Projekt Srce zajednice, čiji je nositelj Dom za starije i nemoćne osobe Ilok, zajedno s partnerima Vukovarsko-srijemskom županijom i Centrom za socijalnu skrb Vukovar osvojio je nagradu srebrnu plaketu u okviru nagradnog natječaja „Izbor za najbolji EU projekt 2024. godine“ u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici. Nagradu je u Šibeniku u okviru održavanja Dani regionalnog razvoja i fondova EU uručena obnašatelju dužnosti župana Franji Oreškoviću.
Organizatori ovog natječaja, koji se provodi petu godinu zaredom su Hanza Media, Hrvatska zajednica županija, portal župan.hr i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Cilj navedenog projekta je unaprjeđenje kapaciteta Doma za starije i nemoćne osobe Ilok. Za 36 korisnika doma rekonstruirano je pet paviljona za poludnevni smještaj i zamijenjena je dotrajala oprema. Također, nabavljena su dva vozila za prijevoz korisnika i pružanje izvaninstitucionalne usluge.
Dom Ilok prvi i jedini pruža uslugu poludnevnog i dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe na području Vukovarsko-srijemske županije. Uvođenjem navedenog oblika izvaninstitucionalne skrbi prevenirana je rana institucionalizacija, socijalna isključenost i omogućen je starijim osobama i osobama s invaliditetom s područja grada Iloka pristup usluzi kojom se podiže kvaliteta života te aktivno uključivanje u život zajednice. Projekt je u potpunosti financiran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj ukupne vrijednosti 1.067.382,90 eura.
U vinkovačkom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša su u ovoj godini imali 1041 riješen predmet od 1077 zaprimljenih s postotkom uspješnosti od čak 96,7%, u 2023. izdali su ukupno 117 građevinskih dozvola, a u 2024. taj broj su nadmašili već u prvih 11 mjeseci
Građevinski sektor ima značajan utjecaj na razvoj gospodarstva, kako izravno kroz proizvodnju i zapošljavanje tako i neizravno, kroz poticanje drugih sektora i omogućavanje dugoročnog ekonomskog rasta. Građevina zapošljava veliki broj ljudi i to ne samo u direktnoj izgradnji, nego i u povezanim industrijama poput proizvodnje materijala, transporta, projektiranja i planiranja te u administraciji i menadžmentu.
Sve su ovo činjenice na koje posebnu pažnju želi skrenuti Davor Mecanović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, ističući kako u ovom gradskom odjelu intenzivno rade na prostornim planovima nove generacije putem elektroničkog sustava „ePlanovi“ kojima će olakšati snalaženje u često kompliciranoj prostorno-planskoj dokumentaciji, osuvremeniti prostorni plan te smanjiti opterećenja investitorima, građanima i tvrtkama.
„Cilj je odgovoriti na sve veće izazove na području prostornog uređenja i graditeljstva te ubrzati izdavanje akata za gradnju i realizaciju investicija. Tome pridajemo veliku pažnju i nastojimo svima biti na raspolaganju. Tako recimo u ovoj godini do danas imamo 1041 riješen predmet od 1077 zaprimljenih, s postotkom riješenosti od čak 96,7%. U prošloj godini izdali smo 117 građevinskih dozvola, a u ovoj smo taj broj nadmašili u prvih 11 mjeseci“, naglašava Mecanović.
Napominje i kako izgradnja moderne i učinkovite infrastrukture, uključujući prometnu i komunikacijsku mrežu, poboljšava konkurentnost na globalnom tržištu. Laka dostupnost resursa, brži transport i bolja povezanost mogu smanjiti troškove poslovanja i povećati produktivnost, čime se jača konkurentnost gospodarstva u cjelini. Investicije u građevinu, bilo da se radi o infrastrukturi, stambenom ili komercijalnom sektoru, stvaraju “multiplikativni efekt”. To znači da investicije u građevinske projekte potiču rast i razvoj drugih sektora, čime se povećava ukupna ekonomska aktivnost.
„Svaki euro potrošen u građevinskim projektima može stvoriti daljnje prihode i radna mjesta u povezanim industrijama. A kako bismo jasnije vidjeli ulogu Odjela za prostorno uređenje i gradnju, možemo napomenuti samo neke od projekata na kojima su važan dio posla pri izdavanju građevinskih odnosno uporabnih dozvola odradili naši djelatnici. Riječ je o izgradnji vrtića Mali princ i dogradnji vrtića Stribor i Naša radost, novoj školi I. G. Kovačića, rekonstrukciji Trga Vinkovačkih jeseni, izgradnji sportsko-rekreacijskog parka Papuk, izgradnji vanjskog bazena u Lenijama, Gradske knjižnice, nadvožnjaka Borinci, rekonstrukciji ceste u ulici Ruđera Boškovića i brojnim drugim većim i manjim projektima koji su mijenjali vizuru Vinkovaca. Za sve je bila potrebna suradnja većeg tima ljudi koji navedene projekte priprema i provodi, pri čemu je važno istaknuti našu gradsku Agenciju VIA, ali i sve djelatnike gradske uprave koji rade na ovakvim projektima“, ističe Davor Mecanović.
Grad je s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine sklopio ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za Izradu izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Vinkovaca i Izradu izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Vinkovaca. Dodijeljena su bespovratna sredstava u iznosu od 60 tisuća eura ( 30 tisuća eura po ugovoru).
Generalni urbanistički plan (GUP), objašnjava pročelnik, određuje površine na kojima je moguće graditi, što se na njima može graditi (namjena površina) te kolika je dopuštena veličina građevina. GUP je plan koji se donosi samo za građevinsko područje grada, dok se cjelokupno administrativno područje grada određuje prostornim planom grada.
„Budući da je prostor ograničen, moramo kvalitetno promišljati kako će se u budućnosti koristiti jer loše organiziranje prostora može dovesti od velikih posljedica i devastacija koje se više ne mogu ispraviti. I to je jedan od razloga zašto je važno razmotriti koliko je kvalitetno regulirana problematika prostornog uređenja te kako je poboljšati. U svemu nam je od velike koristi čuti mišljenje naših sugrađana i investitora kako bi planovi bili što kvalitetniji i što bolje ispunjavali svoju svrhu. O prijedlogu prostornog plana provesti će se i javna rasprava u kojoj mogu sudjelovati svi zainteresirani, a o provođenju javne rasprave i uvida u prijedlog svakako ćemo pravovremeno obavijestiti javnost“, poručuje pročelnik gradskog odjela za prostorno uređenje i gradnju.
U odjelu se kontinuirano, naglašava, trude izvještavati javnost o aktivnostima jer o njihovu radu ovisi i susreće se velik broj građana, stoga su svi prostorni planovi i obrasci javno dostupni kako bi strankama olakšali i ubrzali postupak ishođenja raznih dozvola i potvrda.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je amandman na Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu kojeg je podnijela nezavisna zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, a kojim su osigurana sredstva za rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji koje žive na selu, na način da će država udružiti svoja sredstva s jedinicama lokalne samouprave sa manje od 5000 stanovnika, koje već u svojim proračunima imaju osiguran novac za tu namjenu.
Sredstva su temeljem prijedloga zastupnice Petir osigurana u okviru aktivnosti A865054 Kompenzacijske mjere i potpore depopuliranim područjima, na poziciji rashoda „36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna“ u iznosu od 1 milijun eura za 2025. godinu te je isti iznos predviđen u projekcijama za 2026. i 2027. godinu.
Da podsjetimo, u Državnom proračunu za 2024. godinu, također posredstvom amandmana zastupnice Petir, bila su osigurana sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu koje se bave poljoprivredom, a sada se ova mjera, kako je pojasnila zastupnica Marijana Petir, proširuje na sve mlade obitelji koje žive na selu bez obzira kojom se djelatnošću bave.
Zastupnica Petir kontaktirala je sve jedinice lokalne samouprave s manje od 5000 stanovnika i one su ocijenile izuzetno pozitivnim uvođenje ove proračunske stavke u Državnom proračunu, te su istaknule potrebu da se identična mjera, koja je uvedena za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu koje se bave poljoprivredom, uvede za sve mlade obitelji koje žive na selu.
Od 140 jedinica lokalne samouprave, koje su se povratno javile zastupnici Petir, njih 88 ima u svom proračunu osigurana sredstva za neki od vidova stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na selu. U 2024. godini temeljem javnog poziva kojeg je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede, država je udružila s jedinicama lokalne samouprave svoja sredstva za 32 projekta kojima je osigurano stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu koje se bave poljoprivredom. Petir očekuje da će proširenje ove mjere na sve mlade obitelji koje žive na selu, bez obzira na djelatnost kojom se bave, izazvati veliki interes.
„Cilj ove potpore je podupiranje generacijske obnove hrvatskog sela i poljoprivrede, a korisnici ove potpore – mlade obitelji koje žive na selu, istu će ostvarivati preko jedinica lokalne samouprave. Navedenom mjerom u funkciju stanovanja stavit će se prazne kuće u ruralnim područjima, osigurati dom za mlade obitelji koje žive na selu i zaustaviti njihovo iseljavanje. Uz navedeno, ova mjera može pomoći rješavanju nedostatnosti radne snage na ruralnim područjima, što uzrokuje napuštanje poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja te predstavlja veliki izazov za generacijsku obnovu hrvatskog sela i poljoprivrede, dostatnu proizvodnju kvalitetne hrane po pristupačnim cijenama kao i za nacionalnu sigurnost“, rekla je Marijana Petir i uputila poziv jedinicama lokane samouprave da u svojim proračunima planiraju sredstva za ovu namjenu. Kako je pojasnila, temeljem sredstava koja se njezinim amandmanom osiguravaju u Državnom proračunu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva raspisati će javni poziv, na koji će se moći javljati jedinice lokalne samouprave u ime svojih korisnika tj. mladih obitelji koji žive i rade na ruralnim područjima, pa će se na taj način, za rješavanje stambenog pitanja, udruživati sredstava iz Državnog proračuna i lokalnih proračuna.
Na prijedlog zastupnice Marijane Petir, ova mjera uvrštena je i u Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske, što će, kako je ona rekla, dati dodatni vjetar u leđa za rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji u ruralnim područjima i za generacijsku obnovu hrvatskog sela. Petir je izrazila nadu da će provođenje ove mjere utjecati i na rješavanje problema nedostatnosti radne snage na ruralnim područjima, kako za sektor poljoprivrede, tako i za ostale gospodarske aktivnosti.
U gradskom Upravnom odjelu gospodarstva ne kriju zadovoljstvo rekordnim rezultatima i stalnim rastom prihoda vinkovačkih tvrtki te za 2025. najavljuju nove velike projekte i ulaganja.
Vrlo zanimljiva i intenzivna godina u vinkovačkom gospodarstvu bliži se kraju, a po svemu sudeći i u 2025. možemo očekivati velike stvari. U 2024. gospodarstvo je još jednom ostvarilo rekordne rezultate, što više nije iznimka nego pravilo ako se pogleda posljednjih 7-8 godina. Tome u jednom dijelu doprinose potpore Grada poduzetnicima, koje su sve izdašnije, ali i provedba velikog broja projekata na kojima rade mahom domaće tvrtke. U vinkovačkom Upravnom odjelu gospodarstva, u kojem će u 2025. na raspolaganju imati preko 17,3 milijuna eura proračunskih sredstva, najavljuju nove velike projekte i nove potpore, prije svega one koje se odnose na razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Vinkovačko gospodarstvo je u prošloj godini ostvarilo povijesne uspjehe, prihodi su rasli za 23,77% i iznose 897 milijun eura (6,76 milijardi kuna). Dobit vinkovačkih tvrtki iznosi 41,65 milijuna eura, što je za 13 milijuna eura (98 milijuna kuna) više nego recimo 2021. godine. Ostvaren je i rast zaposlenih za gotovo 17% te su vinkovački poduzetnici u 2023. godini zapošljavali 8.552 djelatnika. U ovom trenutku u Vinkovcima je nezaposleno 788 osoba, dok prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s 31. listopadom 2024. imamo 16.976 zaposlenih. Dakle, nezaposlenost je na rekordno niskim, a zaposlenost na povijesno visokim razinama. U očekivanju rasta svih pokazatelja i u sljedećoj godini, resorni pročelnik Hrvoje Niče najavljuje nastavak ulaganja u poticanje poduzetništva, s posebnim naglaskom na mjeru kojom se uvjetuje rast plaća zaposlenicima, a spremna je i nova mjera koja se odnosi na razvoj dohodovnije poljoprivredne proizvodnje.
„S organiziranim programom poticanja poduzetništva, koji se sastoji od sedam mjera, započeli smo još 2019. godine i danas možemo biti izuzetno zadovoljni s onim što je u posljednjih pet godina ostvareno. Financijski je najznačajnija Mjera 1 – Ulaganje u tehnologiju i ljudske potencijale kroz koju je 309 poduzetnika ostvarilo potpore do pet tisuća eura uz 80% sufinanciranje, a čime je osigurano desetpostotno povećanje plaće za njihovih čak 690 zaposlenika što je bio uvjet natječaja. Ovim želimo aktivno sudjelovati u poboljšanju trenda rasta prosječne plaće te tako dostići i prestići nacionalni prosjek prosječne plaće u RH. Za mjeru je do sada izdvojeno 979 tisuća eura. U ovoj godini 46 poduzetnika dobilo je i potporu do 5.000 eura za projekte nabave opreme, alata i strojeva, dok je 92 njihovih zaposlenika dobilo povećanje plaće“, objašnjava Niče.
Kroz Mjeru 2, napominje, osigurana je potpora poduzetnicima početnicima u iznosu do 1.000 eura uz 100% sufinanciranje. U 2024. godini dodijeljeno je 39 potpora u ukupnom iznosu od 37.609 eura. Glavni uvjet u ovoj mjeri je minimalno jedna zaposlena osoba na puno radno vrijeme, a ovi poslovni subjekti već u prvoj godini poslovanja otvorili su novih 60 radnih mjesta u Vinkovcima. S mjerom se nastavlja i u 2025. godini od siječnja do studenog. Također, kroz Mjeru 6 Grad pomaže poduzetnicima u Poduzetničkom inkubatoru kroz sufinanciranje cijene najma ovisno o životnom vijeku, a u svakom trenutku tamo je smješteno 18 poduzetnika. Ne treba zaboraviti kako je upravo iz Inkubatora krenula i tvrtka Hidrocibalae koja je ovogodišnji dobitnik Zlatne kune za najuspješnije malo trgovačko društvo u Hrvatskoj. Kroz sve mjere ovog Programa posebna se pažnja stavlja i na poticanje mladih poduzetnike, kao i žene poduzetnica i osoba s invaliditetom, a od ove godine uvedeno je i sufinanciranje odlaska na sajmove.
„U Vinkovcima trenutno imamo popunjene dvije poduzetničke zone, Jošine i Zalužje, u kojima na ukupno 46 hektara posluje 69 poslovnih subjekata s 1.907 zaposlenih. Tijekom iduće godine započet će radovi na postavljanju infrastrukture na 35 hektara proširene Zone Zalužje za što je osigurano 910 tisuća eura u proračunu jer upravo će proširenje Zone Zalužje u narednom razdoblju biti važan poticaj dodatnom razvoju gospodarstva. Uz navedenu zonu, Vinkovci aktivno s Vukovarsko-srijemskom županijom rade na uspostavljanju Transportno-logističkog centra u sjevernom dijelu grada na površini od 59 hektara, a čime bi se značaj Vinkovca u ovom segmentu ekonomije povratio na prijeratne godine kada je naš grad bio glavno željezničko i logističko čvorište ovog dijela Europe“, naglašava pročelnik UO gospodarstva Grada Vinkovaca.
Kada je riječ o poljoprivredi, kaže kako su u prošloj godini asfaltirane četiri ulice u ukupnoj dužini od 1.940 metara (J. Kozarca, Borinci, Trogirska i Trbušanci) koje se koriste i kao pristupne ceste poljoprivrednim zemljištima. U Mirkovcima se privodi kraju izgradnja Boćališta i vježbališta na otvorenom u vrijednosti 31.200 eura. Za 2025. godinu pak povećana su izdvajanja za deratizaciju i dezinsekciju, posljedično i broj larvicidnih tretmana odnosno uklanjanja komaraca dok su u početnoj fazi razvoja, kao i broj planiranih adulticidnih tretmana kako bi se moglo interventno djelovati u slučaju najezde.
„Od strane Ministarstva poljoprivrede dobili smo suglasnost za naš Program poticanja poljoprivrede do 2028. godine. Riječ je o osam mjera i čak 16 planiranih aktivnosti koje namjeravamo provesti do kraja 2028. godine, a koje su fokusirane na visokodohodovne i radno intenzivne kulture te preradu i plasman finalnih proizvoda. Dakle, namjera nam je poticati ulaganja u voćarstvo, povrtlarstvo, cvjećarstvo, stočarstvo i peradarstvo, pčelarstvo, gljivarstvo te eko proizvodnju, navodnjavanje, preradbene kapacitete pa sve do sufinanciranja troškova plasmana proizvoda kroz sajmove. Isto tako, predviđena je i mjera kojom se potiče ulaganje u ruralni turizam i simbole ovoga kraja. Iduće godine kroz ovaj Program planirano je dodijeliti ugovore ukupne vrijednosti 80 tisuća eura“, ističe Hrvoje Niče.
Ono što će široj populaciji biti najzanimljivije, naglašava Niče, svakako su tri velika projekta o kojima je već bilo dosta govora, a koji će vrlo brzo u realizaciju. Zgrada Plivališta Lenije bit će u potpunosti energetski obnovljena, projekt je vrijedan 1,85 milijuna eura, a po njegovu završetku Grad i tvrtka Periska imat će značajne uštede na električnoj i toplinskoj energiji te će ta sredstva moći usmjeriti prema građanima kroz druge programe. Paralelno s energetskom obnovom zgrade, započet će i izgradnja otvorenih bazena, vrijedna čak pet milijuna eura. Uz bazenski kompleks na otvorenom koji Vinkovčani godinama priželjkuju, projekt podrazumijeva i izgradnju novih sportskih urbanih sadržaja na otvorenom kojim će se posjetiteljima, prvenstveno mladima, omogućiti da uz plivanje i kupanje, na raspolaganju imaju i razne sportske i rekreativne aktivnosti.
„Vjerujem kako će građani biti oduševljeni s ova dva „bazenska“ projekta, naročito s otvorenim bazenima koji su nedostajali sve ove godine. Ipak, posebno bih istaknuo projekt rekonstrukcije otvorene gradske tržnice, vrijedan preko tri milijuna eura, kojim ćemo će dobiti uistinu reprezentativan prostor na kojem će poljoprivredni proizvođači i prerađivači s područja naše županije moći prodavati zdrave domaće proizvode, što će dugoročno utjecati na poboljšanje kvalitete života, ali i zdravlja stanovništva. Tvrtka GTG dobit će novi izvor prihoda, dok će izlagači dobiti reprezentativan prostor koji će privući nove kupce“, zaključuje Niče.
Radovi na sva tri projekta trebali bi započeti vrlo brzo, na proljeće, čim to vremenske prilike dozvole. Tako će se Vinkovčani već krajem sljedećeg ljeta kupati na novim bazenima, a na proljeće 2026. godine i kupovati domaće proizvode na novoj tržnici.
Jučer je započelo terensko istraživanje Mohova koje provode istraživači iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja – dr. sc. Lidija Galović, dipl. ing. Dražen Japundžić, muzejski savjetnik i viša kustosica Ivana Maruščak iz Muzeja Brodskog Posavlja.
Tri istraživača provest će tri tjedna na terenu skupa sa tri pomoćna radnika. Terenska istraživanja obuhvatit će geomorfološku analizu slivnog područja potoka Kordoš i pripadajućih jaraka/profila, pronalazak potencijalnih novih nalazišta te otvaranje poznatog i potentnog nalazišta kostiju pleistocenskih sisavaca na lokaciji „Mohovo ribnjaci“.
Nakon terenske sedimentološke analize poznatog i novootkrivenih lokaliteta/profila, pažljivo će se otkopavati fosiliferni nanos, a fosilni nalazi (kosti, zubi, ugljen) opisati, dokumentirati i uzorkovati. Dio profila će ostati otvoren, a po završetku istraživanja bit će konzerviran kao reprezentativan lokalitet za posjetitelje budućeg edukacijskog centra i za neka buduća znanstvena istraživanja.
PRVI FOSILNI OSTATAK PRONAĐEN JE 2012. PRILIKOM RADA U VOĆNJAKU
Sve je počelo 2012., kad je prilikom kopanja u voćnjaku slučajno pronađen prvi fosilni ostatak mamuta i vunastog nosoroga. Četiri godine kasnije, novi su fosilni ostaci pronađeni na drugom mjestu u selu. Nije prošlo dugo, ostaci Mamuta otkriveni su i u blizini ribnjaka. Postalo je jasno da područje Mohova krije mnoštvo tajni od prije 15 tisuća godina, te da je riječ o važnom nalazištu na geološko paleontološkoj karti Hrvatske. Uslijedio je niz istraživanja te su pored vunastog mamuta i vunastog nosoroga pronađeni fosilni ostaci hijene, divljeg konja i bizona.
MJEŠTANI SU OSNOVALI UDRUGU KOJA SE BAVI PROMICANJEM SELA I ISKORIŠTAVANJEM NJEGOVA POTENCIJALA
Sve je ovo zaintrigiralo i stanovnike Mohova, sela s 200-tinjak stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nekoliko je mladih mještana osnovalo udrugu Dolina mamuta, odlučni da iskoriste potencijale ovih vrijednih pronalazaka i ožive svoje selo. Prošle je godine podignut najvidljiviji simbol novog smjera u kojem je selo krenulo; u samom je središtu podignut kip mamuta u stvarnoj veličini, sačinjen od čvrstih i postojanih materijala kako bi izdržao sve vremenske uvjete. Ne može vam promaknuti, vidjet ćete ga na glavnoj prometnici koja povezuje srijemska mjesta. Ovaj kip, koji je u kratkom roku postao simbol Mohova, djelo je kipara Nikole Fallera iz Osijeka.
2022 GODINE JE PRONAĐEN ČETVRTI VRIJEDNI FOSIL, ZUB MAMUTA
Četvrti važni pronalazak dogodio se prošle godine. Goran Popović, predsjednik Udruge Dolina mamuta, lani je pronašao novi zub mamuta, o čemu su izvijestili brojni nacionalni mediji. Postalo je jasno da je ova bogata prošlost odlična podloga za bolju budućnost i razvoj sela. Osim kipa mamuta, u selu su postavljene informativne ploče, redovito se organiziraju radionice na temu pronalazaka, postavljena je izložba u prostorijama Društvenog doma…
Isključen je iz prometa te sankcioniran novčanom kaznom od 1.320 eura, 3 mjeseca zabrane upravljanja motornim vozilom i 6 negativnih prekršajnih bodova
Oko 23 sata 2. prosinca, prilikom nadzora cestovnog prometa na izlazu iz mjesta Mirkovci u smjeru Jankovaca, policijski službenici zaustavili su i kontrolirali 39-godišnjeg vozača osobnog automobila. Zbog sumnje da upravlja vozilom pod utjecajem droga, ponudili su mu preliminarno testiranje na opojne droge, koje je odbio.
Vozač je isključen iz prometa te mu je uručen prekršajni nalog sa izrečenom novčanom kaznom u iznosu 1.320 eura, tri mjeseca zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije i šest negativnih prekršajnih bodova.
U protekla 24 sata, 3./4. prosinca, na području PU vukovarsko-srijemske nisu zabilježene prometne nesreće.
Policijski službenici su jučer, 3. prosinca, povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, proveli pojačani nadzor poštivanja parkiranja vozila na parkirališnim mjestima koja su obilježena i namijenjena osobama s invaliditetom, a u cilju zaštite prava osoba s invaliditetom na sigurnost i mobilnost u prometu.
U okviru ove akcije, na cestama Vukovarsko-srijemske županije zatečeno je i sankcionirano 41 vozača koji su parkirali vozilo na mjesto rezervirano za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.
Napominjemo da je od 15. studenoga 2023. godine stupio na snagu Zakon o povlasticama u prometu kojim se, između ostaloga, definiraju povlastice koje imaju osobe s invaliditetom. Ove povlastice su određene Nacionalnom i Europskom iskaznicom, ali i Europskom parkirališnom kartom za osobe s invaliditetom, koje se ne smiju ustupati na korištenje drugim osobama, kao niti članovima obitelji.
Također, stupanjem na snagu navedenog Zakona, parkirališna karta svijetlo plave boje sa znakom pristupačnosti u bijeloj boji na tamnoplavoj podlozi, izdana na temelju Pravilnika o uporabi parkirališne karte za osobe s invaliditetom te znak pristupačnosti, izdan temeljem Pravilnika o znaku pristupačnosti, prestali su važiti nakon 15. svibnja 2024. godine.
Pozivamo vozače da vode računa o svojim sugrađanima s invaliditetom te da ne parkiraju na mjestima rezerviranima za parkiranje osoba s invaliditetom. Za navedeni prekršaj Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna u iznosu od 90 eura, dok je Zakonom o povlasticama u prometu propisana kazna od 300 do 1.000 eura za osobe s invaliditetom koje ustupe svoj znak pristupačnosti drugim osobama koje ga nisu ovlaštene koristiti ili za osobe koje neovlašteno koriste znak pristupačnosti. Naime, znak pristupačnosti valjan je isključivo kada se vozilom prevozi osoba s invaliditetom na čije je ime izdan.
U Vukovaru 30.11. i 1.12. 2024. godine održalo se Regionalno prvenstvo Hrvatske za dobne skupine regije 4. Za Vinkovački plivački klub i jedine predstavnike grada Vinkovaca nastupili su Filip Japundžić, Tomo Petrinić i Gabriel Petričević. Sva trojica su nastupili u kategoriji mlađih juniora u pratnji trenera Josipa Gajčevića. Kroz tri dijela natjecanja postigli su nove norme za nastup na PH, hrpu medalja i osobne rekorde. Rezultati u nizu:
Tomo Petrinić
1. mjesto 50 m leđno i 3. mjesto u juniorskoj, ml. seniorskoj i seniorskoj kategoriji
1. mjesto 400 m mješovito i 2. mjesto u juniorskoj, ml. seniorskoj i seniorskoj kategoriji
1. mjesto 200 m mješovito i 2. mjesto u juniorskoj, ml. seniorskoj i seniorskoj kategoriji
2. mjesto 800 m slobodno i 2. mjesto u juniorskoj, ml. seniorskoj i seniorskoj kategoriji
2. mjesto 100 m leđno i 3. mjesto u juniorskoj, ml. seniorskoj i seniorskoj kategoriji
3. mjesto 100 m slobodno
3. mjesto 50 m slobodno
Filip Japundžić
1. mjesto 200 m prsno i 3. mjesto u juniorskoj, ml. seniorskoj i seniorskoj kategoriji
2. mjesto 100 m prsno
3. mjesto 100 m mješovito
3. mjesto 50 m prsno
Gabriel Petričević
1. mjesto 1500 m slobodno i 2. mjesto u juniorima te 3. mjesto u ml. seniorima i seniorima
3. mjesto 800 slobodno i 3. mjesto u juniorskoj, ml. seniorskoj i seniorskoj kategoriji
Završeni su prijevremeni lokalni izbori u Gradu Otoku, ali tko je novi gradonačelnik još nije poznat jer, prema neslužbenim rezultatima, mještani Otoka i Komletinaca nisu dali 50 posto + 1 glas ni jednom od četvorice kandidata.
U drugom krugu izbora naći će se kandidat HDZ-a Ivan Žagar za kojeg je glasovalo 929 birača odnosno 37,98 posto, a kandidat DP-a Slavko Grgić s osvojenih 827 glasova birača ili 33,81 posto. Ova će dva kandidata 15. prosinca pokazati tko je omiljeni među glasačima Otoka i Komletinca.
Na mjesto dugogodišnjeg gradonačelnika Otoka Josipa Šarića (HDZ), pretendirala je četvorica kandidata, među spomenutim dvojcem i nezavisni, treći po rezultatu Luka Mareljić i posljednji Antonio Sabljić.
Pravo glasa imalo je 4730 glasača od kojih je na izbore izašlo 2446 odnosno 51,68 posto.
Cilj je da se ovim programima podigne razina proizvodnje. Mi moramo biti samodostatni u proizvodnji mlijeka i mesa, kao i voća i povrća. To je važno za naš razvoj i opstanak. Hrvatska ima potencijala, a mi taj potencijal moramo iskoristiti – istaknuo je ministar Dabro
Ministar Dabro: Mjerit ćemo rezultate, a oni koji ih ne ostvare, morat će vratiti potpore
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro predstavio je na konferenciji za medije Programe za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj. Cilj je da se tim programima podigne razina proizvodnje i samodostatnosti, a riječ je o programima razvoja i obnove govedarske, ovčarske, kozarske i svinjogojske proizvodnje. Programi bi se, kako je ministar Dabro najavio, na Vladi trebao naći početkom sljedeće godine.
-U više navrata sam govorio koliko je važno povećati proizvodnju hrane na našem, hrvatskom tlu. Mi moramo biti samodostatni u proizvodnji mlijeka, mesa, voća i povrća. To je važno za naš razvoj i opstanak. Hrvatska ima potencijala ne samo da prehrani sebe, nego za još „dvije Hrvatske“. A mi taj potencijal moramo iskoristiti. Povećanje proizvodnje prioritet je ovog Ministarstva i ove Vlade – izjavio je Dabro prilikom prezentacije programa.
Dodao je kako se povećanje proizvodnje planira postići kroz ulaganja u stvaranje novih proizvodnih kapaciteta, očuvanje i unapređenje postojeće proizvodnje, poboljšane uvjete smještaja životinja, ulaganja u klaonice…
Podsjetio je kako su u svrhu stabilizacije i razvoja sektora proizvodnje mesa, izrađeni i usvojeni programi, te prateći akcijski planovi do 2030. Riječ je o Programu razvoja sektora mesnog govedarstva do 2030., vrijednom 385.640.000,00 eura, potom Programu razvoja sektora svinjogojstva do 2030. – s ukupnim ulaganjima 246.660.000,00 eura, te Programu razvoja sektora mesnog ovčarstva i kozarstva do 2030. vrijednom 108.151.000,00 eura.
Ministar je istaknuo kako je iz tih akcijskih planova kao izrazito važna mjera izrađen Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva, svinjogojstva, te mesnog ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. Vrijednost programa je 32 milijuna eura po godini provedbe, odnosno 96 milijuna eura u trogodišnjem programskom razdoblju.
-Ovaj Program sadrži tri mjere – Mjeru 1. – Potporu za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva koja je vrijedna 15 milijuna eura po godini provedbe, Mjeru 2. – Potporu za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru svinjogojstva vrijednu 10 milijuna eura po godini provedbe, te Mjeru 3. – Potporu za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mesnog ovčarstva i kozarstva koja je vrijedna 7 milijuna eura po godini provedbe – kazao je ministar.
Dodao je kako je za isto razdoblje, 2025.-2027. izrađen Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva čija je vrijednost 8 milijuna eura godišnje odnosno ukupno u trogodišnjem razdoblju 24 milijuna eura. Inače, u svrhu stabilizacije i razvoja sektora mljekarstva, 2024. donesen je Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. u kojem je temeljem različitih osnova i izvora financiranja osigurano gotovo 600 milijuna eura.
Ministar Dabro na konferenciji je posebno istaknuo kako će se sada mjeriti rezultati provedbe na godišnjoj razini.
– To znači da se više neće moći događati da netko dobije potpore i da onda smatra kako je to gotova priča do nekih novih potpora. Ne, sada će svi morati prikazati što se radilo u toj godini, što se postiglo, kakav je učinak. Oni koji ne ispune uvjete i ne povećaju proizvodnju, potpore će morati vratiti. To je jedini način da idemo naprijed – istaknuo je ministar.
Naglasio je i kako će sljedeći korak biti osuvremenjivanje, odnosno, ulaganje u tehnologiju kako bi se povećala produktivnost.
Ministar je najavio i Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala na području zone ograničenja III zbog pojave afričke svinjske kuge za što je iz državnog proračuna osigurano 4 milijuna eura, a osigurana su i dva milijuna eura kako bi se produžilo trajanje programa potpore.
