Hrvatski sabor danas je jednoglasno proglasio 5. lipnja Danom hrvatske zastave, u spomen na ustoličenje Josipa Jelačića za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 5. lipnja 1848. godine, a s čime je izravno povezan nastanak hrvatske zastave kakvu poznajemo.
Toga se dana, naime, prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica, crveno-bijelo-plava.
Trobojnica se, kao hrvatska nacionalna zastava, počela masovno koristiti od proljeća 1848. S Jelačićevim ustoličenjem za bana dogodila se promjena koja je trajno odredila hrvatsku nacionalnu zastavu koja od tada ima posebno mjesto u stvaranju i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta.
Prijedlog je potekao od zastupnika Andre Krstulovića Opare, kojeg je podržao saborski Odbor za obrazovanje, a pozitivno mišljenje dala je i hrvatska Vlada.
Krstulović Opara je naglasio da su Hrvati jedan od rijetkih europskih naroda koji ima sačuvanu izvornu zastavu koja je bila uzor za zastavu Trojedine Kraljevine Hrvatske i potom uzor za zastavu koja je zakonom donesena 21. prosinca 1992., dan prije božićnog Ustava, koju je repliku Jandroković jučer donio u Sabornicu, po drugi put u zadnje godine.
Ta je ista trobojnica u Sabornici bila i povijesnog 30. svibnja 1990. kod konstituiranja prvog višestranačkog demokratski izabranog Hrvatskog sabora.
Krstulović Opara rekao je da je ta zastava bila zabranjivana te podsjetio da je jučer Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) donijela važnu Deklaraciju o hrvatskom povijesnom grbu “u kojoj je otklonila sve nametnute dvojbe o bijelom polju u hrvatskom povijesnom grbu”.
“Taj grb je bio na službenoj zastavi od 25. srpnja do 21. prosinca 1990. i stajao je zajedno s replikom banske zastave u Sabornici od tog dana do 1995. dok Sabornica nije bila obnovljena. Oni koji su obnovljeni pod pritiskom harange protiv hrvatskog bijelog polja nisu se vratili”, kazao je.
