Tijekom petka i subote bit će upaljen i crveni alarm na zapadnoj obali Istre, kao i na Kvarneru, zbog jakog vjetra s udarima i do 160 km/h. Narančasti alarm bit će upaljen na sjevernom Jadranu te u gorju, dok će žuto upozorenje vrijediti pak u ostatku Jadrana

Promjenjivo, ponegdje pretežno oblačno. Mjestimice kiša, uglavnom na Jadranu i u predjelima uz Jadran, a navečer i drugdje. Ujutro u unutrašnjosti magla. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na istoku jugoistočni, a na Jadranu umjereno jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 8 do 13°C, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za ovaj četvrtak, dok se najniže temperature očekuju za vikend prenosi večernji hr.

Naime, jutros je na postajama u Hrvatskoj izmjerena temperatura uglavnom oko 2°C na kopnu pa do 11°C na Jadranu, no za vikend bi se temperature mogle spustiti sve do -15°C u gorju, s time da će iznimno hladno, pa do -8°C, biti i na kopnu. Istramet je najavio tu ”brzu hladnu frontu” u petak, a diljem Hrvatske mogao bi pasti i snijeg. Ova hladnoća, objašnjavaju meteorolozi, stiže iz Rusije do Poljske i Ukrajine, no na Balkanu se neće zadržati do druge dekade mjeseca.

– Pretežno oblačno s kišom. Kiša mjestimice na Jadranu i uz njega obilnija, a u Dalmaciji su mogući izraženiji pljuskovi. Uz zahladnjenje u unutrašnjosti snijeg, deblji snježni pokrivač osobito u Gorskom kotaru i Lici, a tanji je moguć u središnjim krajevima. Zapuhat će umjeren sjeveroistočnjak, na udare prolazno jak. Na Jadranu na jugu umjereno, lokalno i jako jugo, na sjeveru bura, podno Velebita s olujnim i orkanskim udarima, a prolazno će mjestimice biti jugozapadnjaka. Temperatura u unutrašnjosti uglavnom između 0 i 6°C. Na Jadranu najniža jutarnja od 6 do 11, a najviša dnevna između 8 i 13°C – najavljuje DHMZ u prognozi za petak. 

Tijekom petka i subote bit će upaljen i crveni alarm na zapadnoj obali Istre, kao i na Kvarneru, zbog jakog vjetra s udarima i do 160 km/h. Narančasti alarm bit će upaljen na sjevernom Jadranu te u gorju, dok će žuto upozorenje vrijediti pak u ostatku Jadrana, ali i na karlovačkom području zbog – snijega. Dok se za karlovačku regiju najavljuje snijeg od 5 do 30 centimetra, snježni pokrivač u gorju bit će i veći – od 10 do 40 centimetra. Hladnu frontu najavio je i Zoran Vakula za HRT.

– Razmjerno toplo na cijelom Jadranu još u oblačniji i kišovitiji petak, tijekom kojeg su mogući i obilniji pljuskovi praćeni grmljavinom. Na jugu i dalje južina, a na sjevernom dijelu jačanje bure, pa će vjerojatno od petka prijepodne do subotnjeg poslijepodneva često biti olujnih udara, osobito podno Velebita i orkanskih, uz koje je moguć i snijeg. U većinom hladniju i još vjetrovitiju subotu razvedravanje, uz još povremene mjestimične oborine, a u nedjelju sunčano i mirnije. I na kopnu u nedjelju stabilnije, uglavnom bez oborina, ali uz česte minuse. Do tada pak česta kiša, osobito u gorju i snijeg, kojeg će već tijekom petka ponegdje napadati i više od 10 cm, a gdjekad će još padati i u hladniju i manje oblačnu subotu – najavio je. 

Država vraća više od 330 milijuna eura.

Sudeći po prosječnoj vrijednosti lani vraćenog poreza, većina mladih zarađuje manje od prosječne plaće. Povrat poreza mogu očekivati ​​samo mladi koji su ga i platili, odnosno čija je mjesečna bruto plaća bila iznad 600 eura.

Hrvatski građani više nemaju obvezu podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu te se provjera ukupne zarade i plaćenog poreza provodi automatski , osim kod obrtnika, samostalnih profesija i pomoraca.

Povrat poreza počinje 2. svibnja i može ga očekivati ​​oko 830 tisuća građana, kojima bi država mogla vratiti više od 330 milijuna eura preplaćenih poreza. Prosječan iznos vraćenog poreza lani se kretao oko 400 eura, pri čemu su najpovoljnije prošli mladi do 25 godina kojima se vraća sav plaćeni porez na dohodak. Mladima od 25 do 30 godina vraća se polovica. Povrat poreza s te je osnove lani ostvarilo 212 tisuća 
mladih , a slična bi brojka mogla biti i ove godine. Njih 83 tisuće u dobi do 25 godina u prosjeku je dobilo oko 900 eura, a pet godina stariju skupinu, koja je brojala oko 129 tisuća osoba, država je razveselila s oko 770 eura vraćenog poreza, piše  
Večernji list.

Ako je netko mlađi od 25 godina lani zarađivao prosječnu plaću, može računati na oko 3000 eura povrata poreza. S istom tom plaćom država će 29-godišnjaku vratiti 1500 eura, a osobi koja ima 32 godine neće vratiti ništa. Sudeći po prosječnoj vrijednosti lani vraćenog poreza, većina mladih zarađuje manje od prosječne plaće. Povrat poreza mogu očekivati ​​samo mladi koji su ga i platili, odnosno čija je mjesečna bruto plaća bila iznad 600 eura.

Premda ne postoji opća obveza podnošenja poreznih prijava, krajem veljače krajnji je rok do kojeg građani naknadno mogu prijaviti promjene ili podatke koji će im donijeti značajniji povrat za prethodnu godinu. To se, prije svega, odnosi na neiskorištene olakšice za uzdržavane članove obitelji , djecu ili roditelje , olakšice za invalidnost , umanjenje poreza zbog prebivališta na potpomognutim područjima, donacije i slično.

Roditelji često skidaju sa svoje porezne kartice djecu studenata koji rade preko studentskog servisa ili su pred kraj studija pa očekuju da će se zaposliti. Roditelj može naknadno zatražiti olakšicu za studente ili studente ako su lani zaradili manje od 3360 eura. To se odnosi i na djecu koja su se eventualno zaposlila, ali nisu radila cijelu godinu te su 2024. godine zaradila manje od spomenute svote. Naknadno se može tražiti olakšica i za uzdržavane roditelje čija je mirovina manja od 3360 eura, nezaposlenog supružnika ili nezaposlenu djecu. Građani koji žele ostvariti pravo na dodatne porezne olakšice za 2024. godinu moraju do 28. veljače ispuniti obrazac ZPP-DOH te ga predati poreznoj upravi. Obrazac se može predati putem sustava e-građani ili ispunjen dostaviti u poreznu upravu.

Obrtnici , samostalne profesije i svi drugi subjekti koji vode poslovne knjige moraju podnijeti poreznu prijavu. Lani su porezne vlasti utvrdile da je oko 97 tisuća građana bilo u obvezi doplate poreza, većinom iz grupacije samostalnih poduzetnika. Stranci također imaju pravo na povrat plaćenog poreza, ali automatska provjera poreza na dohodak po službenoj dužnosti odnosi se samo na hrvatske državljane, tako da se povrat poreza strancima odobrava na njihov zahtjev. Da bi im se priznalo pravo na porezne olakšice u posebnom postupku, stranci također moraju ispuniti obrazac ZPP-DOH. Moguće je to učiniti osobno predajom obrasca u područnoj poreznoj upravi prema mjestu stanovanja ili pak preko sustava e-građani te mobilne aplikacije porezne uprave.

Povećanje od 8% neće pomoći Hrvatskim šumama, a ugrozit će opstanak prenapregnute proizvodnje.

Novog ministra poljoprivrede Davida Vlajčića kao vrući krumpir dočekao je slučaj Hrvatskih šuma, pa je bavljenje funkcioniranjem te državne tvrtke i upravljanjem državnim šumskim bogatstvom logičan prvi zadatak i jedan od prioriteta u njegovom mandatu.

Sektorska udruženja pri HUP-u i HGK već su zatražila sastanak s Vlajčićem, a prva tema o kojoj očekuju razgovor jesu cijene sirovina za drvnu industriju, čije je povećanje netom prije odlaska potpisao smijenjeni predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić .

Njih, složeni su u tome i, kad su u pitanju odnosi oko Hrvatskih šuma, neistomišljenici Ivić Pašalić i Nikola Požgaj – drvno-prerađivačka industrija neće moći pratiti piše poslovni hr.

Upozoravaju na nepravilnosti
“ Hrvatske šume nastoje cijenama zakrpati gubitke koji su rezultat lošeg upravljanja i pogrešnih odluka. Samo za povećanje plaća u prošloj godini, koje je na razini od 27 posto, potrebno im je osigurati 60 milijuna eura, a iz prihoda to ne mogu postići”, tvrdi Požgaj, vlasnik Požgaj Grupe , nastavljajući kako za to niti prosječno povećanje cijena za koje se sada dosegnulo od osam posto nije dovoljno, a uništit će se u drvnoj industriji.

Potrebno je, procjenjuje Požgaj na temelju njemu dostupnih saznanja, 30-postotno povećanje da su Hrvatske šume bile u pozitivnom smislu i mogle odgovorno gospodariti državnim bogatstvom. Pašalić, koji je na čelu Udruge drvne i papirne industrije pri HUP-u i vlasnik je tvrtka 
Mundus Viridis , kaže kako nitko nije očekivao potez koji je bivša uprava poduzela nakon što su sklopljeni godišnji ugovori o kupoprodaji trupa.

“Cijela industrija suočava se s osjetnim povećanjem troškova, a tržište je porušeno i poslovanje neizvjesno. Svi su kalkulacije i politike prema kupcima radili po godišnjim ugovorima, što je i uobičajeno i sigurno će ugroziti mnoge od proizvođača”, kaže Pašalić, najavivši da će se taj problem iznijeti na sastanku s novim ministrom, kojeg su već i zatražili, te da će zahtijevati da se razmotri vraćanje cijena sirovina na staro.

Druga neminovna tema koju struka želi staviti pred ministra Vlajčića je otvaranje razgovora i utvrđivanje budućnosti suradnje države i drvne industrije , odnosno mogućnosti nastavka postojećeg modela raspodjele sirovina po povoljnijim cijenama od tržišnih. On je ugovoren tzv. Pismom razumijevanja o raspodjeli trupaca krajem 2017. i na deset godina postavio okvire raspodjele sirovina između proizvođača i prerađivača.

Njegova primjena odnosi se na 1,3 milijuna kubika drvne sirovine koje se raspodjeljuje između u pravilu 400 do 450 kupaca u količinama definiranim ugovorom, za koje svake godine oni moraju dokazati da su ih i namjenski upotrijebili. Ne, mnogo se nepravilnosti dogodilo u hodu, zbog čega grupa proizvođača, među kojima je najglasniji Požgaj, vodi bitku da se ili model počne primjenjivati ​​kako je predviđeno, te kazni one koji su kršili ugovore ili da se ide čak i na potpunu liberalizaciju prodaje trupa , da se cijene podignu na tržišne.

One se, inače, primjenjuju u slučaju količina kojima Hrvatske šume raspolažu iznad spomenutih 1,3 milijuna kubika, a prodaju ih se na licitacijama . Ne, od licitacije Hrvatske šume imaju sve manje prihoda, jer generalno i hrvatsko i europsko tržište posljednjih godina stagnira.

Pravednija raspodjela
Požgaj iznosi i podatke kako je iz kvota odobrenih za 2025. vidljivo da se ima opravdanih razloga propitkivati ​​raspodjelu drvne sirovine, jer je evidentno da su pilanama odobrene veće količine nego što je to bilo utvrđeno 2017. Konkretno, pilanarstvo ove godine po povlaštenim cijenama kupuje 71 posto, a industrija 29 posto trupaca, dok je u prvoj godini primijenjen taj odnos bio 57 posto. naspram 43 posto.

Novi ministar poljoprivrede u startu je najavio da je svjestan problema u Hrvatskim šumama, upoznat s time da je prethodna uprava podnijela i određene kaznene prijave, te će po svemu sudeći najprije trebati podvući crtu i utvrditi stanje, a potom u pregovore s gospodarstvenicima . U ovom trenutku svi imaju velika očekivanja od nove garniture nadležne za šumske resurse.