Nedjelja, 1 lipnja, 2025
27 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 314

U Okučanima je održana XIII. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Mario
-
0
U Okučanima je održana XIII. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

SAVJET ZA SLAVONIJU, BARANJU I SRIJEM: U šest godina ugovoreno više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je predsjedao 13. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Okučanima.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.

Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je Općinu Davor, gdje je obišao i novoizgrađeni sustav navodnjavanja u mjestu Orubica.

O aktualnim temama vezanim uz lokalnu i regionalnu zajednicu Plenkovića su informirali župan Brodsko-posavski Danijel Marušić i načelnik Općine Davor Đuro Anđelković.

Projekt navodnjavanja u Orubici, osmislila je kao pilot projekt Brodsko-posavska županija s ciljem jačanja konkurentnosti tradicionalno jake povrtlarske proizvodnje u tom mjestu.

“Ovakvim projektom na najbolji mogući način koristi se prednost članstva u Europskoj uniji, lokalne inicijative županije i općine i dobra koordinacija s ministarstvom, rekao je Plenković.

Ukazao je pritom i na druge napore kao što su izgradnja zgrade općine, investicija u ambulantu, energetska obnova škola, jačanje nasipa na Savi te zaključio kako je važno da se stvore infrastrukturni preduvjeti za opstanak i povratak ljudi.

Sustav navodnjavanja u Orubici vrijedan je 35 milijuna kuna, a 75 posto iznosa sufinancirano je sredstvima Europske unije.

ZAKLJUČCI XIII. SJEDNICE SAVJETA ZA SLAVONIJU, BARANJU I SRIJEM

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Okučanima, 13. srpnja 2022., održana je trinaesta sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Domaćini ove sjednice Savjeta bili su Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije i Aca Vidaković, načelnik Općine Okučani. Na Sjednici su predstavljene informacije o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, ITU mehanizmu, Planu industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, kao i informacije o provedbi projekata iz područja prometa i poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.

  1. Napredak u ugovaranju i isplati sredstava za projekte na području Slavonije, Baranje i Srijema

Na području pet slavonskih županija, u razdoblju od 18. listopada 2016. do 30. lipnja 2022. ugovoreno je 20,01 milijardi kuna. U odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice Savjeta, u razdoblju od 30. rujna 2021. do 30. lipnja 2022. ostvaren je porast od 1,43 milijardi kuna ugovorenih sredstava.

U razdoblju od 18. listopada 2016. do 30. lipnja 2022. isplaćeno je 12,83 milijardi kuna. U odnosu na podatke predstavljene tijekom dvanaeste sjednice Savjeta, od 30. rujna 2021. do 30. lipnja 2022. ostvaren je porast od 2,53 milijarde kuna plaćenih sredstava.

Od toga je na području Brodsko-posavske županije ugovoreno 2,3 milijardi kuna, Požeško-slavonske županije 1,84 milijardi kuna, Osječko-baranjske županije 7,16 milijardi kuna, Virovitičko-podravske županije 2,46 milijardi kuna i Vukovarsko-srijemske županije 3,97 milijardi kuna.
Savjet posebno ističe kako su Europskoj komisiji 8. srpnja 2022. dostavljene završne verzije Sporazuma o partnerstvu, kao i konačne verzije Operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Integriranog teritorijalnog programa.

  1. Prošireni ITU mehanizam i Planovi industrijske tranzicije

– nove prilike i ulaganja u urbana i ruralna područja

Radi smanjivanja razvojnih razlika kreiran je novi Integrirani teritorijalni program kojim će se regije razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije.

Održivi urbani razvoj u Hrvatskoj provodi se putem integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU mehanizma. Nadovezujući se na pozitivna iskustva i prednosti takvog teritorijalnog pristupa u financijskom razdoblju od 2021. do 2027., ITU mehanizam proširuje se na ukupno 22 urbana područja. U kontekstu područja Slavonije, Baranje i Srijema, ITU mehanizam provodit će se u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi. Uz gradove središta navedenih urbanih područja ulaganjima će biti obuhvaćena i njihova funkcionalna urbana područja odnosno gotovo 200 jedinica lokalne samouprave što čini preko 68% ukupnog stanovništva Hrvatske.

Savjet podržava provedbu Planova za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske vrijednosti od preko 200 milijuna eura kojim će se dodatno ojačati konkurentnost regionalnog gospodarstva putem dodatnih ciljanih ulaganja u razvoj prioritetnih sektora: prehrambeno-prerađivačke, drvno-prerađivačke i metalo-prerađivačke industrije te sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija i turizma.

  1. Jačanje poljoprivrednih potencijala na području Slavonije, Baranje i Srijema

U okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske korisnicima s područja pet slavonskih županija do kraja lipnja 2022. odobrena je potpora u vrijednosti od 6,8 milijardi kuna odnosno 33,1% od ukupno odobrenog iznosa, te je isplaćeno 5,6 milijardi kuna (više od 33,3% od ukupno isplaćenog iznosa).

Potporom u vrijednosti 6,8 milijardi kuna potaknut je razvoj 1.621 malog poljoprivrednog gospodarstva i 646 mladih poljoprivrednika. Obnovljeno je i izgrađeno 57 dječjih vrtića za smještaj 2.864 djece. Financirano je 11 sustava navodnjavanja na ukupno 5.387,7 ha. Ugovorena su 104 projekta ulaganja u obnovljive izvore energije, 19 projekata gradnje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, uključujući 114,5 km vodovodne mreže i 19,1 km kanalizacijske mreže, za gotovo 8 tisuća novih priključaka te je razminirano 596 ha poljoprivrednog zemljišta.

Provedbom reformske mjere u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja se tiče uspostave mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, na temelju objavljenog Poziva donesena je prva Odluka o financiranju na području slavonskih županija, te će se sa 75.345.000,00 kuna sufinancirati projekt Izgradnja regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće Nemetin u Osječko-baranjskoj županiji.

U perspektivi provedbe uspješne poljoprivredne politike Savjet podržava daljnje mjere ruralnog razvoja koje će podupirati povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, korištenje obnovljivih izvora energije, restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.

  1. Ulaganja i rezultati financijske perspektive 2014.-2020. i nove prilike iz Europskog socijalnog fonda +

Predstavljeni su rezultati u ugovaranju i provedbi projekata financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda iz prethodnog financijskog razdoblja na području pet slavonskih županija. Ukupno je na spomenutom području ugovoreno 1.374 projekta vrijednih 3,4 milijardi kuna.

Predstavljena su i aktualna dva javna poziva koja su ujedno i jedni od najistaknutijih – posljednja faza Poziva Zaželi i Poziva Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama za školsku godinu 2022./2023 kroz koje će biti ugovoreno još 350 milijuna kuna vrijednih ugovora za zapošljavanje žena i podršku učenicima s teškoćama na razini cijele Hrvatske. Kroz prethodne pozive programa zapošljavanja žena „Zaželi“ na području pet slavonskih županija zaposleno je 6.846 žena koje su brinule o 37.000 starijih i nemoćnih osoba. U okviru poziva Pomoćnici u nastavi ugovoreno je 20 projekata ukupne vrijednosti od skoro 115 milijuna kuna.

Ulaganja će se nastaviti i u narednom financijskom razdoblju iz ESF+ programa, a njihovo se raspisivanje očekuje u 2023. godini nakon završetka projekata iz posljednje faze oba programa. Ukupna alokacija iz ESF+ za Hrvatsku iznosi 2,2 milijarde eura kroz Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. koji je finaliziran te se nakon odobrenja od strane Europske komisije očekuje i objava prvih javnih poziva za ulaganja u području poticanja zapošljavanja, posebice mladih, zatim socijalnog uključivanja, obrazovanja i zdravstva te ulaganja u socijalne inovacije i sprječavanje siromaštva.

  1. Ulaganja u cestovnu infrastrukturu na području Slavonije, Baranje i Srijema

Kroz različite projekte na području pet slavonskih županija, u cestovnu infrastrukturu uloženo je oko 2 milijarde kuna. Predstavljene su najvažnije investicije među kojima se svakako ističe izgradnja autocesta A5, poddionica Beli Manastir – most Halasica duljine 17,5 km čija je vrijednost 669 milijuna kuna s planiranim dovršetkom u listopadu 2022. te puštanje u promet cjelokupne dionice Beli Manastir – Osijek krajem 2022. godine. Značajnije investicije u državne ceste su brza cesta Okučani – granica Bosne i Hercegovine, Srijemska granična transverzala tj. Izgradnja obilaznice Apševaca i Lipovca – dijela Srijemske transverzale, Izgradnja brze ceste Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – GP Terezino polje (DC12) , Brza cesta Požega – Staro Petrovo Selo, dionica: Požega (Brestovac Požeški) – Staro Petrovo Selo (A3).

Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Pitomači u Virovitičko-podravskoj županiji.

Izvor: Vlada RH

Počinje isplata jednokratnog dodatka, dobra vijest za umirovljenike

Mario
-
0
Počinje isplata jednokratnog dodatka, dobra vijest za umirovljenike

Jednokratno novčano primanje dobit će 56 193 korisnika mirovine.

U petak 15. srpnja 2022.  počinje isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica porasta cijena energije korisnika mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj s inozemnim elementom.

Jednokratno novčano primanje dobit će  56 193  korisnika mirovine koji uz mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj primaju i mirovinu iz inozemstva piše poslovni hr, kao i korisnici mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj koji su radili u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu.

Za ovu isplatu osigurano je  37.996.600,00  kuna.

  • Za  7 911  korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 1.600 kuna isplatit će se 1.200 kuna jednokratno, a za to je osigurano  9.493.200  kuna.
  • Za  9 346  korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 1.600,01 do 2.100 kuna isplatit će se 900 kuna jednokratno, a za to je osigurano  8.411.400  kuna.
  • Za  22 588  korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.100,01 do 3.100 kuna isplatit će se 600 kuna jednokratno, a za to je osigurano  13.552.800  kuna.
  • Za  16 348  korisnika s mirovinom od 3.100,01 do 4.100 kuna jednokratno će se isplatiti 400 kuna, a za to je osigurano  6.539.200  kuna.

Podsjećamo da su korisnici koji dio mirovine primaju iz inozemstva, u skladu s  Odlukom Vlade Republike o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena energije  od 9. ožujka 2022., za isplatu jednokratnog novčanog primanja trebali Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30 lipnja 2022. dostaviti dokaz o iznosu mirovine za ožujak 2022. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja ili izjavu da se ne prima inozemna mirovina putem  online  obrasca odnosno poštom ili osobno područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta.
U skladu sa spomenutom Odlukom Vlade RH do sada je isplaćeno jednokratno novčano primanje za  689 546  korisnika u ukupnom broju od 449.250.500  kuna.

IZVOR: HZMO

Obiteljski liječnici neće morati glumiti policajce, ipak neće oduzimati vozačke dozvole pacijentima

Mario
-
0
Obiteljski liječnici neće morati glumiti policajce, ipak neće oduzimati vozačke dozvole pacijentima

Foto: pixabay ilustracija

Udruga KoHOM (Koordinacija hrvatske obiteljske medicine) uspjela je postići dogovor s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem da ne prijavljuju svoje pacijente policiji.

Obiteljski liječnici ipak neće oduzimati vozačke dozvole pacijentima, potvrdila je za Dnevnik Nove TV predsjednica KOHOM-a, doktorica Nataša Ban -Toskić.

Rezultat je to jučerašnjeg sastanka u MUP-u s ministrima Božinovićem i Vilijem Berošem. Neće, kažu, prijavljivati pacijente policiji za privremena stanja poput npr. križobolja, alergije, vrtoglavice koje zahtijevaju primjenu lijekova. Ići će samo zabilježba u medicinsku dokumentaciju i upozorenje pacijentu. Prijavljivat će teža, odnosno trajna stanja kao što je to bilo do sada.

Očekuju, kažu, da se donese pravilnik i da točno definira teža stanja. Izglasavanje zakona o sigurnosti u prometu se očekuje u petak.

Dogovor između Vlade i liječnika komentirao je u srijedu premijer Plenković u Okučanima. 

“Nismo se omekšali, već smo razumni. Ja sam to zaustavio i tražio od Božinovića da se revidira taj jedan članak. Vlada će sutra na sjednici predložiti amandman. Nitko neće biti nasekiran. To je lijep primjer, komunikacije i dijaloga”, izjavio je premijer.

 

Hrvatska je ušla u eurozonu, poznat i tečaj konverzije 7,53450 kn za 1 euro

Mario
-
0
Hrvatska je ušla u eurozonu, poznat i tečaj konverzije 7,53450 kn za 1 euro

Foto: ilustracija

U Bruxellesu je na potpisivanju odluke i ministar financija Zdravko Marić koji je poručio da je danas ‘povijesni dan za Hrvatsku’, a odluku je komentirao je Plenković.

Ministri financija EU potpisali su odluku o ulasku Hrvatske o eurozonu. U Bruxellesu je ministar financija Zdravko Marić koji je ranije rekao da je danas ‘povijesni dan za Hrvatsku’.

Poznat je i tečaj konverzije, on je 7,53450 kuna za 1 euro, isti kakav je bio i u “čekaonici eura”, odnosno tijekom sudjelovanju Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.

Odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu je komentirao i premijer Andrej Plenković nakon sastanka s crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem.

  • Ispunjavali smo sve kriterije, kao i Plan koji je u cijelosti ispunjen, prilagođavali zakone. Veliki događaj je da će se danas fiksirati tečaj, jedan euro bit će 7,53450 kuna – rekao je podsjetivši kako od 5. rujna službeno počinje s dvojnim iskazivanjem cijena u kunama i eurima.

HNB se oglasio

Oko svega se oglasio i HNB. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Vijeće Europske unije danas je donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., dopunu uredbe prema kojoj Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna.

Vijeće je odluku donijelo u skladu s pozitivnom ocjenom Europske komisije te nakon provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i uvažavajući mišljenje Europskog parlamenta i Europske središnje banke.

Odluku je kao predsjedavajući Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) potpisao češki ministar financija Zbyněk Stanjura, a dobrodošlicu u europodručje Europska komisija pokazala je i porukom istaknutom na zgradi Charlemagne: Dobrodošla u euro, Hrvatska!

  • Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh – istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske – poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Nakon potpisivanja pravnih akata pozdravne govore održali su Zbyněk Stanjura, Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine (putem videoporuke), Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, te Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija RH.

Izvor: 24 sata hr

Zlouporabom u gospodarskom poslovanju pribavili znatnu imovinsku korist

Mario
-
0
Zlouporabom u gospodarskom poslovanju pribavili znatnu imovinsku korist

Fotografija: ilustracija

Policijska uprava vukovarsko-srijemska je protiv osumnjičenika podnijela kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad četiri hrvatska državljana kod kojih je utvrđena sumnja da su počinili više kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta.

Točnije za 57-godišnjaka iz Osijeka i 53-godišnjaka iz Rajeva Sela kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja da su počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, utaje poreza ili carine i krivotvorenja službene ili poslovne isprave, dok je utvrđena sumnja da su 44-godišnjak iz Županje i 30-godišnjak iz Županije zagrebačke počinili kaznena djela pomaganjem u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Osumnjičeni 44- i 30-godišnjaci su tijekom 2017. i 2018. godine, kao odgovorne osobe u svojim tvrtkama, pribavljali i ispostavljali krivotvorene račune tvrtkama za koje su 57- i 53-godišnjaci odgovorni, a u tim računima su prikazani iznosi u vrijednosti od preko deset milijuna kuna. Naposljetku su 44- i 30-godišnjaci podigli te novčane iznose i predali ih 57- i 53-godišnjacima, čime su oštećene njihove tvrtke.

Nadalje su 57- i 53-godišnji osumnjičenici primljene krivotvorene račune proknjižili u svojim tvrtkama te naložili plaćanje neisporučene robe, nakon čega su nezakonitim vođenjem trgovačkih i poslovnih knjiga u svojim tvrtkama priskrbili povrat poreza na dodanu vrijednost, na temelju čega su ostvarili iznos od preko dva milijuna kuna i time oštetili državni proračun Republike Hrvatske.

Policijska uprava vukovarsko-srijemska je protiv osumnjičenika podnijela kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

Vinkovci: Izvučen rimski sarkofag iz 3. ili 4. stoljeća, prevežen u Gradski muzej

Mario
-
0
Vinkovci: Izvučen rimski sarkofag iz 3. ili 4. stoljeća, prevežen u Gradski muzej

Velika većina zidanih grobova i svi do sada pronađeni sarkofazi opljačkani su, a lopovi su ih poharali u razdoblju od 2. pa do 4. ili 5. stoljeća

I najnoviji pronađeni vinkovački sarkofag bio je, pretpostavlja se, na meti rimskih pljačkaša grobova.

Vrijedan pronalazak iz 3. ili 4. stoljeća iskopan je danas u Zvonarskoj ulici u Vinkovcima, u drevnim Cibalama. Prvi je to pronađeni sarkofag u Vinkovcima u posljednjih 25 godina i tek šesti na ovom području.

Kopajući u sklopu radova na aglomeraciji, podsjetimo, radnici su u četvrtak uočili sarkofag ispod ceste. Bager je, ispričali su radnici, pukom srećom prošao tik uz desnu stranu groba, danas je oslobođen “okova” ceste i zemlje i izvučen na svjetlo dana. Težak je, procjenjuje se, dvije i pol do tri tone.

– Otvarat ćemo ga u laboratoriju, no sudeći po rupi na desnoj strani, zaključujemo da je opljačkan. Vide se kosti, životinjske i ljudske, pretpostavljamo da je riječ o ostacima dvaju vlasnika. Moguće je da su ostale neke sitnice koje su promaknule pljačkašima ili im nisu bile zanimljive – kazao nam je Hrvoje Vulić, ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci.

Velika većina zidanih grobova i svi do sada pronađeni sarkofazi su opljačkani, a lopovi su ih poharali u razdoblju od 2. pa do 4. ili 5. stoljeća.

Sarkofag je otkriven, inače, na području sjeverne rimske nekropole, uz cestu za Mursu. Prevest će ga u Gradski muzej Vinkovci, gdje će biti detaljno obrađen.

Veteranima Vinkovačkog plivačkog kluba 12 medalja na prvenstvu Hrvatske

Mario
-
0
Veteranima Vinkovačkog plivačkog kluba 12 medalja na prvenstvu Hrvatske

U Zagrebu, 09.07.2022.  na bazenu Šalata održano je Otvoreno prvenstvo Hrvatke za veteran-Masters.

Priređivač je bio plivački klub Medveščak, a natjecanje se odvilo u dva dijela. Sudjelovali su plivači iz Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Vinkovački plivački klub odazavo se i na ovo natjecanje sa svoja 4 predstavnika (Josipa Gugić u kategoriji 40-44, Robert Štrk u kategoriji 50-54,  Josip Gajčević u kategoriji 30-39 i Josip Schweizer u kategoriji  35-39) koji su imali priliku plivati uz bok bivših reprezentativaca Brune Barbarića, Ivana Levaja i Nike Mićina.

Jedina ženska predstavnica VPK-a, Josipa Gugić, bila je dva puta zlatna  na 200 m mješovito i 50 m leđno, srebrna na 100 m leđno te brončana na 50 m slobodno. Trener kluba, Robert Štrk bio je zlatni na 50 m slobodno i 200 m mješovito. Trener Josip Gaječvić osvojio je srebro na  50 m leptir, bronce  na 400 m slobodno i 100      m sobodno. Peti je bio na 50 m slobodno. Josip Schweizer osovjio je zlato na 50 m prsno te srebro na 50 m leptir.

Muška VPK štafeta uz pomoć kolege iz Vraždina, Ninoslava Peteka napetom borbom protiv  Medveščaka 3, izborila je 3. mjesto na 4*50 m slobodno.

Bila je ovo prilika veteranima odmjeriti snage i testirati plivačku formu, ali i prilika za druženje zaljubljenika u ovaj sport  te ovom prilikom zahvaljujemo organizatoru na trudu, volji i entuzijazmu poručili su iz VPK-a.

Komletinci: 46-godišnjak u lovu slučajno usmrtio kolegu lovca

Mario
-
0
Komletinci: 46-godišnjak u lovu slučajno usmrtio kolegu lovca

Fotografija:  ilustracija

U šumskom predjelu nedaleko Komletinaca 46-godišnjak tijekom lova iz lovačke puške nehajno usmrtio 62-godišnjaka.

Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 46-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Prouzročenje smrti iz nehaja.

U kasnim noćnim satima 7. srpnja policijski službenici su postupali po dojavi i utvrdili da je u području Komletinaca došlo do smrti 62-godišnjaka te je u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici u Vukovaru obavljena obdukcija mrtvog tijela tog muškarca, gdje je utvrđeno da je uzrok smrti 62-godišnjaka prostrijelna rana na njegovom tijelu, koja je nastala vatrenim oružjem.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrdili smo da je 46-godišnjak u četvrtak, 7. srpnja 2022. godine oko 20,40 sati, tijekom lova u šumskom području oko Komletinaca lovačkim vatrenim oružjem nehajno usmrtio 62-godišnjaka, a obojica su bili u tom prijavljenom i dozvoljenom lovu.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 46-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

Svečano otvorenje 57. Vinkovačkih jeseni: Slavonska ravnica izvor je nadahnuća i životnih blagodati

Mario
-
0
Svečano otvorenje 57. Vinkovačkih jeseni: Slavonska ravnica izvor je nadahnuća i životnih blagodati

Da je ravnica slavonskome čovjeku izvor ne samo nadahnuća nego i životnih blagodati prikazat će scensko uprizorenje svečanoga otvorenja nazvano „Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga!” što je ujedno i tema ovogodišnjih 57. po redu Vinkovačkih jeseni.

Slavonska ravnica plodovima mukotrpnoga rada stoljećima ostvaruje neraskidivu sinergiju sa žiteljima koji obitavaju na njezinu tlu. Žitna slavonska polja perom su utkana u stihove mnogih pjesama i odraz su vječne zanesenosti krajem čija se ljepota ne zaboravlja, tumači nam ovogodišnju temu autor scenarija i redatelj svečanog otvorenja, mag.educ.croat Marko Sabljaković.

„Žitna polja kojima Slavonac-Šokac klikće zahvalno daruju pšenično brašno i kruh svagdašnji, ona su život i radost, ali i sinonim teškoga rada i žuljevitih ruku koje ponosno zahvaljuju na darovanome bogatstvu”, ističe Sabljaković.

Vinkovčani i njihovi gosti tako će 16. rujna svjedočiti priču o slavonskome čovjeku, dječaku zanesenjaku koji je imao samo jednu želju – život posvetiti visokom obrazovanju i nauci kroz doprinos zemlji slavonskoj koju je volio. U novonastalim ekonomskim i gospodarskim prilikama nastojat će ukazati na nezanemarivost ljudskoga rada na zemlji crnici ističući važnost zemljoradništva u odnosu na sve istaknutiju potrebu mladih za činovničkim napretkom što je značilo obezvrjeđivanje posvećenosti zemlji i uzgoju njezinih plodova.

Kroz niz epizodnih scena svečanoga otvorenja Vinkovačke jeseni još jednom dokazuju kako su životne vrijednosti na ovome tlu odvajkada bivale u narodu koji ih je znao čuvati kao obilježje roda šokačkoga. Svečano otvorenje tematski je prožeto stihom „Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga!” i u svojoj sadržajnoj cjelini sjedinit će biografiju dječaka rođena koncem 19. stoljeća u zemljoradničkoj obitelji s maštovitošću dramaturških događaja i galerijom likova zastupljenih u književnoj ostavštini Josipa Kozarca”, pojašnjava autor.

Scene dječakova odrastanja, odgoja i životnog puta scenski će oplemeniti mnoštvo folklornih i glazbenih elemenata tradicijskoga života i bogatstvo ruha narodnoga, a glumački ansambl vjerno će dočarati život nekadašnji svojom upečatljivošću. Neće, napominje Sabljaković, nedostajati ni duhovitosti kojom se nastoji ne samo ponešto ismijati, nego i kritizirati, odnosno ukazati. Scenarij, dakle, donosi raskoš života slavonske ravnice koja je prehranila i u život otisnula mnoštvo onih koji joj bezuvjetnu ljubav uzvraćaju naukom i poučavanjem.

Pripreme za ovu večer traju tijekom cijele godine, a trenutno su u tijeku terenska i studijska vokalna snimanja folklornih ansambala i solista, instrumentalnih podloga, detaljizira se konačan prijedlog vizualnoga identiteta scenografije, glumački ansambl upoznaje sadržaj scenarija i karaktere likova koje igraju, analiziraju se i predlažu kostimografska rješenja kao i izbor tradicijskoga ruha.

Ansambl je protkan imenima naših slavonskih glumaca. To su Ivan Ćaćić, Sandra Lončarić, Matea Grabić Ćaćić, Miroslav Čabraja, Vjekoslav Janković, Tatjana Bertok Zupković, Domagoj Ivanković, Matea Marušić, Selena Andrić, Vedran Dakić, Martina Stjepanović, Vladimir Andrić, Vesna Tominac Matačić, Mira Perić, Ivica Lučić, Tena Milić Ljubić, Zdravko Šinjori i Josip Jurković. Nastupit će folklorni ansambli HKUD-a „Željezničar“, Osijek, KUD-a „Tomislav“, Županja, HSKPD-a „Seljačka sloga“, Nuštar i KUD-a „Šokadija“, Stari Mikanovci. Glazbeni će dio programa upotpuniti tamburaški sastavi Slavonci i Dike kao i solističke izvedbe glumaca Ivana Ćaćića, Sandre Lončarić i Tene Milić Ljubić, člana opernoga ansambla HNK Osijek Roberta Adamčeka, pjevača Mije Jagrića Miše, ali i pjevačkih skupina ŽVA „Nene“ iz Bošnjaka i MPG „Lipa“ iz Vinkovaca. Značajna je tu uloga i onih koji se ne vide na sceni, brojnih suradnika produkcijskoga tima i organizacije.

Treća je ovo godina kako Marko Sabljaković drži redateljsku palicu svečanog otvorenja. Kaže kako je svaka godina novi izazov, novi kreativni zanos i umjetnička radost, a iznimno mu je važno tu radost osjetiti prije sudionika i publike.

„Razgovorima i idejama nastojim ju prenijeti svakom sudioniku i suradniku u procesu rada kako bi konačno gledatelji ispred malih ekrana i publika na vinkovačkom središnjem trgu neizmjernu radost sudionika svečanoga otvorenja poistovjetili sa svojom vlastitom. Kao i protekle dvije godine očekivanja su usmjerena ka tomu”, zaključuje Sabljaković i dodaje kako je inovativnost ideja vodilja pri svakome novom dramaturškom i scenskom prikazu teme Vinkovačkih jeseni na njihovu svečanom otvorenju.

I ove ih godine s nestrpljenjem očekuju prikazati brojnim zaljubljenicima u tradicijsku kulturu naše Slavonije na glavnome vinkovačkom trgu u središtu grada 16. rujna.

 

Izvor: Vinkovacke jeseni

Kako najlakše ukloniti bodlje ako stanete na ježa?

Mario
-
0
Kako najlakše ukloniti bodlje ako stanete na ježa?

Postoji oko 950 vrsta morskih ježeva, a često ih se može pronaći u područjima iznad vode za vrijeme oseke, ali i na dubini od 4876 metara.

Morski ježinci hrane se algama, ali mogu jesti i spora ili statična stvorenja. Njihovi mali, ali tvrdi oklopi prekriveni su primarnim i sekundarnim bodljama. Koriste svoje duge i oštre bodlje kao obrambeni štit od svojih najčešćih grabežljivaca: jastoga, rakova, kalifornijskih ovčjih glava, jegulja i morskih vidri.

Veličina morskog ježa obično varira od 2,5 do 10 centimetara, ali veće vrste mogu doseći i do 35,5 centimetara. Iako nemaju sredstva za pogon, ježinci se slobodno kreću, ali samo do 50,8 centimetara dnevno, koristeći svoje fleksibilne cjevaste noge potpomognute bodljama.

Zanimljivo je da neke vrste poput cvjetnog ježa imaju otrovne bodlje i mogu biti smrtonosne, a često se mogu pronaći u Tihom i Indijskom oceanu. Osobe s alergijskim reakcijama na ugrize ili ubode trebaju poduzeti dodatne mjere opreza i potražiti liječničku pomoć odmah nakon uboda ježinaca.

Kako ukloniti bodlje?

Ježevi se mogu pronaći na bilo kojoj plaži ili obalnom području u svijetu pa su uvijek prijetnja bezbrižnim posjetiteljima plaža koji bosi šeću obalom i nerazmišljajući o podvodnom svijetu uživaju u moru.

Ubod morskog ježa uvijek je bolan jer ošteti tkivo kože. Nakon uboda, ozlijeđeno mjesto će nateći i postati upaljeno. Infekcija koju uzrokuje otrovni morski jež potaknut će nekoliko abnormalnih simptoma, uključujući vrtoglavicu, probleme s disanjem, bol u prsima, promjene otkucaja srca, gubitak svijesti, mučninu i povraćanje. U najgorem slučaju, otrov može ući u krvotok i izazvati smrt. No, na Jadranskom moru ova situacija je gotovo nemoguća.

Bez obzira na to, ako ste nagazili na ježa ranu morate liječiti što je brže moguće.

Evo što trebate učiniti kako biste adekvatno uklonili bodlje:

1. Uronite zahvaćeno područje na 30 do 90 minuta u vruću vodu ili ocat kako biste zagladili ili otopili bodlje.

2. Upotrijebite pincetu da uklonite sve bodlje zaglavljene u stopalu, ruci ili tijelu.

3. Ozlijeđeno mjesto namažite kremom za brijanje i struganjem britvicom uklonite pedicelariju, odnosno modificirane bodlje nekih morskih bodljikaša.

4. Oribajte ranu sapunom i vodom.

5. Isperite ozljedu svježom vodom.

Ako primijetite znakove infekcije kao što su crvenilo, gnoj ili užareno područje tijela koje ste ozlijedili, kontaktirajte liječnika.

Također, ako su bodlje ušle u koštano tkivo, može biti potrebno kirurško uklanjanje. Bol možete ublažiti ibuprofenom (svakih šest sati) ili acetaminofenom za ublažavanje bolova (svaka četiri sata).

Ubodi morskog ježa mogu se izbjeći; potrebno je samo pažljivo gledati oko sebe, posebice na dijelovima plaže koji su puni stijena ili na plažama koje se odlikuju čistim morem.

 

1...313314315...578Page 314 of 578
© Newspaper WordPress Theme by TagDiv