U požaru nitko nije ozlijeđen, a nastala je manja materijalna šteta
Oko 13,30 sati 26. kolovoza na cesti između Marinaca i Nuštra izbio je požar na osobnom automobilu vukovarskih registarskih oznaka, kojim je upravljala 65-godišnjakinja iz smjera Vinkovaca u smjeru Marinaca.
Ulaskom u mjesto Marince, vozačica je zaustavila osobni automobil na kolniku, a nekoliko je prolaznika i vozača, koji su se zatekli na mjestu događaja, ugasilo požar svojim protupožarnim aparatima.
Očevidom je utvrđeno kako je uzrok požara kvar na električnim instalacijama, a nastala materijalna šteta procijenjena je na iznos od nekoliko stotina eura.
U događaju nije bilo ozlijeđenih osoba.
O utvrđenim činjenicama, policijski službenici podnijet će posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
Policija apelira na vozače električnih romobila da poštuju prometne propise i vode računa o svojoj sigurnosti, a roditelji o sigurnosti svoje djece
Jučer, 26. kolovoza oko 16,30 sati na poljskom predjelu Klasno kod Babine Grede, dvojica maloljetnika vozila su se na električnom romobilu snage 2000W, koji sukladno zakonu ne smije sudjelovati u prometu te se ubraja u nekategorizirana vozila. Nailaskom na neravninu na zemljanom poljskom putu, obojica su pala s romobila, pri čemu je maloljetnik koji je upravljao zadobio lake tjelesne ozljede, dok je drugi maloljetnik, koji se prevozio kao putnik, zadobio teške tjelesne ozljede.
Podsjećamo na pravila kojih se trebaju pridržavati vozači električnih romobila. Posebice pozivamo roditelje da se upoznaju sa zakonskim odredbama kojima je regulirano što su osobna prijevozna sredstva i na koji način i tko ih može koristiti i da još jednom razmisle prije donošenja odluke o kupnji, koliko je njihovo dijete spremno, zna li što se smije, a što ne smije voziti u prometu, zna li koje su njegove obaveze kao vozača osobnog prijevoznog sredstva i koja ograničenja mora poštivati kada se ova vrsta vozila koristiti.
U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (“Narodne novine” br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 133/23. i 145/24.), odnosno u čl. 2. st. 1. t. 104. navedeno je da je „osobno prijevozno sredstvo” vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.), dok je u čl. 112. gore navedenog zakona propisano kuda i kako se mogu kretati „osobna prijevozna sredstva”.
Sudjelovanje električnim romobilom u prometu
Električnim romobilom ne smije upravljati osoba mlađa od 14 godina.
Na električnom romobilu može se prevoziti samo osoba koja upravlja tim vozilom.
Svi vozači, bez obzira na dob, moraju tijekom vožnje nositi zaštitnu kacigu.
Romobilom ne smije upravljati osoba koja u organizmu ima alkohola iznad0.5 promila, koja je pod utjecajem droga ili pod utjecajem lijekova koji utječu na sposobnost vožnje.
Noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti vozači električnih romobila moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.
Noću i danju u uvjetima smanjene vidljivosti na električnom romobilu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
Gdje se smiju kretati vozači osobnih prijevoznih sredstava?
Dužni su se kretati biciklističkom stazom ili trakom u smjeru kretanja, a u slučajevima da biciklistička staza ili traka ne postoje, mogu se kretati površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu.
Iznimno, kada ne postoji mogućnost kretanja osobnih prijevoznih sredstava biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa (bilo da navedene površine nisu izgrađene, označene ili se ne mogu koristiti i sl.) osobna prijevozna sredstva mogu se kretati dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je brzina kretanja ograničena na 50 km/h ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom krećući se što bliže desnom rubu kolnika.
Ne smiju se kretati autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila.
Ako vozač gura osobno prijevozno sredstvo po cesti, mora to činiti uz desni rub kolnika.
Prijelazi preko ceste
Kada se kreću biciklističkom stazom vozači osobnih prijevoznih sredstava pri prelasku kolnika moraju obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja im se približavaju te kolnik prelaziti nakon što se uvjere da to mogu učiniti na siguran način.
Ako pak biciklistička staza nije označena preko kolnika dužni su zaustaviti osobno prijevozno sredstvo i gurati ga preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste.
Kretanje u skupinama
Kada se više vozača osobnih prijevoznih sredstava kreće zajedno, moraju voziti jedan iza drugog, ne usporedo, bez obzira na vrstu prometne površine.
Parkiranje i ostavljanje vozila
Osobno prijevozno sredstvo ne smije se ostavljati bez nadzora na površinama namijenjenima za kretanje pješaka i vozila, osim na za to predviđenim i označenim mjestima.
Vozač ne smije:
voziti bez ruku na upravljaču,
držati se za drugo vozilo,
prevoziti, vući ili gurati predmete koji ometaju u upravljanju vozilom te
koristiti slušalice u ili na oba uha jer to smanjuje pažnju i mogućnost reakcije.
Policijski službenici kontinuirano provode nadzore, kako svih sudionika u prometu, tako i vozača osobnih prijevoznih sredstava, te sankcioniraju sve koje zateknu u prekršaju sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a sve u cilju zaštite svih sudionika u prometu, a osobito najugroženijih.
Vozač isključen iz prometa, vozačka dozvola privremeno oduzeta, smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja te slijedi podnošenje optužnog prijedloga
U protekla 24 sata, na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske evidentirane su četiri prometne nesreće, od čega dvije s materijalnom štetom kao posljedicom (Županja, Bošnjaci) te dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama, o kojima više slijedi:
Jučer, 26. kolovoza oko 13,20 sati u Županji, 55-godišnji vozač osobnog automobila županjskih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 3,00 g/kg pretjecao je s lijeve strane bicikl, kojim je u istom smjeru, uz desni rub kolnika, upravljalo dijete te pritom nije imalo zaštitnu kacigu na glavi. Tijekom pretjecanja došlo je do udara desnog vanjskog osvrtnog ogledala automobila u lijevu ruku djeteta, nakon čega je palo na kolnik i pritom zadobilo lake tjelesne ozljede. Vozač je isključen iz prometa, vozačka dozvola mu je privremeno oduzeta te je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva. Protiv vozača bit će podnijet optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu.
U drugoj prometnoj nesreći, koja se dogodila oko 21,45 sati 26. kolovoza, na nerazvrstanoj cesti koja povezuje Donje Novo Selo i Apševce, lakše je ozlijeđena 23-godišnja vozačica osobnog automobila vinkovačkih registarskih oznaka, koja nije prilagodila brzinu kretanja vozila osobini ceste, uslijed čega je u zavoju sletjela s kolnika i udarila u obradivu površinu.
Fiksne kamere za nadzor brzine kretanja vozila evidentirale su 25 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila.
KONCERT POD ZVIJEZDAMA NA NOVOM TRGU VINKOVAČKIH JESENI
Vinkovci će posljednju kolovošku večer pamtiti po posebnom glazbenom doživljaju. Na novootvorenom Trgu Vinkovačkih jeseni, mjestu koje već sada postaje novo središte kulturnih susreta i druženja, održat će se koncert European 3 Baritones – trojice vrhunskih umjetnika koji svojim glasovima prelaze sve granice.
Tri baritona – Robin Červinek iz Češke, Dariusz Perczak iz Poljske i Dalibor Hanzalek iz Hrvatske – uz pratnju sjajnih glazbenika predvođenih Tomislavom Parmačem, podarit će publici nezaboravnu večer u kojoj će se spojiti elegancija klasičnog izraza i snaga popularnih melodija.
U nedjelju, 31. kolovoza 2025. s početkom u 20 sati, novi Trg Vinkovačkih jeseni pretvorit će se u koncertnu pozornicu pod otvorenim nebom. Ulaz je slobodan, a publiku očekuje ugođaj kakav se rijetko doživi – glazba pod zvijezdama u srcu grada na Bosutu.
Ravnatelj Kulturnog centra Vinkovci Marko Sabljaković ističe:„Nakon niza čarobnih večeri pod zvijezdama koje smo proteklih godina priređivali u našem gradu, posebno smo ponosni što će ovaj koncert biti prvi na obnovljenom Trgu Vinkovačkih jeseni. Vjerujem da će publika osjetiti posebnu energiju prostora i doživjeti večer koja će se pamtiti.“
Koncert organizira Kulturni centar Vinkovci uz pokroviteljstvo Grada Vinkovaca.
„Ta manifestacija treba trajati vječno i nikada ne smije prestati“, govorio je Dragutin Žanić – Karla, čovjek ideje i „otac“ Vinkovačkih jeseni.
Završio je gimnaziju u Vinkovcima, a nakon pravnog studija u Zagrebu započeo političku karijeru. Obnašao je dužnosti predsjednika kotara i komore, bio dva mandata gradonačelnik Vinkovaca, tada predsjednik općine, te tri mandata zastupnik Sabora. Njegov radni staž obilježila je i dužnost direktora „Jugobanke“ gdje je dodatno otvorio 325 radnih mjesta nakon čega se umirovio. Smatrao je da svako veće selo treba imati banku pa je u Starim Mikanovcima, Ivankovu, Nijemcima, Otoku, Nuštru, Rokovcima otvorio poslovnice.
Šezdesetih godina, zajedno sa skupinom entuzijasta, osmislio je ideju velike smotre folklora koja će pokazati bogatstvo ovoga kraja. „U ono vrijeme je trebalo zeleno svjetlo kako bi politički prošlo. To je bila hrabrost. Mnogi su nešto takvo priželjkivali, ali nisu bili dovoljno odvažni da to kažu. A Karla je bio upravo takav – odvažan, jak, čvrst i dosljedan“, prisjeća se njegova supruga Marina.
Kako je sam rekao za Večernji list uoči 15. Vinkovačkih jeseni, nakon Drugog svjetskog rata po selima vinkovačkog kraja održavale su se male smotre folklora. No, zbog novonastalih socijalno-ekonomskih promjena, kulturni život zamire gotovo deset godina, a nošnje koje su se nosile samo u svečanim prilikama počinju se prodavati u inozemstvo.
Godine 1965. Karla iznosi svoju ideju, razgovara s ljudima, a temelj mu daju upravo te manje manifestacije iz desetak godina ranije. Cilj je bio stvoriti nešto veće i dugotrajnije. Ideja je ubrzo stigla i do političkih krugova, a osnovni cilj bio je očuvati nošnje, običaje, pjesme, plesove i učvrstiti tradiciju.
Godinu dana kasnije, prilika se ukazala. „To su bili intelektualni krugovi ljudi onoga vremena koji su osjetili da se nakon pada Aleksandra Rankovića, tada drugog čovjeka Jugoslavije, nešto može“, prisjetio se Davor Runtić, glavni tajnik Organizacijskog odbora Vinkovačkih jeseni sedamdesetih godina, misleći na buđenje nacionalne svijesti ususret Hrvatskom proljeću.
Te 1966. godine obilježavale su se i velike obljetnice: 200. godišnjica školstva u Hrvatskoj, 100. godišnjica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te 60. godišnjica smrti Josipa Kozarca. Jeseni su ušle kroz ušicu igle i uspješno su uvrštene u program tih proslava.
Zeleno svjetlo stiglo je u lipnju, a u kolovozu je, prema riječima supruge Marine, sastavljen organizacijski odbor s članovima usko vezanima uz kulturu. Odlučeno je da se nova manifestacija vremenski smjesti u rujan, u vrijeme berbe jabuka na plantaži Borinci, tada najvećoj u Europi. „Jabuka treba biti simbol Vinkovačkih jeseni“, govorio je Karla. O imenu nije dvojio. „Ta manifestacija treba se zvati Vinkovačke jeseni“, u množini jer treba trajati vječno i nikada ne smije prestati“, odlučan je bio. Prema riječima supruge, upravo 18. rujna 1966. otvorene su prve Vinkovačke jeseni, a otvorio ih je sam Karla i to uz hrvatsku himnu što je tada bila rijetkost.
Vrijedi naglasiti kako je unatoč protivljenju Partije naredne godine ponovno izabran za predsjednika općine čime su Hrvati preuzeli vlast. Cijenili su Vinkovčani njegov trud pa je za vrijeme „Hrvatskog proljeća“ čiji je sudionik bio dobio i nagradu Grada Vinkovaca.
Veliku ulogu imao je i njegov suradnik u čijoj su se glavi rojile ideje, akademski kipar Vanja Radauš, Vinkovčanin. „Bili su jako dobri. Obadvojica su disali isto. Žanić ništa nije htio napraviti da Vanja ne zna, a Vanja nikad ništa nije htio učiniti da ne bude pravo Žaniću“, kaže Runtić. Karla je umro sa željom da Meraja postane galerija s imenom njegova prijatelja Radauša kako bi mu se Vinkovci odužili za sve što je napravio.
„Karla, i živiš u Vinkovcima i nemoj dopustiti da se ikada ugase Vinkovačke jeseni jer Vinkovci će bez njih biti zaboravljeni grad u Hrvatskoj“, rekao je Radauš Karli. Žanić je bio ponosan, ne samo na osnutak, nego i na razvoj manifestacije po kojoj su Vinkovci postali poznati i izvan granica domovine. O masovnosti i popularnosti koju danas imaju, uz snažan turistički naglasak, u počecima se nije moglo ni sanjati.
„Vinkovačke jeseni naprosto su buknule kao plamen i zasijale iskrama drevnog Reljkovića i njegovog Satira, braće Kozarac i njihove Slavonske šume, Tene i Mrtvih kapitala, iskrama Đuke Begovića i Kovačićevim Mladenačkim sanjama nad Krležinom lirikom i tužnim sutonima sokaka i šljivika, ljubavi i sunca slobode preko Radauševih gorostasa, slavonskih velikana, snaša i djevojaka, Ružićevih drvoreza i slavonskog kola pa do snažnih likovnih preokupacija Kinerta, Sabljića i Kopača i Kopićevih bosutskih pejsaža te šarenila slavonskog našeg Matakovića“, rekao je svojedobno Karla za Vinkovačke novosti.
Za uspjeh je, osim ljudi duboko ukorijenjenih u tradiciju slavonskog čovjeka, poput Rokovčanina i velikog Radauševog prijatelja ded Mate Karabalića o kojemu uskoro donosimo priču, bilo važno imati i dobre veze u Zagrebu, i to preko Slavonaca koji su tamo djelovali. Među njima su, uz Radauša, bili dr. Zlatan Sremec, ministar i predsjednik Sabora te etnomuzikolog Slavko Janković.
Karla je volio svoje Vinkovce. Za vrijeme svoga djelovanja, i kao gradonačelnika i zastupnika te tijekom svoje bankarske karijere povukao je novac za velike projekte. U Vinkovce je ugradio viziju i radio na izgradnji novih gradskih četvrti. Zaslužan je za izgradnju Nove brane i mosta na Bosutu, novog stadiona, željezničkog kolodvora, hotela Slavonije, robne kuće „Nama“ podvožnjaka prema Nuštru, ceste D55 kao i niz prometnica u vinkovačkom kraju, vodovoda, zasada na Borincima, te zračne luke Klisa. Poslovni centar Vinkovci, poznatiji kao Terme, promijenio je vizuru središta grada. Zaslužan je i za elektrifikacija sela, izgradnju tvornica (“Spačva”, “Kvalitet”, “Metal”, “Vinteks”, “Đuro Salaj”, “Cibalia”, “Biđ – Bosut”, “Poljostroj”, “Graditelj”, “Pik Vinkovci”, “HAK” Vinkovci. Zaslužan je za otvaranje tehničke i više poljoprivredne škole u Vinkovcima.
Kao direktor Jugobanke ostvario je kapitalni projekt Poslovnog centra Terme i dao izgraditi šetnicu, današnje Šetalište Dionizija Švagelja. Uspostavio je prijateljske odnose s Ohridom, talijanskim gradovima Camponogarom i Contarinom. Crkvi sv. Euzebija i Poliona vratio je ranije oduzetu imovinu premještanjem redakcije Vinkovačkih novosti iz župnog ureda u zgradu u kojoj se i danas nalaze čime je oslobodio prostor crkvi. Oni koji poznaju tadašnje političke prilike znaju koliko je za takav potez bilo potrebno hrabrosti i spremnosti da se prekrši tada prevladavajući politički stav prema crkvi.
Zalagao se za mnoga pitanja, sve u interesu hrvatskog naroda. Između ostaloga i da Hrvati služe vojni rok u svojoj zemlji. Vinkovčani su mu zahvalili spomen-pločom na Termama, a ulicu uz Bosut u kojoj je živio nazvali su po njemu.
Za života gotovo nepoznanica mnogima bila je kako je Žanić pisao je pjesme raznih tema, često na papiriće koje bi pronalazio usput, a supruga ih je brižno čuvala. Na taj način se opuštao. Nakon smrti ovoga poete objavila ih je u zbirci „San svemira“.
„Vinkovce i Bosut nikad neću napustiti“, odlučno je govorio ovaj vizionar. I doista, nije ih napustio iako je mogao svoje ideje realizirati u nekim većim mjestima. U svakom kutku grada postoji nešto što je ostavio, a iznad svega ostale su Vinkovačke jeseni kojima je udario snažne temelje i kojima je podario vječnost.
Agrotehnološki centar d.o.o., u vlasništvu Vukovarsko-srijemske županije i Općine Cerna, objavio jeJavni poziv za korištenje svojih skladišno-uslužnih kapaciteta.
Riječ je o strateškom projektu izgradnje i opremanja Agrotehnološkog centra za voće i povrće, financiranom sredstvima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja kroz Razvojni sporazum Slavonija, Baranja, Srijem.
Centar nudi širok raspon usluga: prihvat, obradu i skladištenje robe u hladnjači i skladištu, uz dodatne mogućnosti sortiranja, pakiranja, označavanja i brendiranja proizvoda.
Kapaciteti uključuju:
hlađenje i skladištenje do 980 tona robe u režimu od 0 do +4 ℃,
skladištenje do 2.200 tona robe do +18 ℃,
dodatne usluge pakiranja (flow pack stroj), te korištenje gajbi i kutija standardnih dimenzija.
Poziv je otvoren za poljoprivredne proizvođače (OPG-ove, obrte, trgovačka društva i zadruge), priznate proizvođačke organizacije te druga pravna lica registrirana za djelatnosti povezane s poljoprivredom i preradom hrane.
Detalji o prijavi i uvjetima dostupni su na:
Adresa: Agrotehnološki centar d.o.o. , Zagrađe 7, 32272 Cerna,
Početkom godine javnosti je predstavljena nova županijska mjera u poljoprivredi – Kreditiranje proljetne i jesenske sjetve u Vukovarsko-srijemskoj županiji za 2025. godinu, za što je u veljači i objavljen Javni poziv. Svrha nove mjere je povećanje konkurentnosti poljoprivrednih djelatnosti i povećanje održivosti gospodarstva, upravljanja rizicima u poljoprivredi, obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava ovisnih o poljoprivredi, te poticanje gospodarskog razvoja u ruralnim područjima.
Od kreditnog potencijala ukupne vrijednosti 1.500.000,00 eura, dosad je ukupno odobreno 17 kredita poljoprivrednicima, a iskorišteni iznos za proljetnu sjetvu iznosi 372.829,03 eura.
Javni poziv za kreditiranje proljetne i jesenske sjetve u Vukovarsko-srijemskoj županiji za 2025. godinu otvoren je od 20. veljače 2025. godine do iskorištenja sredstava osiguranih u Proračunu Vukovarsko-srijemske županije za predmetnu namjenu, ali ne duže od 31. prosinca 2025. godine.
Korisnici potpore su – Fizičke osobe – obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) u sustavu PDV-a, upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Registar poreznih obveznika na području VSŽ čija je ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva veća od 3.000,00 eura te Pravne osobe i obrti upisane u Upisnik poljoprivrednika, sa sjedištem odnosno prebivalištem na području VSŽ, koje imaju registriranu poljoprivrednu proizvodnju na području Županije, imaju manje od 50 zaposlenika i godišnji promet ili bilancu ispod 10 milijuna eura.
Napomena: Prihvatljivi su samo oni korisnici koji se primarno bave poljoprivredom (profesionalno), odnosno nisu prihvatljivi korisnici kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost.
Podsjetimo, ukupni kreditni potencijal u 2025. godini iznosi 1.500.000,00 eura, najniži iznos pojedinačnog kredita je 5.000,00 eura, a najviši iznos 35.000 eura.
Redovna kamatna stopa za korisnike kredita iznosi 5 % godišnje, Vukovarsko-srijemska županija subvencionira 3 %, a jedinice lokalne samouprave s područja županije uključene su s dodatnom subvencijom od 1%.
U ovaj program uključene su sljedeće jedinice lokalne samouprave: Andrijaševci, Bogdanovci, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Otok, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vrbanja i Županja.
Javni poziv je u tijeku, stoga svi zainteresirani poljoprivrednici imaju priliku uz subvenciju Županije i navedenih jedinica lokalne samouprave financirati jesensku sjetvu u dolasku.
Odiseja digitalnog vremena u Zdravstvenoj i veterinarskoj školi Dr. Andrije Štampara Vinkovci
Ove su školske godine u Zdravstvenoj i veterinarskoj školi Dr. Andrije Štampara Vinkovci provodili Erasmus+ KA122 projekt pod nazivom Odiseja digitalnog vremena.
Erasmus KA122 projekti su izravan i jednostavan način da učenici i školsko osoblje iskoriste prednosti programa Erasmus+ i europskih iskustava mobilnosti.
U organizaciji Europass Teacher Academy, iz Zdravstveno i veterinarske škole Dr. Andrije Štampara Vinkovci je šest nastavnika tijekom prvoga polugodišta sudjelovalo na edukacijama o digitalnom građanstvu, medijskoj pismenosti i umjetnoj inteligenciji u obrazovanju: Ružica Kruhoberec, Mirna Jozinović, Ivana Tančik, Vedran Žadanj, Marina Topalović i Vlatka Vujčić.
Tijekom drugoga polugodišta provodili su različite radionice i aktivnosti za nastavnike i učenike na temu digitalnog građanstva, digitalnih tragova, lažnih vijesti, emocija u online svijetu, upotrebe alata umjetne inteligencije u obrazovanju (kao pomoć u učenju za učenike te pomoć pri pripremi nastavnih sati za nastavnike). Proveli su i ankete s učenicima i nastavnicima o digitalnom građanstvu i upotrebi AI alata prije provedbe projekta i nakon provedenih radionica kako bi pratili promjene u vještinama i stavovima o glavnim odrednicama projekta. Projekt su povezali s Festivalom znanosti, Danima medijske pismenosti, Tjednom mozga, Danom Europe te Znanosti za mlade u Vukovaru.
Proveli su sveukupno 80-ak radionica s učenicima, nastavnicima i roditeljima. Na roditeljskim sastancima predstavili su projekt, aktivnosti koje su provodili s učenicima te upoznali roditelje s pojmom digitalnog građanstva.
Učenici i nastavnici škole bili su zadovoljni saznanjima i vještinama koje su stekli provedbom ovoga projekta tako da će s aktivnostima nastaviti i u sljedećoj školskoj godini.
Tijekom kriminalističkog istraživanja oduzeto je preko 35 kilograma duhana i drugi predmeti u vezi kaznenog djela.
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemska dovršili su kriminalističko istraživanje nad 55-godišnjakom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Nedozvoljena trgovina.
Jučer, 25. kolovoza, temeljem naloga Županijskog suda u Vukovaru, provedena je pretraga doma i drugih prostorija 55-godišnjaka te osobnog automobila koji koristi, gdje su pronađena i oduzeta 1623 komada ručno motanih cigareta, više PVC vrećica s ukupno 34,56 kilograma sitno rezanog duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija Republike Hrvatske, 3200 praznih rizli za cigarete i novac za koji postoji sumnja da je stečen kaznenim djelom.
Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 55-godišnjak neovlašteno prodavao robu čiji je promet ograničen. Tako je i 22. kolovoza prodao 1 kilogram sitno rezanog duhana 61-godišnjaku. Navedeni duhan je oduzet od 61-godišnjaka te mu je uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o trošarinama.
Protiv 55-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Također, u vezi pronađenog duhana kod 55-godišnjaka, slijedi obavijest nadležnoj carinskoj upravi radi obračuna i naplate trošarinskih davanja.
21-godišnji recidivist upravljao je neregistriranim vozilom i bez vozačke dozvole.
Na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske evidentirano je šest prometnih nesreća s materijalnom štetom (Vukovar-3, Cerna, Ivankovo, Vinkovci).
Fiksne kamere za nadzor brzine kretanja vozila evidentirale su 44 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila.
Jučer, 25. kolovoza oko 21,35 sati u Retkovcima, 21-godišnjak je upravljao osobnim automobilom osječkih registarskih oznaka, kojem je isteklo važenje prometne dozvole, a koju nije imao kod sebe, prije stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilima te u vrijeme dok mu je, zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova, rješenjem zabranjeno stjecanje prava na samostalno upravljanje motornim vozilima.
Vozač je već dva puta pravomoćno kažnjen zbog upravljanja motornim vozilom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje, stoga je uhićen, dok je osobni automobil privremeno oduzet.
Slijedi žurni prekršajni postupak pred nadležnim općinskim sudom.
