Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 6,5 milijuna eura za proizvodno vezanu potporu za šećernu repu i proizvodno vezanu potporu za krmno proteinske usjeve.

Za šećernu repu isplaćeno je 3,7 milijuna eura, dok je ostatak isplaćen za krmno proteinske usjeve.

Agencija kontinuirano provodi isplate potpora poljoprivrednicima za podnesene jedinstvene zahtjeve u 2024. godini te je do sada isplaćeno ukupno 330 milijuna eura.

„Nakon prošle godine obilježene klimatskim ekstremima u suradnji s Vladom Republike Hrvatske osigurali smo pomoć u iznosu od devet milijuna eura za proizvođače šećerne repe. Nastavljamo s isplatama potpora kako bismo poduprli razvoj i unapređenje industrije šećera. U okviru daljnjih koraka, donijeli smo odluku o povećanju ‘de minimis’ potpore na 670 eura po hektaru te ćemo taj prijedlog uputiti prema Europskoj komisiji na verifikaciju. Očekujemo da će ove mjere pridonijeti povećanju površina pod šećernom repom u nadolazećim razdobljima“, rekao je ministar Vlajčić.

OPERACIJA BLJESAK

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.

Operacija Bljesak jedan je od ključnih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti te označava prekretnicu u procesu obrane i oslobađanja teritorija tijekom Domovinskog rata. Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak hrvatske oružane snage su 1. svibnja 1995. krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja 1995. godine hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Operaciju je odobrio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka.

Ključnu vojnu zadaću presijecanja Sektora Zapad uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.

U VRO Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad RH Zagreb u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.

Hrvatska vojska u operaciji Bljesak

Operacija Bljesak kao ključna vojna operacija provedena od strane Hrvatske vojske imala je veliki strateški značaj jer je omogućila oslobađanje značajnog dijela teritorija i time osnažila i povećala moral vojske i civilnog stanovništva te osnažila poziciju Hrvatske u naknadnim pregovorima.

Postrojbe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova pokazale su visoku razinu koordinacije, osposobljenosti i spremnosti za izvršavanje zahtjevnih borbenih djelovanja. Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995. godine kada je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koje je u državno-pravni poredak vraćeno procesom mirne reintegracije od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. godine.

Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz redova 1., 3. i 5. gardijske brigade, Oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug, 52., 121. i 125. domobranska pukovnija, 104., 105. i 123. brigada HV-a, pripadnici 265. izvidničko-diverzantske satnije, 69. satnija Vojne policije, 505. mješovita satnija ABKO, Sektor specijalne policije, Antiteroristička jedinica Lučko, Specijalna jedinica policije Alfa PU Zagrebačke, Specijalna jedinica policije Omega PU Bjelovarsko-bilogorske, Specijalna jedinica policije Ban PU Križevačko-koprivničke, Specijalna jedinica policije Šap PU Brodsko-posavske, Specijalna jedinica policije Bak PU Istarske, Specijalna jedinica policije Osa PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Policije Ris PU Sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Orao PU Osječko-baranjske, Specijalna jedinica policije Trenk PU Požeško-slavonske, Specijalna jedinica policije Grom PU Karlovačke, Specijalna jedinica policije Tigar PU Ličko-senjske, Specijalna jedinica policije Ajkula PU Primorsko-goranske, Specijalna jedinica policije Poskoci PU Zadarske, Specijalna jedinica policije Delta PU Vukovarsko-srijemske, Specijalna jedinica policije Roda PU Varaždinske, Specijalna jedinica policije Barun PU Krapinsko-zagorske, Specijalna jedinica policije Jastrebovi PU Šibensko-kninske te Specijalna jedinica policije BATT PU Splitsko-dalmatinske.

Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna te 201. i 202. topničko-raketne brigade Protuzračne obrane i 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane. Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.

Uloga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MIG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, pukovnik Rudolf Perešin.

Pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstava, stožerni brigadir Rudolf Perešin ostavio je povijesni trag u Hrvatskoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu kada je 25. listopada 1991. godine iz Bihaća preletio u Klagenfurt u Austriji te svijetu poslao poruku: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!”

Četiri dana poslije, Rudolf Perešin vratio se u Hrvatsku i pridružio Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, u čijem je razvoju imao značajnu ulogu. Sudjelovao je u svim važnijim akcijama i operacijama Domovinskog rata.

Poginuo je u vojno-redarstvenoj operaciji “Bljesak” nakon što je njegov MIG-21 bio pogođen iznad Stare Gradiške 2. svibnja 1995. godine. Po njemu su nazvani Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici te Središte za obuku HRZ-a u Zemuniku.

Povijesnim preletom stožerni brigadir Rudolf Perešin pružio je nadu hrvatskome narodu i svim hrvatskim braniteljima te ih ohrabrio u najtežim danima borbe za slobodu Republike Hrvatske.

Perešinov avion MiG-21 oznake “26 112” nalazio se u Vojno-zrakoplovnom muzeju u austrijskom gradiću Zeltwegu, a nakon 28 godina, u svibnju 2019. godine, vraćen je u Hrvatsku.

U čast 30. obljetnice, avioni Rafale nadlijeću Kutinu, Novsku, Okučane, N. Gradišku, Strmac, Lipik, Pakrac, Daruvar, Slatinu, Viroviticu, Grubišno Polje, V. Grđevac, Bjelovar, Čazmu i I. Grad

U čast 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak, dva višenamjenska borbena aviona Rafale iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, u četvrtak, 1. svibnja 2025. godine u vrijeme održavanja središnje svečanosti, preletom preko Spomen obilježja “Kocka vedrine” u Okučanima, odat će počast svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji “Bljesak”.

Avioni će nadletjeti širu zonu provedbe vojno-redarstvene operacije “Bljesak” i svojim preletom pozdraviti mjesta i gradove: Kutinu, Novsku, Okučane, Novu Gradišku, Strmac, Lipik, Pakrac, Daruvar, Slatinu, Viroviticu, Grubišno polje, Veliki Grđevac, Bjelovar, Čazmu i Ivanić Grad.

Dva hrvatska Rafalea preletjet će hrvatske gradove po sljedećim rutama i vremenima:

Polijetanje na zračnoj luci Zagreb – Kutina 9:00 – Novska 9:20 – Okučani 09:22 – Nova Gradiška 9:24 – Strmac 9:25 – Lipik/Pakrac 9:27 – Daruvar 9:29 – Slatina 9:33 – Virovitica 9:36 – Grubišno Polje 9:38 – Veliki Grđevac 9:39 – Bjelovar 9:41 – Čazma 9:44 – Ivanić Grad 9:45 – slijetanje na zračnoj luci Zagreb.