Od ponoći se mijenjaju cijene goriva.
Cijene dizela i benzina izjednačit će se od ponoći. Litra dizela će pojeftiniti, ali samo za cent, pa će tako od ponoći stajati euro i 38 centi.
Po istoj cijeni prodavat će se i litra benzina, čija se cijena neće mijenjati. Za cent će biti jeftinija i litra plavog dizela, koja će stajati 88 centi.
Novi režim cijena vrijedit će idućih 14 dana.
Pavao Benjak, Đuro Bubnjarević, Brigita Budać, Ivica Budać, Marija Budać, Albert Gubica, Ignac Gubica, Petar Kiš, Rozika Krupica, Adam Kudra, Ivan Kudra, Antun Kuntić, Josip Kuntić, Andrija Kvaka, Pavao Kvaka, Nikola Marković, Karlo Novak, Grgo Obradović, Ivan Oroz, Rozika Oroz, Pavao Pap, Milica Perić, Roko Perolić, Josip Považanj, Adam Vegeli, Josip Vestić mlađi, Josip Vestić stariji i Zoltan Vestić – imena su mučki ubijenih Marinčana koji su zbog ljubavi prema svom mjestu i Domovini izgubili ono najvrjednije što su imali, svoje živote.
„Ova je tragedija jedna od većih u Domovinskom ratu, a za Marince svakako i najveća jer smo na današnji dan prije 25 godina pokopali 26 naših mještana koji su stradali za vrijeme okupacije mjesta. Bila je to prva masovna sahrana nevino stradalih Hrvata u Domovinskom ratu i zato se s pijetetom prisjećamo njihove žrtve koju nikada nećemo zaboraviti. Nadam se i vjerujem da će krivci za smrt ukupno 32 Marinčana jednog dana odgovarati za svoj zločin“, rekao je predsjednik Mjesnog odbora Marinci Ivo Kelić pozvavši sve mještane koji su sudjelovali u ovom zločinu olakšati savjest i priznati svoja nedjela.
Na svetoj misi zadušnici u crkvi Male Gospe, mještani, rodbina i prijatelji ubijenih prisjetili su se njihove neizmjerne žrtve i herojstva. „U ratu sam izgubio oca i žao mi je što do sada nitko nije odgovarao za taj zločin. Ne želim da cijeli srpski narod bude kriv, pojedinci su krivi i bilo bi nam puno lakše kada bi oni za svoje zločine odgovarali, a cijeli taj proces prepuštamo pravosuđu“, rekao je Josip Pap, sin ubijenog Pavla, istaknuvši kako se trude svojoj djeci i unucima prenijeti što se točno dogodilo kako bi se istina prenosila s generacije na generaciju te kako bi žrtva svih ubijenih ostala zapisana u hrvatskoj povijesti.
„Bili su to ljudi koji su krivi samo zato što su ostali u Marincima, što nisu otišli pred neprijateljem vjerujući da neće biti zločina i ubojstava. Nažalost, njihova vjera u dobrotu ljudi koštala ih je života, a najmanje što mi možemo učiniti je odati im dužnu počast i 25 godina nakon njihove dostojne sahrane u voljenim Marincima“; rekao je vukovarsko – srijemski župan Damir Dekanić koji je polaganjem vijenca žrtvama odao počast.
Općinska narodna knjižnica u Drenovcima u subotu je bila popunjena do zadnjeg mjesta, a razlog okupljanja brojnih zaljubljenika u pisanu riječ predstavljanje je prve zbirke poezije „Nesnošljivi delirij“, autorice Laure Zečević.
Riječ je o mladoj Drenovčanki, studentici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, koja u pripremi već ima i drugu zbirku pjesama.
Svoju potporu prisustvom pružile su joj pročelnica Upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko – srijemske županije Tamara Kalistović i direktorica županijske Turističke zajednice Majda Jakša.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) objavio je upozorenje zbog masovnih pokušaja krađe podataka koji su zabilježeni jučer.
“Obavještavamo osiguranike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da je u nedjelju 26. veljače 2023. godine s lažnih adresa poput [email protected] poslan veliki broj mailova s pokušajem krađe podataka.
Ovim putem Vas upozoravamo kako smo u saznanju da je u tijeku tzv. “phishing” kampanja, odnosno pripremne radnje radi počinjenja prijevare u kojoj se napadači lažno predstavljaju kao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje”, poručili su iz HZZO-a.
Građane mole da ne odgovaraju ako su primili bilo koji zahtjev sa sadržajem o “obračunavanju i odobrenom povratu troškova za zdravstvenu zaštitu u iznosu od 116,19 eura” te molbom za “skeniranje QR koda”.
Dodaju i da je poruku dovoljno obrisati i na nju ne odgovarati, a u slučaju da je došlo do incidenta i nastanka štete za primatelje poruke slučaj treba prijaviti MUP-u i nacionalnom CERT-u OVDJE.
“Ističemo da HZZO nije građanima slao nikakve poruke o povratu novca na način da je potrebno dostaviti broj bankovne kartice, datum njezina isteka i CVV. HZZO je poduzeo sve potrebne korake da zaustavi daljnje pokušaje lažnog predstavljanja i pokušaje krađe podataka”, poručuju iz HZZO-a.
Foto: Ilustracija
Tijekom vikenda, od 24. do 26. veljače, na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske zabilježene su četiri prometne nesreće, od čega dvije s materijalnom štetom u Bošnjacima i Starim Jankovcima, te dvije s ozlijeđenim osobama, o kojima više slijedi:
U petak, 24. veljače oko 17,20 sati, 20-godišnji vozač osobnog automobila, zbog neprilagođene brzine kretanja vozila, izlaskom iz zavoja na cesti Cerna-Andrijaševaci izgubio je nadzor nad vozilom i sletio s ceste, pri čemu je 19-godišnja putnica zadobila teške tjelesne ozljede.
U subotu, 25. veljače oko 04,20 sati u Komletincima, 35-godišnja vozačica osobnog automobila na ravnom dijelu ceste prešla je s kolnika na bankinu, izgubila nadzor nad vozilom i sletjela u odvodni kanal, pri čemu je zadobila teške tjelesne ozljede.
Policijski službenici su tijekom vikenda zatekli 13 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija u iznosu od 2,52 g/kg zabilježena je kod 50-godišnjeg vozača osobnog automobila u Vukovaru. Smještanje u posebne prostorije do prestanka djelovanja opojnog sredstva određeno je za četiri vozača.
Stacionarne kamere zabilježile su 32 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila.
Zbog promijenjenih vremenskih uvjeta, ponovno pozivamo vozače da prilagode brzinu kretanja vozila smanjenoj vidljivost, stanju kolnika i gustoći prometa.
Jednako tako, prije uključivanja u promet na cestama, vozači su dužni odlediti stakla na vozilima radi vidljivosti, te s vozila ukloniti vodu, led i snijeg s ciljem sprječavanja nanošenja ozljeda i štete drugim sudionicima u prometu na cestama.
Foto: Ilustracija
Tijekom proteklog vikenda, od 24. do 26. veljače, Policijska uprava vukovarsko-srijemska zabilježila je tri požara na građevinskim objektima.
Oko 10 sati 24. veljače u Vukovaru, uslijed kvara na električnim instalacijama rashladne vitrine, izbio je požar u poslovnom prostoru pekare, vlasništvo 52-godišnjaka.
Istog dana oko 21,30 sati u Vinkovcima, požar je izbio prilikom dimljenja mesa u pomoćnoj prostoriji, kada se plamen vatre s improviziranog ložišta proširio na unutrašnjost i krovište pomoćne prostorije te vanjski zid i dio krovišta obiteljske kuće 53-godišnjaka.
Prijenos toplinske energije s dimnjaka na drvenu oblogu zida uzrok je trećeg požara koji je izbio u vremenu od 17 do 21,30 sati 25. veljače u prostoriji obiteljske kuće 19-godišnjaka u Vukovaru. Pripadnici JVP ugasili su požar prije nego se proširio na druge prostorije kuće.
U požarima nije bilo ozlijeđenih osoba, a ukupna materijalna šteta procijenjena je na nekoliko desetaka tisuća eura.
O okolnostima utvrđenim očevidima požara policija je izvijestila nadležno državno odvjetništvo posebnim izvješćima.
Od svih korisnika nacionalne naknade žene su 64 posto, a prosječan broj korisnika je 73 godine.
Nakon što je Ministarstvo rada i socijalne politike analiziralo učinke Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe pokazalo se da zakon obuhvaća znatno manje osoba nego u projekcijama za prve dvije godine primjene jer je pravo na naknadu ostvarilo samo 7172, umjesto 21.550 osoba.
Trenutni broj korisnika još je manji, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za siječanj 2023. ima ih 6470.
I dalje dosta potencijalnih korisnika ne znam za pravo na naknadu
Ministarstvo je u komentaru za Hinu ocijenilo kako je na toliku razliku utjecalo povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade, s obzirom da tu dolazi do preklapanja u obuhvat potencijalnih korisnika.
Osim toga, radi se o relativno novom institutu u Hrvatskoj, pa unatoč sveobuhvatnoj kampanji HZMO-a i dalje ima dosta potencijalnih korisnika, npr. onih u ruralnim područjima, koji ne znaju za mogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu.
Procjena učinka provedena je tijekom prošle godine te će do kraja veljače biti u javnom savjetovanju.
Ministarstvo kaže kako su ove godine u redovnom postupku, odnosno u dva čitanja, predviđene izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s planiranim stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.
„Povećanje socijalne sigurnosti starijih sugrađana jedan je od prioriteta Vlade i svakako će se ići u smjeru poboljšanja njihovih prihoda, koji će im osigurati dostojanstven život“, poručuje ministarstvo.
Isplata nacionalne naknade počela je 1. siječnja 2021. godine u mjesečnom iznosu od 800 kuna, od tada je dva puta usklađivana – 2022. povećana je na 820,80 kuna, a od 2023. iznosi 120,71 euro (909,49 kuna) .
Naknada je socijalno-zaštitne prirode i predstavlja novčano davanje za osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile mirovinu i ne ostvaruju prihod na drugi način.
Onaj tko ima pravo na naknadu mora imati neprekidno prebivalište u Hrvatskoj kroz 20 godina, ne smije biti korisnik mirovine, prihodi članova kućanstva po članu ne smiju prelaziti iznos naknade, ne smiju imati priznato pravo na uslugu smještaja ili sklopljen ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.
Kod pripreme zakona procijenjeno je da bi od 860.000 osoba starijih od 65 godina moglo biti oko 50.000 potencijalnih korisnika naknade, ali bi uvjete za ostvarivanje prava na naknadu moglo ispuniti dvostruko manje osoba.
Pozitivno riješeno tek nešto više od polovice zahtjeva
Tako je procijenjeno da će u 2021. godini oko 19.700 osoba, au 2022. godini 21.550 osoba ostvariti pravo na nacionalnu naknadu.
Ne, pokazalo se da su od početka primjene zakona do 14. studenoga 2022. godine pravo na naknadu ostvarile 7172 osobe. Podneseno je 13.267 zahtjeva, no pozitivno ih je riješeno tek oko 54 posto.
Najčešći razlozi odbijanja su propisani cenzus, neispunjavanje uvjeta prebivališta, korištenje zajamčene minimalne naknade te nenavršena starosna dob od 65 godina.
Od svih korisnika nacionalne naknade žene su 64 posto, a prosječan broj korisnika je 73 godine.
Za provedbu zakona procijenjen je iznos od 134 milijuna kuna u 2021. godini i 184 milijuna kuna u 2022. godini, no potrošeno je znatno manje. U 2021. riječ je o 44,8 milijuna kuna, a od siječnja do listopada 2022. nešto više od 49 milijuna kuna.
U procjeni učinaka, koju potpisuje resorni ministar Marin Piletić, stoji da se „iznos nacionalne naknade ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba“ pa je nužno razmotriti mogućnosti unapređenja toga instituta.
U procjeni se najavljuje i mogućnost ublažavanja uvjeta za ostvarivanje prava, posebno kod utvrđivanja prihodovnog cenzusa i propisanog prebivališta od 20 godina.
Ministarstvo još uvijek sve analizira, pa je prerano govoriti o ublažavanju uvjeta ili povećanju iznosa naknade, ali najavljuju mogućnost isplate nacionalne naknade putem pošte na zahtjev korisnika, što je prijedlog umirovljeničkih udruga.
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna kaže da su procjene broja korisnika bile previsoke u odnosu na realne brojeve jer se vjerojatno nisu prijavili svi koji imaju pravo na naknadu. Neki od njih nemaju OIB ili druge podatke, poput beskućnika kojima je često upitno prebivalište.
Siromašni su i umirovljenici koji su cijeli život radili
Korisnici naknade su manje-više i korisnici socijalne skrbi pa ta mjera nije trebala ići kroz mirovinski sustav, smatra Fortuna ali pozdravlja što se država pobrinula za one najranjivije, koji su sada stari i nemoćni.
Dobro je da se iznos naknade kontinuirano usklađuje, jer su se birali kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, jer bi u suprotnom to bilo još manje, no zapravo bi svi iznosi za ranjive skupine trebali biti veći.
„Kada me pitate koji bi iznos bio dovoljan, ne znam ga ovoga trena reći jer su siromašni ne samo oni nego i umirovljenici koji su cijeli život radili. Prosječna mirovina je 426 eura, danas je to ništa, pa su režije najmanje 200 eura“, upozorila je.
Sada ide i usklađivanje mirovine, neslužbeno oko 5,40 posto, ali s obzirom na inflaciju umirovljenici opet dobivaju premalo, kaže Fortuna i apelirala na vlast da što duže zadrži sve postojeće mjere i naknade jer će ljudi i dalje teško živjeti.
Izvor: poslovni hr
Upozoravamo građane, ako prime takve pozive, da je riječ o pokušaju prevare, rekli su iz policije.
Policijska uprava splitsko-dalmatinska objavila je upozorenje građanima o novoj prevari, treba biti oprezan u bilo kojem kraju Hrvatske.
“Zaprimili smo nekoliko dojava građana koji su prijavili da su ih danas tijekom dana telefonski kontaktirale njima nepoznate osoba koje su se predstavile kao policijski službenici.
Kazali su im da imaju saznanja da su u posjedu krivotvorenih novčanica koje trebaju predati policiji, tražili da im pročitaju serijske brojeve i rekli da će netko doći po te novčanice.
Upozoravamo građane, ako prime takve pozive, da je riječ o pokušaju prevare. Ako ste u mogućnosti, zabilježite broj s kojeg je upućen poziv i odmah o tome obavijestite policiju na broj 192”, upozorila je policija.
Prema ranije objavljenom hodogramu za novi krug prijava za subvencije, 8. ožujka bit će objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita u Narodnim novinama, a od tada će i građani bankama moći podnositi svoje zahtjeve za kredite.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) primila je ponudu od 12 banaka za subvencioniranje stambenih kredita, a maksimalne efektivne kamatne stope kreću se od 3,12 posto do 3,75 posto, objavljeno je u petak u APN-u na javnom otvaranju ponude. .
APN je 15. veljače objavio poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita, a one su se zatvorile do jučer zaključno do 15 sati.
S obzirom na to da je Hrvatska početkom 2023. postala članica eurozone i da je kuna otišla u povijest, po prvi puta građanima se nude isključivo eurski krediti.
Privredna banka Zagreb (PBZ) ponudila je efektivnu kamatnu stopu od 3,12 posto, Istarska kreditna banka Umag 3,14 posto, Hrvatska poštanska banka (HPB) i Nova hrvatska banka od po 3,30 posto, Zagrebačka banka (Zaba) 3, 39 posto, Agram banka 3,49 posto, Karlovačka banka 3,54 posto, Croatia banka 3,60 posto, OTP banka 3,64 posto, Samoborska banka 3,67 posto te Erste&Steiermarkische banka i Raiffeisen banka od po 3,75 posto.
Kod ponude banaka varira i vrijeme fiksne kamatne stope na kredite, a kod nekih i efektivna kamatna stopa. U slučaju OTP-a, navedeni maksimalni EKS od 3,64 posto odnosi se na kredite s razdobljem fiksne kamatne stope od 30 godina, dok nude i kredite gdje je kamata fiksirana deset godina, a EKS iznosi 3,39 posto.
Sličan je slučaj i kod Karlovačke banke, gdje je za kredite s fiksnom kamatnom stopom na cijeli rok otplate, dakle 30 godina, EKS navedenih 3,54 posto, dok u slučaju kredita gdje je kamata fiksirana pet godina maksimalni EKS iznosi 3,35 posto.
Inače, ponuđene kamatne stope više su no ranijih godina, što je očito i posljedica monetarnog zatezanja i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke, koja tako pokušava obuzdati visoku inflaciju. Primjerice, lani su se najviše efektivne kamatne stope koje su banke nudile kretale od 1,99 do 3,50 posto.
Prema pozivu koji je APN uputio bankama, za prvih pet godina otplate kredita kamatna stopa ne može biti veća od 3,75 posto efektivne kamatne stope (EKS) godišnje.
Ponude banaka morale su sadržavati i izjavu da iznos kamate po proteku prvih pet godina otplate kredita, ili dulje u slučajevima predviđenim zakonom, a najmanje sljedeće dvije godine, “neće biti viši od 10 posto od EKS-a određenog za pet prvih godina otplate kredita” .
U roku od osam dana od isteka roka za dostavu ponuda APN će obraditi ponude i sklopiti ugovore o poslovnoj suradnji s kreditnim institucijama, pa bi tako 3. ožujka na mrežnim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i APN-a trebao biti i objavljen popis odabranih banaka.
Prema ranije objavljenom hodogramu za novi krug prijava za subvencije, 8. ožujka bit će objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita u Narodnim novinama, a od tada će i građani bankama moći podnositi svoje zahtjeve za kredite.
Naposljetku, 20. ožujka naveden je kao datum kada će banke u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije APN-u.
Za ovu će se godinu izdvojiti oko 9,3 milijuna eura
Javni poziv za građane bit će otvoren oko mjesec dana, odnosno do utroška osiguranih državnih sredstava, a procjenjuje se da će za ovu godinu biti potrebno izdvojiti oko 9,3 milijuna eura, što odgovara broju od oko 5.800 zahtjeva.
Mjeru mogu koristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a ispunjavaju uvjete banke za dobivanje stambenog kredita.
Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po kvadratnom metru odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.
Produženje subvencije za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao iu slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđen invaliditet većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.
Visina subvencija ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Zadnji krug subvencija
APN je od 2017. proveo već sedam natječaja za stambene subvencije, pri čemu je dosad odobreno oko 27.500 subvencija, a kako je već potvrđeno, ovogodišnji, osmi krug subvencioniranja stambenih kredita, ujedno će biti i posljednji.
Odgovarajući na pitanje novinara je li ova mjera APN-a na neki način “pumpala” cijene nekretnina, koordinator za subvencioniranje stambenih kredita u APN-u Goran Golenić rekao je da se to ne može znati, pri čemu je činjenica da su cijene nekretnina na tržištu visoka.
“Postoje brojne analize koje utvrđuju da dio i je, što možemo prihvatiti, ali u konačnici ne znamo kako će se kretati cijene stanja i nekretnina u budućem razdoblju kada subvencija neće biti”, izjavio je Golenić.
Izvor: poslovni hr
Posljednju subotu, 25.veljače, “PD Frankopan” iskoristili su za zadnji dan lijepog vremena pred naglu promjenu vremena praćena kišom i snijegom, planinari su se odlučili za odlazak u susjednu nam republiku Bosnu i Hercegovinu točnije u mjesto Bijelu.
Slikovito mjesto Bijela, odakle potječu brojni Vinkovčani, bila je odredište Frankopana. U centru sela dočekao ih je predsjednik lokalnog planinarskog društva “Njivce” Mirko Geljić, te su od njihovog planinarskog doma napravili kružnu turu u trajanju od tri sata, uz predahe i odmor, okrjepu i užinu na jednom od ljepših vidikovaca Majevice.
Izlet nije prošao bez posjeta tržnici u Lončarima, a dakako ni bez obveznih ćevapa u Orašju.
Frankopani su ove godine svaki vikend imali izlet, a idući izlet planiraju otići u Veliku na Srimušijadu društva “Mališćak”.
Svi koji bi htjeli se okušati u planinarenju, mogu se obratiti predsjednici društva “Frankopan” Rokovci – Andrijaševci na broj 099/516-1427, porukom na Facebook profil ili stranicu društva, ili nekom od članova.
