Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo je kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u subotu 6. prosinca 2024. godine u hotelu Tomislav dom na  Sljemenu sudjelovao na obilježavanju 99. godišnjice djelovanja i Danu Hrvatskog lovačkog saveza te dodjeli Zlatnog odlikovanja „Sveti Hubert“.
 
„Izražavam iskrene čestitke te veliko zadovoljstvo i zahvalnost na odličnoj suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom. Savez uživa kontinuiranu podršku Ministarstva, a smatramo ga ključnim partnerom u zajedničkom nastojanju očuvanja prirodnih staništa divljači i povećanja njihove brojnosti. Hrvatski lovački savez prepoznajemo i kao značajnog promotora lovstva, lovačkih običaja te harmoničnog suživota s prirodom. Osim toga, njihov doprinos tradiciji i baštini ima iznimnu vrijednost, a nastavit ćemo intenzivno surađivati na unapređenju lovstva u Republici Hrvatskoj,” istaknuo je državni tajnik Beljo, te čestitao 99. obljetnicu i Dan Hrvatskog lovačkog saveza.

Također valja istaknuti da Ministarstvo s Hrvatskim lovačkim savezom od 2014. ima sklopljen Sporazum o načinu osiguravanja financijskih sredstava za uredno izvršenje koncesije ili zakupa prava lova. Nadalje, Ministarstvo je donijelo odluku o izravnoj dodjeli financijskih sredstava Hrvatskom lovačkom savezu namijenjenih za financiranje šteta od divljači u prometu do sklapanja ugovora o nabavi police, a visina sredstava je 2024. godine povećana na 1.300.000,00 eura mjesečno.
 
Na obljetnici je prikazana sažeta povijest Hrvatskog lovačkog saveza s pregledom svih aktivnosti provedenih u 2024. godini. Također, najavljene su pripreme za 2025. godinu, kada Hrvatski lovački savez obilježava stoljeće postojanja i rada.

„Hrvatski pčelarski savez se kroz godine etablirao kao bitan segment za razvoj pčelarstva u Hrvatskoj. Danas im želim čestitati 70 godina djelovanja i zahvaliti se na intenzivnom trudu, prilagođavanju te povećanju broja pčela i pčelinjih zajednica u protekloj godini.  Želim naglasiti da Ministarstvo podupire napore za očuvanje pčelarskog sektora te da su u 2023. godini povećana sredstva za oko 60 posto kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. u odnosu na ostale godine provedbe. Ministarstvo prepoznaje važnost pčelarskog sektora u održavanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti te će nastaviti podržavati ovaj sektor od strateškog interesa za održivi razvoj kroz Pčelarski program i mjere državne pomoći“, istaknuo je državni tajnik Zdravko Tušek na svečanom obilježavanju 70. obljetnice Hrvatskog pčelarskog saveza 7. prosinca 2024. godine na Zagrebačkom velesajmu.

Svečano obilježavanje 70. obljetnice bila je prilika za prisjećanje na bogatu povijest, ali i predstavljanje vizije za budućnost pčelarstva u Hrvatskoj. Savez je osnovan 12. prosinca 1954. godine i predstavlja ključan kotačić za razvoj pčelarstva. Danas se u Savezu okupljaju 153 udruge iz cijele RH te oko 6300 pčelara.

U suradnji s Ministarstvom, Hrvatski pčelarski savez od svog osnutka neprekidno ulaže napore u očuvanje pčelinjeg fonda i unaprjeđenje uvjeta za razvoj pčelarstva.

Ministarstvo je 6. listopada 2023. godine priznalo oznaku „Dokazana kvaliteta“ za med. Zahtjev za priznavanje podnio je Hrvatski pčelarski savez te u sustavu trenutno sudjeluje 20 certificiranih pčelara.

Nadalje, u 2023. godini je u potpunosti iskorištena prva omotnica iz Strateškog plana ZPP RH 2023-2027. i pčelarima je isplaćena u ukupnom iznosu raspoloživih sredstava predviđenih omotnicom za tekuću godinu u iznosu od 3.777.585,74 €.

Kroz provedbu intervencija iz Strateškog plana ZPP pčelarima je omogućeno stvaranje uvjeta za daljnji razvoj pčelarstva u Republici Hrvatskoj, kao i povećanje konkurentnosti pčelarskog sektora uz konstantno širenje na tržišta, što za krajnji cilj pridonosi revitalizaciji ruralnih prostora te konzumaciji lokalnih poljoprivrednih proizvoda.

Izvor: poljoprivreda hr

Najveći se porezni udar očekuje upravo na turistički najam.

Nova godina nosi i neka nova porezna pravila. Bit će izmjena u poreznim olakšicama na rad, u porezu na plaće, a možda najviše polemike izazvao je najavljeni porez na nekretnine. Donosimo sve što će se u Hrvatskoj mijenjati u 2025. godini, piše Večernji list

Od početka iduće godine u povijest odlazi opcijski porez na vikendice, a svi će gradovi i općine morati uvesti porez na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje. Ako misle da trebaju biti oslobođene obveze plaćanja takvog poreza, vlasnici druge, treće i svake daljnje nekretnine moraju do kraja ožujka 2025. godine dostaviti poreznim vlastima sredine u kojoj žive podatke i dokaze na temelju čega traže izuzeće. Ne, prije ožujka sve će lokalne jedinice do kraja veljače 2025. godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, sa zonama i pripadajućim poreznim stopama. Već za 2026. i svaku narednu godinu, takva se odluka mora objaviti do sredine prosinca tekuće godine za narednu godinu.

U sredinama koje dosad nisu naplaćivale porez na kuće za odmor, primijenit će se donji iznos od 0,6 eura po četvornom metru, ne propisuju li se iznosi novog poreza. U gradovima i općinama koje su razrezale porez na kuće za odmor, nekretnine će se, do nove odluke, oporezivati ​​prema iznosima koji su se odnosili na kuće za odmor. Porez na nekretnine kretat će se od 0,6 do osam eura po četvornom metru, s tim što će svaka lokalna jedinica javno objaviti pravila na temelju kojih će se donositi odluke o oslobađanju od poreznih obveza. Kriteriji za oslobođenje mogu biti socijalni, ali i kvaliteta nekretnina te nepostojanje kakve komunalne infrastrukture. Jednako tako, zakon daje mogućnost lokalnim vlastima da neke luksuzne nekretnine oporezuju i više od osam eura po četvornom metru, što će se također morati navesti u svojim kriterijima.  

Vlasnici koji iznajmljuju stanove podstanarima najmanje deset mjeseci na godinu, dužni su dostaviti ugovore o najmu, ako to već nisu do sada učinili, a dokaze će se morati dostaviti i za povezane članove kućanstava koji žive u nekretninama u vlasništvu članova obitelji. Hipotetski, prva rješenja o plaćanju poreza na nekretnine mogu stići već 1. travnja, no veća je vjerojatnost da će se slanje rješenja pomaknuti prije sredine godine, budući da je vlasnicima dan rok da tijekom prva tri mjeseca prijave sve relevantne podatke za oporezivanje. Poreznim će vlastima ipak trebati neko vrijeme provjeriti i obraditi sve dobivene podatke, a provjeravati će se i potrošnja struje i plina po stanovima, na temelju čega se procjenjivati ​​jesu li nastanjeni veći dio godine ili nisu. Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se obračunava i plaća komunalna naknada, koja će se nesmetano naplaćivati ​​i dalje, nevezano za oporezivanje praznih nekretnina. Porezna uprava vodi i na svojim internetskim stranicama javno objavljuje sve podatke o lokalnim porezima, pa tako i podatke o stopama poreza na dohodak, kao i iznos poreza na nekretnine, te visinu paušalnog poreza na kratkoročni najam, odnosno iznajmljuje stanove i kuće turista. Iznajmljivači će plaćati povećani paušalni porez na kratkoročni najam, porez na nekretnine, kao i komunalnu naknadu.

Najveći se porezni udar očekuje upravo na turistički najam. Ovisno o indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi također moraju do kraja veljače donijeti odluku o visini paušalnog poreza po krevetu. Raspon će se kretati između 150 i 300 eura godišnje po jednom ležaju za najrazvijenije jedinice, jer će jedna u drugoj skupini paušal biti od 100 do 200 eura, trećoj od 30 do 150 eura, au najnerazvijenijim turističkim područjima 20 do 100 eura po krevetu. Ako neka sredina ne propiše visinu paušalnog poreza primjenjivat će se srednja cijena koju je propisala hrvatska Vlada, a ona iznosi 225 eura po krevetu u najrazvijenijim sredinama, 150 eura u drugoj zoni, 90 eura u trećoj zoni razvijenosti i 60 eura u četvrtoj. 

Porez na plaće

Kako se od početka iduće godine povećava osobni odbitak s 560 na 600 eura, doći će i do povećanja plaća za otprilike osam eura, a do četiri će se povećati i mirovine veće od 600 eura. Proporcionalno osobnom odbitku rastu i olakšice za uzdržavane članove obitelji, pa bi pristojno plaćen radnik s dvoje djece mogao dobiti 15 do 20 eura veću plaću temeljem olakšice za djecu. Oni koji malo zarađuju olakšice za djecu samo su papirnato pravo koje ne mogu konzumirati. Također, povećat će se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura temeljem čega će desetak tisuća menadžera, političara i drugih dobro plaćenih osoba dobiti oko 200 eura povišice. Država je odredila i raspone unutar kojega se lokalne jedinice moraju kretati kod propisivanja stopa poreza na dohodak, što bi nekim sredinama, kao što je Zagreb, moglo donijeti koji euro više. Općinama je postavljena gornja granica do koje mogu propisati nižu stopu poreza na dohodak na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedište županije na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Sad je ta stopa u Zagrebu 23,6 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine bit će 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županije 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu poreza na dohodak ostaju na 15, a za višu na 25 posto. Novost je i da će povratnici, ljudi koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, biti pet godina oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj.

Porezne olakšice u sustavu rada

Država od početka iduće godine više neće tvrtkama odobravati nova petogodišnja oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za mlade ljude zaposlene na neodređeno. Mjera se ukida nakon deset godina primjene, ali će se oslobođenje primjenjivati ​​za sve koji su do sada dobili oslobođenje ili ih poslodavci do 31. prosinca 2024. godine zaposle za stalno. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos. Mladi ljudi će i dalje dobivati ​​povrat plaćenog poreza na dohodak i to u cijelosti za sve mlađe od 25 godina, te polovicu plaćenog poreza na dohodak za mlade u dobi od 25 do 30 godina. Granica za ulaz u sustav PDV-a za male poduzetnike povećat će se na 60 tisuća eura.