjetitelja, četvrtak donosi novi val događanja – od kreativnih radionica i predstava za najmlađe pa sve do glazbenog spektakla u šatoru.
Dvorište ideja već poznato otvara svoja vrata od 17 sati, gdje djecu čekaju razne radionice posvećene kreativnosti i tradiciji. Program završava u 19 sati predstavom Botaničari – veseli kazališni doživljaj za cijelu obitelj.
Od 19 sati ispred Lovačkog saveza slijedi nova podjela čobanca – čak 400 porcija pripremaju članovi LD “Zrinski” iz Vukovara, LU “Kune” iz Tompojevaca, LU “Jelen” iz Komletinaca te LU “Slavonske lovkinje”.
Večernji dio programa donosi bogat sadržaj i na glavnim lokacijama Jeseni. U 20 sati na glavnoj pozornici održava se generalna proba Svečanog otvorenja 60. Vinkovačkih jeseni, uzbudljiv uvod u ono što nas čeka ovog vikenda. U isto vrijeme na Trgu Vinkovačkih jeseni počinje izbor za Miss Vukovarsko-srijemske županije, gdje će se birati predstavnica za Miss Hrvatske 2025.
Urbane jeseni donose još jednu večer uz trio Double Trouble, dok tamburaški sokak čuva tradiciju uz TS Begeš.
A onda, od 22 sata u šatoru slijedi vrhunac večeri – koncert Hiljsona Mandele. Poznati reper i jedan od najpopularnijih izvođača mlađe generacije donosi energiju i hitove koji će rasplesati publiku do ponoć.
Sitno brojimo do Svečanog otvorenja, a do tad – uživajmo u svakom trenutku Jeseni.
P. S. Pratiti nas i dalje u realnom vremenu na službenim kanalima Vinkovačkih jeseni – Facebook, Instagram i TikTok.
U prigodi 60. Vinkovačkih jeseni u Gradskom muzeju Vinkovci večeras je svečano otvorena izložba „Krapinski pračovjek”, gostujuća izložba Muzeja krapinskih neandertalaca jednog od najatraktivnijih muzeja u Hrvatskoj.
„Riječ je o projektu putujuće izložbe kojom se na poseban i drugačiji način prezentira građa i rad Muzeja krapinskih neandertalaca na Hušnjakovu. Velika nam je čast što smo danas ovdje u Vinkovcima u okviru manifestacije Vinkovačke jeseni i što možemo i publici u ovom dijelu Hrvatske prezentirati barem jedan manji dio svega onoga što radimo u Krapini”, istaknuo je Jurica Sabol, viši kustos, autor izložbe.
Najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka na svijetu na Hušnjakovu je prikupio Dragutin Gorjanović-Kramberger koji 1899. godine otkrio nalazište. Zbirka broji oko 900 komada ljudskih fosilnih ostataka, više od 2000 ostataka životinjskih kostiju te 1200 kamenih alatki koje su dokaz materijalne kulture krapinskog pračovjeka.
Izložba „Krapinski pračovjek” prezentira bogati znanstveni opus Gorjanović-Krambergera, fosilne ostatke izumrlih životinja stare 125 tisuća godina, špiljskog medvjeda, pragoveda, stepskog bizona, vunastog mamuta i drugih, s posebnim naglaskom na prikazu života i kulture krapinskih neandertalaca, a u tu svrhu, kazao je Sabol, koristi se i moderna tehnologija i hologramski prikazi.
„Veliko je zadovoljstvo ugostiti ovu izložbu upravo u vrijeme 60. Vinkovačkih jeseni, naše najveće tradicijske manifestacije u Hrvatskoj, s tim da imamo i poveznicu da su Krapina i Vinkovci gradovi prijatelji. Riječ je o gradovima koji imaju dugu povijest, Vinkovci imaju nalazište života dugo više od osam tisuća godina, a Krapina najveće nalazište neandertalskog čovjeka. Veseli nas da zajedno dijelimo našu bogatu povijesnu baštinu, čuvamo je i gradimo jedan most ne samo prijateljstva dva grada nego i kulturne vrijednosti”, istaknuo je ovom prilikom gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić.
Ova izložba je ujedno i pozivnica za posjet muzeju u Krapini, jednom od najljepših muzeja u Hrvatskoj i s razlogom najposjećenijih, a koji govori o evoluciji, o razvoju čovjeka, ali i o ulozi Krapine kao jednog od najvažnijih nalazišta u Europi, istaknuo je Hrvoje Vulić, ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci .
„Tako da nam je vrlo drago da je ova izložba došla u Vinkovce i to u jednom od većih svojih izdanja s obzirom na prostor koji smo im mogli dati, i koja će pružiti Vinkovčanima i gostima priliku za upoznavanje dijela nasljeđa koji se ne može vidjeti u vinkovačkom muzeju. Naš je muzej krcat baštinom, ali ovako stare stvari nemamo, tako da pozivam sve da dođu i posjete ovu izložbu od danas do 31. siječnja 2026. godine”, kazao je Vulić najavivši i niz radionica i predavanja koji će pratiti izložbu „Krapinski pračovjek”.
Već tradicionalno, u sklopu Vinkovačkih jeseni, Županijski lovački saveza organizira kuhanje i podjelu slavonskog čobanca za građane. Ove godine miris poznate delicije ne širi se iz samog središta grada, već s nove lokacije – ispred Lovačkog saveza u Ulici bana Jelačića.
Da se čobanac nestrpljivo dočekuje, potvrdili su nam i brojni gosti.
„Odličan je čobanac, baš po mom ukusu. Volim kad je malo ljuto, a ovo je taman fino. Inače ga rijetko kuham, ali znam. Bila sam i prošle godine u centru, a danas sam naišla slučajno”, ispričala nam je Slavica Pandurović, jedna od posjetiteljica.
Slično iskustvo podijelio je i Antun Fabric, koji nije skrivao zadovoljstvo.
„Probao sam, prekrasno nešto. Hvala Lovačkim društvima što nas ovako lijepo ugošćuju. Šteta što nije u centru, bilo bi više ljudi, ali prekrasni su i ljudi i lovci. Čobanac i sam pravim, iako su kod mene zetovi pravi majstori, a ja samo pomažem”, rekao je kroz smijeh.
Predsjednik Županijskog lovačkog saveza, Blaženko Bajić, naglasio je važnost ovog događaja za manifestaciju.
„Lovački savez u suradnji s Turističkom zajednicom Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskom turističkom zajednicom i ove godine sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni. Kuhamo tradicionalna jela, a među njima i čobanac. Ove smo se godine odlučili na novu lokaciju ispred Saveza i mogu reći da je odaziv građana odličan. Svaku večer sudjeluju četiri lovačke udruge, a očekujemo podijeliti ukupno oko 1200 porcija u tri dana”, istaknuo je Bajić.
Da je čobanac više od običnog jela, potvrdio je i gradonačelnik Vinkovaca, Josip Romić.
„Ulice našeg grada i ove godine mirišu na našu najpoznatiju deliciju zahvaljujući članovima lovačkih društava. Siguran sam da će čobanac, pripremljen po posebnoj recepturi, privući građane i goste. Hvala lovcima što su i ove godine s nama. Pozivam sve da dođu u prostorije Lovačkog saveza i uživaju u ovom gastronomskom doživljaju”, poručio je obećavši kako će i on sam ukrstiti kuhače s majstorima ove delicije.
Miris, glazba i druženje još jednom dokazuju da su Vinkovačke jeseni spoj tradicije, kulture i dobre hrane. Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže i sljedećih dana – sutra te ponovno u subotu od 19 sati.
