Uskoro kreće zimsko računanje vremena: zadnju nedjelju listopada završetak ljetnog računanja vremena

0

Godine 2002., Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena.

Zadnjeg vikenda u listopadu, u noći s 29. listopada na 30. listopada, kazaljke na satu pomiču se jedan sat unatrag. Točnije, kazaljke se pomiču s tri sata ujutro na dva. Tu će se noć moći dulji spavati, no dani će iza toga, u poslijepodnevnim satima, biti kraći.

Ideju o ljetnom računanju vremena, 1784. godine, prvi je dobio izumitelj, znanstvenik, a kasnije i predsjednik SAD-a Benjamin Franklin koji se s tim prijedlogom, navodno, šalio.

U to je vrijeme imao 78 godina, osam godina živio u Parizu i borio se s raznim bolestima. Nije često napuštao svoj doma, a društvo su mu pravili prijatelji, među njima i izdavač lista “Journal de Paris”. On ga je uvijek, zbog njegovog humora, ohrabrivao da piše kratke tekstove o svakodnevnim problemima pa je Franklin u jednom članku tako spomenuo ljetno računanje vremena. S obzirom na to da je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li doista mislio ozbiljno, navodi Fenix magazin.

U Njemačkoj je ljetno računanje vremena uvedeno za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916., kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Primjer je iste godine slijedila Velika Britanija. Godine 2002., Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog računanja vremena.

Prema istraživanju, 80 posto svih ispitanika u Njemačkoj smatra promjenu vremena suvišnom i zalaže se za njeno ukidanje. Kada bi došlo do ukidanja mijenjanja, pitanje je i bi li se ono računalo prema zimskom ili ljetnom vremenu. Naime, većina Nijemaca preferira ljetno računanje vremena.

Izvor: vecernji hr