Orion info | Svakog dana vijesti iz Vinkovaca , Slavonije i Baranje | Page 284

Korištenje zimske opreme na vozilima obvezno od 15. studenog do 15. travnja

Hrvatska

Mario

-

14/11/2022

Korištenje zimske opreme na vozilima obvezno od 15. studenog do 15. travnja

FOTO: Ilustracija

Obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na dionice autocesta i većine državnih cesta koje se nalaze u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske za sve vrste motornih vozila, bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga RH.

U narednom razdoblju očekuje nas promjenjivo vrijeme, praćeno kišom, vjetrom i maglom. Upravljanje vozilima u takvim je uvjetima otežano pa se vozačima preporučuje dodatni oprez jer se tada povećava i opasnost od prometnih nesreća.

Zimski uvjeti na cestama i obaveza korištenja zimske opreme na vozilima

Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom. Vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu.
Podsjećamo, da je sukladno Odluci o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj („NN“ br. 121/20.), propisana obaveza korištenja zimske opreme u razdoblju od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. U zimske dionice javnih cesta ulazi 839,2 km autocesta, 1863,3 km državnih i županijskih cesta te 68,1 km državnih cesta za tranzitni promet iz luka Vukovar, Osijek, odnosno luke i rafinerije Sisak.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se pravna ili fizička osoba obrtnik ako naredi ili dopusti da se u prometu na cestama koristi vozilo koje nema propisanu zimsku opremu ili teretni automobil s priključnim vozilom. Za ovaj prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovoga članka.
Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno ili se kreće bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu.

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti („NN“ br. 85/16.; 24/17., 70/19. i 60/20.) propisano je sljedeće:

Pod zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tona, prema ovom Pravilniku, smatraju se zimski pneumatici (M+S) na svim kotačima ili ljetni pneumatici s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače.
Zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t sukladno ovom Pravilniku, smatraju se lanci ili zimski pneumatici (M+S) postavljeni na pogonske kotače, a vozila kategorije M i N čija je najveća dopuštena masa veća od 3,5 t koja ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske pneumatike (M+S) na pogonskim kotačima.
Na vozila se ne smiju postavljati pneumatici s čavlima.
Pneumatici na vozilima moraju odgovarati i dimenzijama koje je odobrio proizvođač, moraju biti namijenjeni za vožnju brzinom koja je jednaka ili veća od najveće brzine kojom se vozilo može kretati, ili najveće brzine koju dozvoljava ograničivač brzine ugrađen na to vozilo, te moraju biti tako dimenzionirani da izdrže najveće dopušteno osovinsko opterećenje vozila.
Pneumatici na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj karakteristici,vrsti (zimske/ljetne) konstrukciji (radijalne/dijagonalne itd.) i marki/tipu.

Vožnja s upaljenim svjetlima od 1. studenog do 31. ožujka

Podsjećamo i na odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom je propisano da za vrijeme vožnje danju, na motornim vozilima, od 1. studenog do 31. ožujka naredne godine, moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Najveća koncentracija od 2,15 g/kg zabilježena je kod 42-godišnjeg vozača osobnog vozila u Ivankovu,

Crna kronika

Mario

-

14/11/2022

0

Najveća koncentracija od 2,15 g/kg zabilježena je kod 42-godišnjeg vozača osobnog vozila u Ivankovu,

Foto: Ilustracija

I ovim putem preporučujemo zbog vremenskih uvjeta da vozači prilagode brzinu kretanja vozila smanjenoj vidljivosti (magla i noć), stanju kolnika (mokar, posut lišćem, klizav) i gustoći prometa (ranjive skupine na cesti biciklisti, pješaci, djeca i starije osobe).

Tijekom vikenda, od 11. do 13. studenog 2022. godine dogodilo se 10 prometnih nesreća, od čega 9 prometnih nesreća u kojima je nastupila samo materijalna šteta (Vukovar- 5, Vinkovci, Stari Mikanovci, auto-cesta A3 kod Županje, Vinkovci, Gradište) te jedna prometna nesreća s ozlijeđenom osobom, o čemu više slijedi:

U subotu, 12. studenog oko 21,40 sati, na auto-cesti Zagreb- Lipovac, kod Bošnjaka, 53-godišnji državljanin Italije upravljao je osobnim vozilom talijanskih registracijskih oznaka, krećući se u smjeru Zagreb-Lipovac. Uslijed neprilagođene brzine kretanja, vozilom je udario u stražnji dio kampera bugarskih registracijskih oznaka koji se kretao ispred, a kojim je upravljao 40-godišnji bugarski državljanin. Uslijed udara vozila dolazio do izlijetanja oba vozila na travnatu površinu te rotacije vozila.U prometnoj nesreći teže su ozlijeđeni 40-godišnji bugarski državljanin, 53-godišnji vozač osobnog vozila kao i putnica u njegovu vozilu, 56-godišnja državljanka Srbije.

Tijekom vikenda policijski službenici su zatekli 16 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija od 2,15 g/kg zabilježena je kod 42-godišnjeg vozača osobnog vozila u Ivankovu, Gorjani, koji je zatečen, u nedjelju, 13. studenog, oko 00,20 sati.

Za trajanja akcije povodom Martinja 11./12. studenog, zatečen je jedan vozač koji je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola u organizmu, od 1,13 g/kg.

Zbog nedopuštene koncentracije alkohola u organizmu, šest vozača smješteno je u posebne prostorije do prestanka djelovanja opojnog sredstva.

Stacionarne kamere zabilježile su 38 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila, od čega najviše snimaka, 22, u Starim Mikanovcima.

Policija će i nadalje provoditi nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno na „4 ubojice u prometu“ zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, nedopuštene brzine kretanja, nekorištenja sigurnosnog pojasa i dječjih sjedalica, nepropisnog prevoženja djece u dječjim sjedalicama i nepropisne uporabe mobitela.

I ovim putem preporučujemo zbog vremenskih uvjeta da vozači prilagode brzinu kretanja vozila smanjenoj vidljivosti (magla i noć), stanju kolnika (mokar, posut lišćem, klizav) i gustoći prometa (ranjive skupine na cesti biciklisti, pješaci, djeca i starije osobe).

Hrvatski stručnjak upozorava: Što prije treba povećati dječji doplatak i uvesti univerzalni za svu djecu

Hrvatska

Mario

-

13/11/2022

0

Hrvatski stručnjak upozorava: Što prije treba povećati dječji doplatak i uvesti univerzalni za svu djecu

Foto: pixabay

Dječji doplatak prima oko 250 tisuća djece, a 2019. ih je bilo gotovo 300 tisuća, dok je 2002. dječji doplatak primao oko pola milijuna djece.

Njemačka od 1. siječnja sljedeće godine daje dječji doplatak na 237 eura za prvo, drugo i treće dijete neovisno o prihodima roditelja. Polovica zemalja EU ima univerzalni dječji doplatak, u razvijenim premašuje 100 eura, au najbogatijim je i dvostruko veći, dok u preostalim članicama visina dječjeg doplatka uglavnom ovisi o primanjima roditelja i broju djece. U Hrvatskoj je dječji doplatak zapravo socijalna pomoć samo za najsiromašniju djecu, odnosno obitelji s jako niskim mjesečnim prihodima i iznosi od 199 do 299 kuna, dok za treće i četvrto dijete imaju pravo i na pronatalitetni dodatak od po 500 kuna.

Krenuti odmah

Istina, nešto je veći dječji doplatak (374 kn) za djecu poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja te za djecu s težim invaliditetom (831 kn). Ne, nedovoljno, osobito za potonje, s obzirom na financijske izdatke za skrb o djeci i njihovim zdravstvenim potrebama. U listopadu je Središnji državni ured za demografiju uputio u javnu raspravu plan zakonodavnih aktivnosti za 2023., u kojem se za zadnji kvartal objavljuju izmjene Zakona o dječjem doplatku, odnosno povećanje doplate uoči izbora za postojeće korisnike te proširenje na nove korisnike, no opet nema ni spomena o univerzalnom doplatku za svu djecu.

Inače, dječji doplatak prima oko 250 tisuća djece, a 2019. ih je bilo gotovo 300 tisuća, dok je 2002. dječji doplatak primao oko pola milijuna djece. Što se tiče sređenih zemalja EU koje imaju univerzalni doplatak, Irska, primjerice, ima doplatak za svako dijete od 140 eura mjesečno, Švedska 123 eura, u Austriji sva djeca do 3 godine primaju 114 eura doplatka, djeca u dobi od 3 do 6 godina 121 eura, a stariji od 10 do 19 godina 141 euro. U Nizozemskoj ovisno o dobi djece doplatak iznosi 223 eura za najmlađu djecu do 5 godina, a najveći je, od 319 eura, za djecu od 12 do 17 godina, piše Večernji list .

Profesor socijalne politike sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zdenko Babić drži da je trebalo već od sljedeće godine uvesti univerzalni dječji doplatak i dodatno ga povećati za djecu iz siromašnijih obitelji.

– S obzirom na povećanje prihoda državnog proračuna uslijed realnog gospodarskog rasta, ali i visoke inflacije, te rastućih troškova života svima, a posebno u višečlanim obiteljima s djecom, trebalo je već u proračunu za 2023. predvidjeti sredstva i do kraja godine u Saboru izglasati zakonske promjene te, po mom mišljenju, uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu i dodatna povećanja za djecu u obiteljima ispod određenog dohodovnog cenzusa. Pasivnost u ovom važnom području od strane nositelja socijalne politike u kontekstu visoke inflacije i rastućih troškova zasigurno nije od koristi obitelji s djecom,

Koliko više?

Jesu li uopće predlagali uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka i zašto nisu, iz Središnjega državnog ureda nisu nam odgovorili kao ni na pitanje koliko će se točno povećati doplatak za postojeće korisnike. Inače, Hrvatska je na začelju EU po izdvajanju za dječji doplatak s 0,3 posto BDP-a.

Kalendar za 2023. izgleda odlično za one koji vole spajati praznike i blagdane

Zanimljivosti

Mario

-

13/11/2022

0

Kalendar za 2023. izgleda odlično za one koji vole spajati praznike i blagdane

Samo rijetki izuzeci ne vole slobodne dane i produženi vikend, a kalendar za sljedeću godinu zaista izgleda obećavajuće.

Provjerili smo kakvo je stanje s neradnim danima u ostatku godine koja lagano kuca na vrata.

Prvog siječnja 2023. godine pada u nedjelju što mnoge nije osobito usrećilo jer je nedjelja, dakako, i inače (mnogima) slobodan dan.

Provjerili smo kakvo je stanje s neradnim danima u ostatku godine koja lagano kuca na vrata.

1. siječnja Nova godina – nedjelja
6. siječnja Sveta tri kralja – petak

1. svibnja Praznik rada – ponedjeljak
30. svibnja Dan državnosti – utorak

8. lipnja Tijelovo – četvrtak
22. lipnja Dan antifašističke borbe – četvrtak
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – subota
15. kolovoza Velike Gospe – utorak

1. studenog Dan svih svetih – srijeda
18. studenog Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – subota
25. prosinca Božić – ponedjeljak
26. prosinca Sveti Stjepan – utorak

Zaključak je da se svi koji s nestrpljenjem očekuju slobodne dane i povezivanje blagdana imaju čemu radovati kad je u pitanju iduća godina.

Prognoza vremena za naredne dane

Hrvatska

Mario

-

13/11/2022

0

Najveći dio zemlje će i u nedjelju biti pod prevladavajućim utjecajem polja visokog tlaka, što će se odraziti i u vremenskim prilikama. No pretežito visinska ciklona koja nam stiže s istoka, na Jadranu će se vidjeti i u polju vjetra, a donijet će i kišu, ponegdje na more i pljuskove s grmljavinom. Centar će se s juga Jadrana premještati relativno brzo pa će se tako mijenjati i vrijeme, javlja Darijo Brzoja.

U nedjelju ujutro u unutrašnjosti pretežno oblačno, ponegdje s maglom, lokalno moguće i uz vrlo slabu rosulju. Na sjevernom Jadranu djelomice sunčano i burno, a u Dalmaciji promjenjivo oblačno. Oblačnije na jugu gdje će već biti kiše, a moguće i pljuskova s grmljavinom. Stoga i ova upozorenja. Jutarnja temperatura, u unutrašnjosti od 2 do 6, a na Jadranu većinom od 10 do 15 stupnjeva.

U središnjoj Hrvatskoj i poslijepodne većinom oblačno, lokalno još može biti magle i rosulje ili čak vrlo slabe kiše. Sjevernije uglavnom i sunčana razdoblja. Malo sjeveroistočnog vjetra uz koji će biti prohladno. Temperatura oko 10 stupnjeva.

U Slavoniji i Baranji poslijepodne će prevladavati sunčano, zapadnije uz umjerenu naoblaku. Vjetar slab do umjeren istočni, temperatura 11 ili 12 stupnjeva.

U gorju tijekom dana može pasti malo kiše, a do večeri uz povećanu naoblaku moguće mjestimice i na sjevernom Jadranu. Puhat će bura, potom će navečer okrenuti na jugo i južni vjetar. Temperatura na moru od 15 do 19, a u gorju 8 ili 9 stupnjeva.

U Dalmaciji u nedjelju nekako najpromjenjivije. Ujutro sunčana razdoblja na sjevernom dijelu, a na jugu pljuskovi. Sredinom dana su sve veće šanse za pljuskove upravo na sjeveru, dok na jugu prema večeri slijedi razbijanje naoblake. Sve to pratit će i okretanje vjetra koji u dijelu dana može biti jak i olujan. S juga će se više jačati upravo jugo i na sjevernom dijelu poslijepodne zamijeniti buru. Najviša dnevna temperatura očekuje se oko 18 stupnjeva.

I u prvoj polovici idućeg tjedna vrijeme će u kopnenim krajevima biti promjenjivo oblačno. Ujutro u nizinama često magla koja se može i dulje zadržati. Tako je moguća i slaba rosulja. Uz jače naoblačenje u srijedu će u gorju pasti malo kiše. A prema sredini tjedna uz južinu opet i nešto toplije. No toplina neće potrajati.

I na Jadranu idućih dana promjenjivo oblačno, ovdje pak mjestimice s kišom, iako većinom slabom i kratkotrajnom. Na sjevernom Jadranu u srijedu može biti ponekog pljuska. Puhat će umjereno jugo, u utorak jugozapadnjak u srijedu ponovno jugo u jačanju. I ovdje s jugom u srijedu malo toplije.

Čini se da nas i u drugoj polovici tjedna očekuje nestabilno, većinom oblačno ili promjenjivo oblačno vrijeme. Realna je mogućnost i za oborine, no uz sve ovo, postoje šanse i za jače, ili barem umjereno zahladnjenje.

Milijun ljudi ostat će bez svog izabranog liječnika. Pročitajte zašto

Zanimljivosti

Mario

-

13/11/2022

0

Milijun ljudi ostat će bez svog izabranog liječnika. Pročitajte zašto

Davorka Došen Mrak, specijalistica obiteljske medicine, kritizirala je u Dnevniku N1 novu reformu zdravstva za koju je ocijenila da je isključivo kozmetičke prirode.

“Zakoni su pisani daleko od struke i interesa pacijenata. KOHOM upozorava da se ne vidi ništa dobro niti za struku niti za pacijente u novom prijedlogu zakona”, kazala je Došen Mrak.

Ističe da KOHOM već dugi niz godina upozorava na devastaciju obiteljske i primarne medicine, veliki nedostatak liječnika te da mladi ljudi ne žele ostati raditi u obiteljskoj medicini zbog niza stvari.

“Prvenstveno, to je izrazito široka struka, izrazito zahtjevna, traži vrlo kvalitetna i opsežna teorijska znanja, a isto tako se traže stjecanja mnogih znanja i vještina, što je dugogodišnji proces”, rekla je Došen Mrak pa se prisjetila svoje specijalizacije dodajući da joj je osnove za rad dala mentorica.

“Kako i što ministar misli o obiteljskoj, najbolje govori činjenica da je prvobitno rečeno da će mladi po kazni ići na rad u obiteljskoj medicini. Tu je jasno izražen stav prema nama”, ocijenila je.

Kazala je da su obiteljski liječnici preopterećeni dnevnim brojem kontakata, velik je broj pacijenata, kazni, kontrola…

“Uz nametnuta administriranja sve to ne donosi ništa dobro niti za struku niti za pacijente”, zaključuje Došen Mrak.

Alarmantno stanje

“Nas već odavno brine činjenica da će milijun ljudi ostati bez svog izabranog liječnika. Ako to nije alarmantno, ne znam što je. Sigurno da je o tome trebalo puno ranije misliti i planski ljude poslati na edukacije, školovanja, specijalizacije te im osigurati sve uvjete za život i rad, osobito u ruralnim i otočkim područjima”, rekla je.

Kao stimulativne mjere koje bi mogle privući mlade da se bave obiteljskom navela je dobru edukaciju mladih osoba, kvalitetno opremanje ambulanata i dobre plaće.

Izvor: N1

Policija objavila lažne mailove koji kruže: Ne odgovarajte obrišite ih!

Mario

-

12/11/2022

0

Policija objavila lažne mailove koji kruže: Ne odgovarajte obrišite ih!

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je posebno upozorenje o zlonamjernoj elektroničkoj pošti. Kako navode iz MUP-a, radi se o „phishing“ kampanji čija je namjera počinjenje prijevare. Ističu da je dovoljno poruku obrisati i na nju ne odgovarati.

“Na veći broj adresa elektroničke pošte različitih primatelja u Hrvatskoj dostavljena je lažna poruka u kojoj se nepoznate osobe predstavljaju kao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac i načelnik Sektora općeg kriminaliteta i međunarodne policijske suradnje Dalibor Jurić te navode kako je primatelj poruke osumnjičen za više različitih kaznenih djela i traže od primatelja da odgovori na poruku, a sve s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi”, stoji u priopćenju MUP-a.

“Obavještavamo građane kako se radi o tzv. „phishing“ kampanji, odnosno pripremnim radnjama radi počinjenja prijevare te je poruku dovoljno obrisati i na nju ne odgovarati”, dodaju iz MUP-a.

U nastavku su priložili i preslike lažnih mailova:

U Osnovnoj školi Nikole Tesle održano je predavanje/radionica Maria Dilberovića magistra logopedije.

Slavonija

Mario

-

12/11/2022

0

U petak, 11. studenoga 2022. u Osnovnoj školi Nikole Tesle održano je predavanje/radionica Maria Dilberovića, magistra logopedije iz Velike Gorice.

Tijekom studija Mario je surađivao s prof.dr.sc. Mladenom Hedjeverom koji je mentorirao njegov rad pod naslovom “Razumljivost govora u školskim učionicama” za koji je Mario 2016. godine osvojio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu.

Mario trenutno živi i radi u Velikoj Gorici gdje je osnovao logopedski kabinet Jezičak.

Predavanje/radionica je trajala puna tri sata tijekom kojih su učiteljice upijale svaku riječ mladoga stručnjaka. Neke su teorijske činjenice ponovljene, a nove spoznate te zapamćene.

Dilberović je idejni začetnik i autor prve znanstvene slikovnice za poticanje cjelokupnog razvoja djece.

Pia Mia slikovnica je pomalo drugačija od onih na koje smo naviknuli. Naime, ovdje se radi o interaktivnoj slikovnici s proširenom stvarnošću koja se može čitati uz pametni telefon ili tablet, a koja pruža interaktivni sadržaj za djecu i roditelje. Slikovnica „Pia Mia u parku“ prati razvoj djeteta dobi od 3 do 5 godina te im omogućava učenje različitih predmatematičkih i predčitalačkih vještina poput brojanja, količine, fonološke svjesnosti kao što su rima i slogovanje, zatim vježbe vizualne percepcije i vizuomotorne koordinacije i slično.

Nakon prve slikovnice „Pia Mia u parku“ koja je namijenjena djeci od tri do pet godina, nedavno je objavljena i nova, „Pia Mia ima novog prijatelja“ koja je namijenjena djeci od pet do sedam godina starosti.

U mirkovačku školu došao je na poziv učiteljice Katice Konstantinović koja je uz učiteljice svoje škole, pozvala i učiteljice ostalih vinkovačkih osnovnih škola koje će svoja iskustva prenijeti dalje na njihovim stručnim aktivima.

Veselimo se daljnjoj suradnji i želimo još više ovakvih edukacija.

U prometnoj nestreći poginuo 39-godišnji vozač električnog romobila.

Crna kronika

Mario

-

12/11/2022

0

U prometnoj nestreći poginuo 39-godišnji vozač električnog romobila.

FOTO:Ilustracija

Na mjestu događaja očevid su obavili policijski službenici Policijske postaje Donji Miholjac u suradnji s Općinskim državnim odvjetnikom.

Danas oko 4,15 sati između mjesta Podgajci Podravski i Črnkovci dogodila se prometna nesreća u kojoj je poginuo 39-godišnji vozač električnog romobila.

Do prometne nesreće došlo je način kada su se 38-godišnji vozač osobnog automobila i 39-godišnji vozač električnog romobila kretali istim smjerom iz Podgajaca Podravskih prema Črnkovcima te je u jednom trenutku automobil udario u romobil.

Vozač romobila 39-godišnji hrvatski državljanin je na mjestu događaja smrtno stradao te je prevezen u Klinički bolnički centar Osijek gdje će biti obavljana obdukcija dok je vozaču osobnog automobila evidentirana je koncentracija od 1,38 promila alkohola u krvi.

Na mjestu događaja očevid su obavili policijski službenici Policijske postaje Donji Miholjac u suradnji s Općinskim državnim odvjetnikom izvijestili su iz PU osječko – baranjske.

Aduti županije su nafta, plin, voda, šuma, zemlja, geotermalni izvori, okoliš

Slavonija

Mario

-

11/11/2022

0

Aduti županije su nafta, plin, voda, šuma, zemlja, geotermalni izvori, okoliš

Sustav navodnjavanja na 3000 hektara golem je gospodarski potencijal

Županija vukovarsko-srijemska danas, na blagdan sv. Martina, slavi svoj dan. O tome kakve su prilike u županiji, što se trenutačno radi i kakvi su planovi, razgovarali smo sa županom Damirom Dekanićem piše glas slavonije hr.

Koliko se promijenila Vukovarsko-srijemska županija u odnosu na vrijeme kada ste preuzeli dužnost župana?

– Vjerujem da su promjene vidljive i da će za vrlo kratko vrijeme dati i značajnije rezultate. Nažalost, godine korone i svjetske krize izazvane ratom u Ukrajini, pomaknuli su fokus s razvoja gospodarstva, intenzivne poljoprivrede i turizma na brigu o energentima i sigurnosti. Postupne promjene unutar samog ustroja Županije i čelnih ljudi u odjelima imaju zadaću stvoriti mnogo dinamičniji županijski aparat podređen zahtjevima građana, zacrtanim strategijama i uspješnom provođenju velikog broja projekata. Mišljenja sam da su u tom dijelu promjene itekako vidljive.

EU fondovi

Koji su, prema vašem mišljenju, najznačajniji kapaciteti ove županije i kako ih maksimalno iskoristiti? Koji su od njih nedovoljno iskorišteni?

– Najznačajniji kapaciteti naše županije zasigurno su naši prirodni resursi, nafta, plin, voda, šuma, poljoprivredno zemljište, geotermalni izvori. Ne znam ima li igdje na tako malom prostoru toliko prirodnih bogatstava, i k tome još uvijek, ekološki gledano, iznimno očuvan okoliš. Takve kapacitete možemo iskoristiti jedino korištenjem i maksimalnom preradom tih bogatstava na našem području, što će stvoriti veći broj radnih mjesta za stručne i obrazovane ljude, samim tim i bolje plaćena radna mjesta i potrebu za osnivanjem visokoškolskih ustanova u pojedinim područjima. Naravno da su za takav razvoj potrebni ozbiljni investitori i velike investicije, čiji je pronalazak, i to poglavito u županiji i bližem okruženju, naša je primarna zadaća.

Što bi od prirodnih i drugih resursa moglo dati uzlet u napretku Županije?

– Izgradnjom i puštanjem u rad sustava navodnjavanja na gotovo 3000 hektara stvara se golem gospodarski potencijal koji na sebe veže i razvoj prerađivačke prehrambene industrije. Okrupnjavanjem u drvoprerađivačkom sektoru i drukčijom raspodjelom drvne sirovine te postizanjem što veće finalizacije u preradi drvnih proizvoda također se postižu svi prethodno spominjani rezultati, što rezultira podizanjem kvalitete i uvjeta života velikog broja ljudi na području naše županije. Činjenica da se ovdje nalaze i bogate zalihe plina i nafte te geotermalni izvori, mora dovesti do organizirane inicijative kako značajniji udjel iz te vrijednosti, a ne samo rudnu rentu, ostaviti na području županije.

Jeste li zadovoljni dinamikom i opsegom povlačenja novca iz EU fondova?

– S obzirom na prošlu financijsku perspektivu, od 2014. do 2020., u kojoj je ugovoreno 3,97 milijardi kuna u našoj županiji, očekujemo značajniji pomak nabolje u novoj perspektivi do 2027. godine. Što se tiče isplata, moramo imati na umu da je to posljednji korak te da je prije toga potrebno objaviti natječaj, ugovoriti projekte, započeti s isplatama nepovratnih sredstava te ovjeriti isplaćena sredstva na temelju kojih se šalju zahtjevi za plaćanje Europskoj komisiji. Tek nakon toga dolazi do isplata iz proračuna EU-a u proračun države. Sigurno će se i postotak isplaćenih sredstava povećavati kako se financijska perspektiva bude bližila kraju, jer je to prirodan tijek, a do tada ćemo dati sve od sebe kako u pripremi tako i u provedbi projekata koji će biti od velike važnosti za našu županiju.

Kako to poboljšati?

– Među glavnim problemima mogu istaknuti problem predfinanciranja razvojnih projekata zbog ograničenih financijskih kapaciteta JLP(R)S-a, kašnjenje odobrenja zahtjeva za nadoknadom sredstava, tzv. ZNS-ova, neusklađenost s indikativnim planovima objave natječaja u određenoj godini, kompleksnost Zakona o javnoj nabavi, spor proces prijenosa vlasništva zemljišta za projekte izgradnje i slično. Sve se to može poboljšati ponajprije izmjenama Zakona o javnoj nabavi, osnivanjem stalnog fonda za sufinanciranje projekata na lokalnoj i regionalnoj razini te kontinuiranim osnaživanjem ljudskih potencijala zaposlenih u pripremi i provedbi EU projekata na svim razinama. Dug je put do isplate, zapravo cijeli proces i sustav potrebno je ubrzati kako bi se učinci osjetili što prije. Moram se nadovezati i na izjavu ministrice Tramišak, koja je rekla kako od srpnja 2020. godine bilježimo značajno povećanje s 37 % na 78 % isplaćenih sredstava, a ako se nastavi ovim tempom Republika Hrvatska na kraju financijske perspektive mogla bi biti među najuspješnijim državama EU-a.

Što se od tih projekata sada gradi, a što je u planu?

– Veliku ulogu i za prethodno navedene i za buduće projekte ima Razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji nam je osigurao sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za projekte za koje se sada čekaju odgovarajući natječaji kako bi se mogle aplicirati projektne prijave. Ovdje bih svakako spomenuo obnovu pruge Okučani – Vinkovci, izgradnju Transportno-logističkog centra VSŽ-a i Autoparka Lipovac, eksploataciju geotermalnog potencijala županije, izgradnju Srijemske granične transverzale, izgradnju logističko-distributivnog centra za jabuku i još mnoge koji će uvelike unaprijediti ukupni razvoj naše županije.

“Demografska” formula

Brojke govore o velikom broju ljudi koji odlaze iz najistočnije županije, kako to spriječiti, koje demografske mjere Županija provodi?

– Brojke iz posljednjeg popisa stanovništva uistinu daju znak za uzbunu, iako je trend iseljavanja gotovo zaustavljen. Tome u prilog govori i sve veći broj zaposlenih i sve manji broj ljudi na Zavodu za zapošljavanje, pa i sve veći broj stranih radnika, pogotovo u građevinskom sektoru. Formula za zaustavljanje odlaska ljudi je vrlo jednostavna, ali ju nije lako dostići. To su prije svega veće plaće, bolja kvaliteta života, brži i pravedniji rad institucija. U svim tim segmentima rezultati su vidljivi i sredstva koja ulaže Županija golema su: za pomoć obiteljima s četvero i više maloljetne djece 2,6 milijuna kuna, “Užina za sve” dva milijuna, za prijevoz studenata 800 tisuća kuna, prijevoz učenika dva milijuna, sufinanciranje kupnje kuće ili stana 1,8 milijuna kuna te još mnogo toga…

Što je sa zdravstvom, školstvom, visokim školstvom koje je krenulo u najistočnijoj županiji?

– U zdravstvu nam predstoji reforma kojoj je cilj smanjiti gubitke u tom sektoru i poboljšati kvalitetu usluge, kao i ubrzati procese liječenja. Uz male korekcije već u ovom trenutku može se reći da sve zdravstvene ustanove imaju vrlo dobre uvjete i vrlo su dobro opremljene. Situacija se popravlja i kada je riječ o stručnom kadru, i ja se nadam da će se vrlo brzo kvaliteta i brzina usluge dodatno poboljšati. U školstvu u županiji imamo postignute vrlo visoke standarde vezano uz prostor, opremljenost, organizaciju nastave, školski prijevoz, prehranu, kvalitetu nastavničkog kadra. Jedini problem, a za koji se nadam da polako jenjava, smanjenje je broja učenika i potreba privremenog zatvaranja pojedinih područnih škola. Visoko školstvo postiže impresivne rezultate predvođeno vukovarskim Veleučilištem, Veleučilištem Baltazar u Županji i programima preddiplomskog studija drvne tehnologije, računarstva i najavljenog šumarstva u Vinkovcima.

Ima li nešto što ste planirali napraviti u svom mandatu župana, a dosad niste uspjeli zbog različitih razloga?

– Postoji mnogo toga što bih htio promijeniti, ali to nisu kratki i jednostavni procesi. Za to je potreban poglavito konsenzus u VSŽ-u te velika potpora stanovnika, velik angažman stručnih ljudi i razumijevanje Vlade RH. Siguran sam da su svi elementi prisutni i ne odustajem od zadanih ciljeva u korist boljeg života stanovnika Vukovarsko-srijemske županije. To su svakako izgradnja infrastrukture, već spominjanih cestovnih i željezničkih pravaca, riječnih luka, intenzivna, ali i ekološka poljoprivredna proizvodnja, razvoj prehrambene i drvoprerađivačke industrije, ostvarivanje veće dodane vrijednosti i postizanje neovisnosti u energetskom sektoru nafta, plin, voda, geotermalni izvori, solari, drvna masa.

Miroslav Flego – glas slavonije hr