Granica prema BiH postaje vanjska granica EU-a, zbog detaljnih kontrola putnika i robe duže će se čekati na ulazak u Hrvatsku

ŽUPANJA – Stanovnici županjske Posavine, ali i ostali Slavonci koji redovito šopingiraju u BiH, od Nove godine će se, kada krenu preko Save, morati dobrano naoružati strpljenjem i pripremiti na gužve i čekanja na graničnim prijelazima. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor mnogima bi mogao promijeniti dosadašnje navike, pa mu se Županjci, kojima je svakodnevni odlazak u susjednu državu postao već rutina, baš i ne vesele, jer će im, kažu, otežati prelazak granice.

Gužve na granici

Od 1. siječnja 2023. granice prema BiH, Srbiji i Crnog Gori postaju vanjske granice EU-a, hrvatska granična policija postaje odgovorna za njihovo čuvanje, pa će se i kontrole na graničnim prijelazima pooštriti. A to znači i duže čekanje na ulazak u Hrvatsku i sporiji promet robe i putnika iz takozvanih trećih zemalja. “Zapravo se već neko vrijeme na graničnom prijelazu Županja osjete pojačane kontrole i duže se čeka. Od Nove godine to će zasigurno biti još rigoroznije, i na to moramo biti spremni. Uvjeren sam da će i policijski i carinski službenici nastojati biti što revniji u obavljanju svoga posla i povjerene im vrlo odgovorne zadaće, što je i logično”, smatra Tomislav iz Županje. Dodaje da je bar jednom tjedno u Orašju, ne samo zbog šopinga, nego i zbog druženja. Od siječnja očekuje duge kolone vozila s obje strane granice, pa će neko vrijeme, kaže, zasigurno prorijediti odlaske, dok ne vidi kako će sve to funkcionirati. “Bliže nam se i blagdani, i uskoro će krenuti nemile gužve. Zato se trebamo na vrijeme pripremiti i opskrbiti se svime što nam treba iz Bosne. Uoči Božića, kada brojni auslenderi krenu kućama, na graničnom će prijelazu biti prava ludnica i ne vrijedi ići”, govori Županjka Ivana.

Pogranična zona

Zahuktala se i ovogodišnja sezona svinjokolja, pa brojni Slavonci ovih dana odlaze preko granice uglavnom po pivo i sokove, jer ondje ostvaruju značajne uštede. Gajbu piva plaćaju 20-ak konvertibilnih maraka (80-ak kuna), upola jeftinije negoli u Hrvatskoj, a po nekoliko su kuna jeftiniji i sokovi. Dopušteno je iz BiH u Hrvatsku unijeti 16 litara piva, četiri litre vina te dvije litre alkoholnih pića s manje od 22 posto alkohola, odnosno jednu litru jačeg alkoholnog pića. Za Županjce i stanovnike drugih naselja u pograničnoj zoni ipak postoji jedan uvjet – roba ne smije biti kupljena u naseljima u pograničnom pojasu, kojem, primjerice, pripadaju Orašje i Brčko, nego u onima koja su udaljena više od pet kilometara od granice, što na graničnom prijelazu putnici dokazuju računom.

“Pivo redovito kupujem na Lončarima, desetak kilometara od prijelaza Orašje. Žena i ja imamo pravo prenijeti po 32 boce od pola litre piva i isplati nam se ići”, kazao nam je Mato iz Bošnjaka.Marija Lešić Omerović – glas slavonije hr

VINKOVCI – USVOJEN „PROJEKTNI PRORAČUN“ TEŽAK 50,7 MILIJUNA EURA

Proračun Grada Vinkovaca za 2023. godinu koji je razvojan i socijalno zastupljen s glavnim ciljevima unapređenja školstva i jačanja gospodarstva, a kroz koji se prije svega naglasak stavlja na velike infrastrukturne projekte važne za daljnji razvoj grada, „težak“ je gotovo 50,7 milijuna eura (380 milijuna kuna).

To konkretno znači kako nas u narednoj godini očekuje nastavak ulaganja u programe i projekte koji će Vinkovce učiniti još ljepšim i poželjnijim mjestom za život jer obuhvaćeni su svi, kako učenici i studenti, umirovljenici i mlade obitelji, tako i gospodarstvenici te sportske, kulturne i braniteljske udruge i društva. Pri izradi proračuna za narednu godinu, ističe gradonačelnik Ivan Bosančić, trebalo je pomiriti izazove povećanja cijena energenata i inflacije cijena uopće, a ujedno zadržati dosadašnju visinu standarda pružanja javnih usluga i pomoći obiteljima kroz davanja realizirana dosadašnjim aktivnostima.

„Ukoliko se pogleda prijedlog proračuna za 2023. i plan za 2024. i 2025. godinu vidljivo je kako je gradski proračun i dalje ostao usmjeren prema svim našim građanima, prvenstveno prema razvoju školstva i gospodarstva. Ali isto tako je i izrazito orijentiran prema velikim i važnim projektima odnosno njihovom planiranju i provedbi, toliko da ovaj proračun možemo nazvati „projektni proračun“. Zona Zalužje kao važan gospodarski kotač bit će jedan od najvažnijih projekata u sljedećem razdoblju te je njezino projektiranje i stavljanje u funkciju postavljeno u strateške ciljeve Grada, a našim gospodarstvenicima i dalje će na raspolaganju biti sredstva kroz program potpora poduzetništvu, kao i program koji je usmjeren na razvoj poljoprivredne proizvodnje. Dogradnja dvaju vrtića za koje smo osigurali bespovratna sredstva kroz NPOO bit će započeta i završena u sljedećoj godini, dok će izgradnja novog vrtića na Vašarištu biti završena u 2024. godini. Pred nama je i ITU mehanizam kroz koji će Grad Vinkovci zajedno s urbanim područjem na raspolaganju imati 22 milijuna eura, što znači da ćemo uz obvezno vlastito sufinanciranje u iznosu od 15%, provesti projekte ukupne vrijednosti gotovo 200 milijuna kuna“, objašnjava gradonačelnik.

O prijedlogu proračuna Grada Vinkovaca za narednu godinu na današnjoj sjednici Gradskog vijeća izvijestila je pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Sanja Lozić, naglasivši također kako je prvenstveni cilj nastavak gospodarskog rasta i daljnji razvoj grada. No, napomenula je i kako je uz dodatno osnaživanje sustava predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja te nastavak zaštite najranjivijih skupina građana, važan i nastavak stabilnog financijskog poslovanja Grada, uz kontinuiranu težnju racionalizaciji poslovanja unutar gradskog sustava (osobito kroz proces digitalizacije poslovanja sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost).

„Uz stavljanje naglaska na velike projekte i razvoj gospodarstva, moram istaknuti kako je i u 2023. godini osigurana visoka razina socijalne zaštite građana putem brojnih programa. U narednoj godini tako nastavljamo sufinancirati kamate na poduzetničke kredite te kredite za obnovu pročelja, dizala u višestambenim zgradama i slično. Također, Grad i dalje ostaje potpora svim svojim građanima bez obzira na njihovu dob, pa su tako i ovim proračunom i planom proračuna predviđena sredstva za naknade za novorođenčad, sredstva za prehranu učenika u riziku do siromaštva, za plaće za pomoćnike u vrtićima i školama, za jednokratne naknade učenicima 1. razreda osnovnih i srednjih škola, za vaučere za sve osnovnoškolce, stipendije za studente, božićnice i uskrsnice za naše umirovljenike“, istaknula je Sanja Lozić.

Najveći dio od ukupne proračunske mase odnosi se na izdvajanja za predškolski odgoj, obrazovanje i socijalnu skrb građana u iznosu od gotovo 19 milijuna eura (142 milijuna kuna) ili 37,47%. Slijede poslovi i projekti izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture te uređenja grada, za što je osigurano 9,5 milijuna eura (72 milijuna kuna) odnosno 18,88% od ukupne mase.