Procjenjuje se da polovina građana ima financijsku imovinu do 500 eura. Oko 50.000 ljudi u bankama ima više od milijun kuna.

Europska komisija predstavit će u srpnju paket mjera protiv pranja novca kojima će se onemogućiti plaćanje gotovinom iznose veće od 10.000 eura. Kako se najavljuje, netko tko bude, na primjer, kupovao kuću vrijednu 50.000 eura, a ima ušteđevinu koju drži doma, slikovito rečeno “u čarapama”, morat će novac položiti u banku i platiti stan preko računa.

U HNB-u kažu da nema preciznih podataka o štednji stanovništva u Hrvatskoj, već se na temelju podataka o dohocima i osobnoj potrošnji može ocijeniti da je štednja znatno porasla u 2020. godini. Koliko novca građani čuvaju u gotovini kod kuće, nije poznato. Iako se osobna potrošnja lani smanjila za gotovo 15 milijardi kuna u odnosu na 2019., ukupan raspoloživi dohodak stanovništva je porastao, a ubrzanju rasta depozita pridonio je svakako i rast štednje kućanstava.

Pojačana je štednja, objašnjavaju stručnjaci, uobičajeni oblik ponašanja u razdobljima kriza, poput ove uzrokovane koronavirusom. U potrazi za sigurnom imovinom građani su se više okrenuli polaganju novca u banke nego kupnji nekretnina. Ukupni depoziti u ožujku ove godine u odnosu na veljaču bili su veći za 2,1 milijardu kuna i dosegnuli su, izračunali su u HNB-u, 333,1 milijardu kuna. Depoziti kućanstava iznosili su 228,5 milijardi kuna. To je prvi mjesečni pad depozita kućanstava nakon 18 mjeseci, odnosno od listopada 2020. Na godišnjoj razini depoziti kućanstava bili su veći za 13 milijardi kuna, odnosno šest posto, napominju.

Anketa koju je lani proveo HNB pokazala je da realna imovina koja uključuje glavnu stambenu jedinicu i ostale stambene jedinice, vozila i dragocjenosti čini najveći dio bogatstva kućanstava u Hrvatskoj, čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine poput depozita, uzajamnih fondova, dionica, obveznica i gotovine, samo 3,5 posto.

Procjene su da polovina građana ima financijsku imovinu u vrijednosti do 500 eura. Oko 50.000 ljudi u bankama navodno drži ušteđevinu veću od milijun kuna. Prema nekim istraživanjima, svaki deseti građanin ušteđevinu drži kod kuće, no temeljita analiza nije rađena pa se barata procjenama. Prema podacima koje je prije nekoliko godina prikupilo Ministarstvo financija, više od polovine ušteđevine posjeduje samo 2,5 posto vlasnika računa, dok su anketni podaci HNB-a govorili o tome da 20 posto građana drži 94 posto ukupne štednje, s time da 25 posto štednje drži svega jedan posto građana, što govori u prilog nejednakosti štednje.

Najveći dio financijske imovine kućanstava odnosi se na depozite koje ima više od 80 posto kućanstava, a prevladavaju depoziti na tekućim računima s čak 80 posto, dok su depoziti na štednim računima rjeđi, oko 14 posto. Oko 40 posto kućanstava ima neku vrstu obveza, najvećim dijelom hipotekarni dug koji čini 66 posto ukupne vrijednosti obveza kućanstava, no samo desetak posto kućanstava ima tu vrstu duga. Od ostalih vrsta dugova prevladavaju krediti. Gotovinski nenamjenski krediti nakon višemjesečnog kontinuiranog pada u ožujku drugi mjesec zaredom blago su porasli za oko 300 milijuna kuna.

Izvor: vecernji hr

Današnja najviša dnevna temperatura zraka uglavnom će se kretati od 17 do 20 Celzijevih stupnjeva.

Hrvatsku u četvrtak očekuje promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Mjestimice će padati kiša, a uglavnom na Jadranu mogući su i pljuskovi s grmljavinom.

Vjetar će puhati slab do umjeren jugozapadni i zapadni, a na Jadranu i jugo.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom će se kretati od 17 do 20 Celzijevih stupnjeva, ponegdje u gorju malo niža.

Meteorologinja N1 televizije Tea Blažević u svojoj prognozi također ističe da u nastavku dana treba računati na pljuskove praćene grmljavinom duž Jadrana, a povremene kiše i pljuskova bit će i u unutrašnjosti.

Sutra će od jutra biti pljuskovito duž Jadrana, a onda će od sredine dana i poslijepodne pljuskovi biti učestaliji i u unutrašnjosti Hrvatske.

Nestabilna će biti i subota, kad najviše oborine očekujem u dijelovima Dalmacije, iako sredina dana i poslijepodne donose lokalne nestabilnosti u veći dio zemlje.

U nedjelju isto nestabilno, uz jače intenziviranje oborine prema kraju dana i tijekom noći na ponedjeljak.

Čini se da bismo tek od sredine idućeg tjedna mogli imati stabilnije prilike, ističe Meteorologinja N1 Tea Blažević u svojoj prognozi.

Zabrana će biti postavljena na 10.000 eura, ali članice će moći uvesti i manji iznos.

Povjerenica Europske komisije za financije Mairead McGuinness najavila je da će Europska komisija u srpnju predstaviti novi paket zakonodavnih prijedloga protiv pranja novca čiji će sastavni dio biti i apsolutna zabrana plaćanja gotovim novcem. Zabrana će biti postavljena na 10 tisuća eura, odnosno 75 tisuća kuna, s tim što će državama članicama biti dana mogućnost da uvedu i manji iznos.

Ograničenja u plaćanju gotovim novcem već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU, pa tako Grci gotovinom mogu platiti do 500 eura, Francuzi 1000 eura, a Poljaci 15 tisuća eura. Njemačka i Austrija najveći su protivnici zabrana plaćanjem gotovim novcem i u tim se zemljama na slobodu plaćanja gotovinom gleda gotovo kao na ustavnom zagarantirano pravo građana. U Austriji je bilo prijedloga da se plaćanje gotovim novcem zaštiti Ustavom.

Novost za građane

Po novome, zabrana plaćanja gotovinom odnosila bi se i na tvrtke i na građane. Hrvatske tvrtke i fizičke osobe koje obavljaju neku poslovnu aktivnost također imaju zabranu plaćanja gotovim novcem za vrijednosti veće od 75.000 kuna od siječnja 2018. godine, tako da nova pravila neće biti nikakva novost za poduzetnike. Ako su obveznici fiskalizacije, tvrtke ne smiju plaćati gotovinom nijedan račun iznad 5000 kuna. Stvari će se, međutim, mijenjati kod građana i njihovih međusobnih transakcija.

Ovotjedna izjava povjerenice za financije potaknula je nove rasprave u Austriji i Njemačkoj, gdje se na ograničavanja u plaćanju gotovim novcem gleda kao na ograničenje osobnih sloboda. Prema podacima Europske središnje banke, 82 posto svih izdanih računa u Austriji i Njemačkoj plati se gotovim novcem, a jedino Hrvatska ima isti udio gotovinskih plaćanja.

Austrijski ministar financija Blumel odmah je kazao da ta zemlja neće prihvatiti prijedlog koji vodi puzajućem ukidanju gotovine, pozvao se na emotivni odnos stanovništva prema novčanicama, koji se očito nije bitnije promijenio ni zbog pandemije.

– Govorimo o gornjoj granici od 10 tisuća eura. Prilično je teško nositi toliko novca po džepovima – kazala je McGuinness u intervjuu njemačkom Suddeutsche Zeitungu.

Komisija namjerava osnovati krovnu agenciju EU protiv pranja novca i financiranja terorizma, koja će imati brojne ovlasti i izravno će nadzirati kako banke provode politike sprečavanja pranja novca. Poznato je da banke moraju ispitati podrijetlo novca za sve transakcije veće od 105 tisuća kuna, a kod novih klijenata podrijetlo bi se trebalo ispitivati i za sve transakcije veće od tisuću eura.

Banke očito nekima gledaju kroz prste pa je najveća hrvatska banka, Zagrebačka banka, nedavno kažnjena s 33 milijuna kuna zbog niza prekršaja u kojima je propustila prijaviti velik broj transakcija jednog talijanskog državljanina. Jedna od ključnih preventivnih radnji svake banke trebala bi biti dubinska analiza svake stranke prilikom uspostave poslovnog odnosa, ali i analiza svake povremene transakcije koja prelazi iznos od 105.000 kuna ili predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1000 eura. I dok europske institucije ograničenja u korištenju gotovog novca pravdaju borbom protiv pranja novca i terorizma, protivnici zabrane pozivaju se na osobne slobode građana i naviku koja postoji u pojedinim zemljama.

Što će zabrana plaćanja gotovim novcem i za privatne transakcije značiti za Hrvatsku? Po tome, stanovi se više ne bi smjeli plaćati ‘u kešu’, nego bi oni koji imaju gotovinu taj novac morali prvo položiti u banku i sa svog računa platiti na račun prodavatelja.

Prema izjavama agenata, jedan od pet kupljenih stanova kupuje se gotovinom. Po novome, osobe koje gotovim novcem kupuju nekretnine prve će morati odgovarati na pitanja bankara, a moguće i ureda za sprečavanje pranja novca, o podrijetlu novca i dokazivati kako su do njega došli. Slično će biti i s kupnjom polovnih automobila, ali i ostalih vrijednosti čija se prodaja dogovara u četiri oka!

Gotovinu istiskuju kartice

Vlada se, inače, u nacionalnom Planu oporavka pohvalila da se Hrvatska nalazi među top deset najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma. Daljnje sprečavanje pranja novca predstavljeno je kao jedna od reformskih mjera.

I bez novih direktiva gotovinu su u mnogim zemljama već istisnule kartice, a posebno u skandinavskim. Jedno istraživanje Europske središnje banke pokazalo je da stanovnici Finske pet puta češće plaćaju karticama od Nijemaca, a šest puta više od Talijana.

Papirnati je novac ušao u upotrebu u 17. stoljeću, a u Europi ga je 1661. godine prva tiskala Švedska, koja bi mogla biti prva europska država koja će šuškavu novčanicu pospremiti u muzej i uvesti obavezno plaćanje elektroničkim novcem.

Izvor: vecernji hr