Europska središnja banka ovaj će tjedan donijeti odluku o povećanju kamatnih stopa, a analitičari predviđaju kako će to povećanje biti značajno više od najavljenog.

Sve komercijalne banke od ovog tjedna će morati revidirati svoje kamatne stope na nove kredite, što znači da će oni poskupjeti.

No, nakon što Europska središnja banka danas ili sutra objavi odluku o dizanju kamatnih stopa, od 1. siječnja u Hrvatskoj če građani i gospodarstvo plaćati veće rate za postojeće kredite. Rast će se dogoditi prvi put u proteklih deset godina.

Koliko će to povećanje iznositi, znat će se nakon što ESB objavi za koliko će dići svoju referentnu kamatnu stopu po kojoj će se ravnati sve komercijalne banke, a nakon toga će to učiniti i HNB. Bez brige su jedino oni koji su s bankama ugovorili fiksne kamate na kredite.

Rast će se dogoditi prvi put u proteklih deset godina.

Koliko će povećanje kamatnih stopa iznositi, znat će se nakon što Europska središnja banka objavi za koliko će dići svoju referentnu kamatnu stopu, po kojoj će se ravnati sve komercijalne banke, a nakon toga će to učiniti i Hrvatska narodna banka.

Ova promjena ne treba brinuti one koji su s bankama ugovorili fiksne kamate na kredite, piše Danica.hr.

U slučaju izmjene ili ukidanja prešutnog prekoračenja banke će omogućiti potrošaču obročnu otplatu u najmanje 12 rata.

Vlada je u četvrtak donijela odluku, točnije Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, kojim u suradnji s HNB-om i bankama želi građanima financijski olakšati troškove i otplatu minusa.

U Vladi kažu kako nekoliko zadnjih mjeseci prevladava ukidanje dopuštenih prekoračenja po tekućem računu i njihova zamjena prešutno prihvaćenim prekoračenjima koja su manje regulirana i skuplja. Iako je HNB izdao preporuke da se prešutna prekoračanja ukidaju te da se u praksu vrate tzv. dopuštena.

“Rješenja koja su sadržana u Memorandumu su utemeljena na načelima socijalne osjetljivosti, zaštite potrošača, pravičnosti, transparentnosti i informiranosti i kao prvenstveni cilj imaju vratiti dopuštena prekoračenja kao dominantan proizvod”, rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice vlade.

Promjene od 1. kolovoza

Memorandumom, koji je prihvatilo i 13 banaka, je predviđeno da će se od 1. kolovoza propisati granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope, u visini deset tisuća kuna. Iznosi niži od graničnog moći će imati istu nominalnu kamatnu stopu kao za granični iznos.

Prema memorandumu, primjena ograničenja efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja uvodi se od 1. rujna, a najkasnije do kraja lipnja 2023. godine banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svim potrošačima kojima je odobreno prešutno prekoračenje.

Do prelaska na dopušteno prekoračenje, a najkasnije do isteka 12 mjeseci od trenutka ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, potrošaču se samo u iznimnim slučajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postojećeg prešutnog prekoračenja.

Najmanje 12 mjesečni rata

U slučaju izmjene ili ukidanja prešutno prihvaćenog prekoračenja banke će omogućiti potrošaču obročnu otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka i uz primjenu kamatne stope koja nije viša od one koja se primjenjuje na dopuštena prekoračenja.

Za nova prekoračenja postojat će obveza da se potrošaču prvo nudi na korištenje iznos odobrenog dopuštenog prekoračenja dok će se banke obvezati da potrošaču koji koristi dopušteno prekoračenje i prešutno prihvaćeno prekoračenje provode otplatu tih prekoračenja, tako da se prvo otplaćuje iznos iskorištenog prešutno prihvaćenog prekoračenja.

Uz navedeno, banke se obvezuju da iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koje će odobravati ubuduće neće biti viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog prihoda potrošača.

Izvor: rtl hr

Numerički modeli jasno pokazuju da će ljetne vrućine u sljedećim danima nastaviti još jačati. Ovaj toplinski val zadržava se u polju povišenog i visokog tlaka zraka koji se prostire iznad većeg dijela kontinenta.

Jutro u unutrašnjosti i u četvrtak ugodno svježe uz temperaturu od 12 do 18 Celzijevih stupnjeva. Na Jadranu nastavak toplih noći s najnižom jutarnjom temperaturom od 21 do 25 stupnjeva. Posvuda vedro, a vjetar slab.

Danju u Središnjoj Hrvatskoj sunčano i vruće uz poslijepodnevnu temperaturu od 34 do 37 stupnjeva, izvijestio je meteorolog Dnevnika Nove TV Ivan Čačić.

U istočnim predjelima isto tako sunčano, a ljetne vrućine ponegdje i do 37 stupnjeva. Sunčano i vruće nastavit će se na Jadranu i u gorskom području. Na moru će puhati slab do umjeren zapadnjak i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura većinom od 31 do 36 stupnjeva.

U Dalmaciji sunčano i vruće, osobito u zaleđu gdje temperatura ponegdje može prelaziti i 37 stupnjeva. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni.

More je većinom za oko 10 stupnjeva svježije od maksimalnih temperatura zraka pa svakako pruža dobro osvježenje od ljetnih vrućina. Ipak valja voditi računa o zaštiti od jakog sunčevog zračenja, jer je UV indeks vrlo visok.

U unutrašnjosti u slijedećim danima pretežno sunčano i u većini krajeva vrlo vruće uz najvišu temperaturu između 35 i 40 stupnjeva. U subotu će prolazno zapuhati umjeren sjeverac, a krajem dana i u noći uglavnom na krajnjem sjeveru i sjeverozapadu lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina. U nedjelju manje vruće.

Na Jadranu pretežno sunčano i vruće uz najvišu temperaturu između 35 i 38 stupnjeva. U nedjelju prolazno će zapuhati umjerena, podno Velebita i jaka bura, a zatim sjeverozapadnjak.

Svjedoci smo ekstremne suše i šumskih požara koje doživljava gotovo cijela Europa, posebno njezin južni dio. Tako se u sjevernoj Italiji bilježi najgora suša u posljednjih 70 godina, a talijanska vlada proglasila je izvanredno stanje u svih pet sjevernih regija oko rijeke Po.

Porast globalne temperature ostavlja svoje tragove i u reviziji klimatskih normala koje prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji služe kao referenca za analizu daljnjih klimatskih događaja.

Na vrhuncu toplinskog vala u većini Hrvatske i okolnih zemalja očekuje se najviša dnevna temperatura između 35°C i 40°C. Zbog lokalnih uvjeta ona će ponegdje biti niža, ali ne isključujemo mogućnost ni za više vrijednosti, poručuju iz DHMZ-a koji poziva na oprez.

Ekstremne vrućine haraju zapadnom Europom. U Francuskoj i Velikoj Britaniji zabilježeni su i rekordi. Londonski vatrogasci imali su u utorak najteži dan od Drugog svjetskog rata. Temperature su se prvi put popele do 40 stupnjeva Celzijevih, što je potaknulo požare koji su uništili desetke nekretnina u glavnom gradu, a vatra se proširila preko suhih travnjaka do željezničkih tračnica i cesta.

DHMZ je izdao priopćenje u kojem upozorava na novi toplinski val u cijeloj zemlji koji će biti jako izražen od 21. do 24. srpnja. DHMZ je ažurirao tablicu za toplinske valove po danima te je izdao crveno upozorenje, što znači da je opasnost za toplinski val vrlo visoka.

U četvrtak, petak i subotu prevladava velika ili vrlo velika opasnost od toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje. Upozorenje za “veliku opasnost od toplinskog vala koji bi mogao djelovati na zdravlje ljudi” za sutra je izdano za Zagreb, Karlovac, Gospić, Knin i Rijeku. U petak najviše temperature očekuju se u Rijeci, za koju je izdano upozorenje “vrlo velike opasnosti”, a visoke temperature očekuju se i u dalmatinskim gradovima – u Splitu i Dubrovniku.

Najgora situacija prognozirana je za subotu kada su “pod vrlo velikom opasnošću od toplinskog vala” gotovo svi veći gradovi središnje i južne Hrvatske.

Nedjelja će donijeti olakšanje u središnjoj Hrvatskoj – u Osijeku, Zagrebu, Karlovcu i Gospiću koji više nisu u opasnosti od iznimno visokih temperatura. No, Rijeka, Split i Dubrovnik i dalje će ostati pod udarom toplinskog vala, izvijestio je DHMZ.

Foto: DHMZ

“Nakon predaha od desetak dana, na Jadranu su se sredinom mjeseca ponovno pojavili temperaturni uvjeti za nastanak toplinskog vala, no opasnost do danas uglavnom nije prelazila umjerenu. Prema prognozama, to će se promijeniti idućih dana, pogotovo u razdoblju od 21. do 24. srpnja. Unutrašnjost je, nakon duljeg izostanka izraženije vrućine, na pragu toplinskog vala. Vrlo topla zračna masa unutar termobaričkog grebena prouzročila je ekstremnu vrućinu u zapadnoj Europi, osobito u Francuskoj i Velikoj Britaniji, gdje su zabilježeni i rekordi. Ta se zračna masa sada premješta nad naše krajeve (Animacija 1), a na Jadranu će se vjerojatno zadržati i tijekom sljedećeg tjedna. Ipak, u Hrvatskoj situacija ne bi trebala biti ekstremna kao na zapadu Europe. Prognoze ukazuju i na to da bi na kopnu toplinski val na samom kraju ovog tjedna ili početkom idućeg, barem nakratko, trebao biti prekinut ili ublažen.

Na vrhuncu toplinskog vala u većini Hrvatske i okolnih zemalja očekuje se najviša dnevna temperatura između 35°C i 40°C. Zbog lokalnih uvjeta ona će ponegdje biti niža, ali ne isključujemo mogućnost ni za više vrijednosti. Uz slabljenje bure te visoke dnevne temperature zraka i sunčano vrijeme, more će se ponovno jače zagrijati. To će duž obale za posljedicu imati još toplije i sparnije, a time i neugodnije noći s najnižom temperaturom oko 25°C ili mjestimice višom. I na kopnu će biti toplih noći s temperaturom višom od 20°C.

Postoji mogućnost premašivanja lokalnih dnevnih, odnosno tjednih rekordnih vrijednosti, pa čak i mjesečnih za srpanj. Za premašivanje apsolutno najviših ikad izmjerenih temperatura na meteorološkim postajama vjerojatnost je mala. Većini ljudi je od samih meteoroloških rekorda ipak važniji nepovoljan utjecaj visoke temperature i toplinskog vala na zdravlje ljudi. Upravo tom aspektu treba pridati posebnu pozornost. Savjetuje se pridržavanje preporuka za javnost, praćenje vremenskih upozorenja i biometeorološke prognoze. Manjak oborine i već dugotrajna suša na mnogim lokacijama, pogotovo na Jadranu i uz njega, nažalost, nastavljaju se. Posljedično se nastavlja i vrlo velika opasnost od požara raslinja kojima također svjedočimo posljednjih dana”, stoji u priopćenju DHMZ-a.

Izvor: vecernji hr