U Hrvatskoj sve više raste broj bolovanja, no problem je u tome što je velik broj njih – lažan. Država i HZZO pokušavaju to spriječiti.

Država steže obruč oko onih koji uzimaju lažna bolovanja, a Hrvati, čini se, u njima prednjače. HZZO sprema drakonske kazne za varalice, ali ključno je pitanje – kako ih uopće prepoznati?

Bolovanje bi trebalo biti za one koji stvarno leže s visokom temperaturom, ali neki ga koriste kao priliku za produljeni vikend ili sportski oporavak jer teniski lakat najbolje prolazi na skijanju.

“Vjerojatno je svima nekad u životu palo na pamet, ali mislim da definitivno nije u redu. Pogotovo zato što na kraju dana netko treba obaviti taj posao tako da definitivno ne, nije u redu”, uz smijeh je rekla Ema.

“Vjerujem u ljude, da su okej, da su pošteni i da ne zloupotrebljavaju”, rekla je Ljubica.

Vjerovati u poštenje zaposlenika je lijepo, ali brojevi pokazuju drukčije. Lažna bolovanja nisu samo urbana legenda – ona opterećuju zdravstveni sustav i poslodavce.

“Treba napomenuti da se u 2023. godini povećao broj dana bolovanja s 29 na 33, a imamo informaciju da ćemo i u 2024. vidjeti dodatni rast dana bolovanja. Uz činjenicu da plaćamo i doista velik iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje od 16,5 %. Dakle, to je jedan ozbiljan trošak za poslodavca”, objasnila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Dok u Europskoj uniji poslodavci u prosjeku pokrivaju od pet do deset dana bolovanja, u Hrvatskoj taj teret traje čak 42 dana. Liječnici obiteljske medicine i poslodavci suočavaju se s izazovima zlouporabe bolovanja.

“Talijani, recimo, imaju jedan dobar način borbe protiv simulacije bolovanja gdje liječnici i inspektori izlaze na teren. Oni su na taj način smanjili broj bolovanja za 30 % u roku tri godine”, pojasnila je Weber.

“Događa se da pacijenti nekad žele produžiti svoj godišnji odmor pa nam jave da su dobili temperaturu ili tako, ali se primjećuje uvijek na početku sezone ili u vrijeme jeseni. Baš se vidi povećani broj bolovanja”, objasnila je doktorica obiteljske medicine Branislava Čilić.

Liječnici kažu – ipak prepoznaju signale.

“Kako shvatimo? Pa pacijent odbija liječenje i dijagnostiku. Dakle, taj pacijent nije bolestan. Pacijent koji je bolestan, on traži sebi pomoć  u dijagnostici i u terapiji”, dodala je Čilić.

“Svakako smatram da bi trebalo to regulirati, da treba dio odgovornosti preuzeti i liječnik, ali definitivno i pacijent”, kazala je Ema.

Takvo ponašanje, upozoravaju stručnjaci, dovodi do ozbiljnih financijskih posljedica.

“Za ugovorne ustanove mjera bi bila, recimo, nekakav novčani iznos od 665 eura do 2650 eura, a za osiguranike, ako utvrdimo zlouporabu i pokrene se prekršajni postupak, iznosi su od nekakvih 1060 do 1990 eura”, rekla je rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a Ljiljana Milišić Ždralović.

Na dnevnoj bazi je bilo više od 63.000 bolesnih. A u prosjeku se na bolovanju provodi 11 dana. Što se tiče takozvanih lažnih bolovanja, bilo je i toga. Preciznije, bilo je 28 posto onih za koje su kontrolori utvrdili da više ne moraju biti na bolovanju. 

Lažno bolovanje – luksuz koji brzo postane skupa pogreška. Drakonske kazne posljednja su mjera da se ljubitelji lažnih bolovanja probude i shvate – nije bolest sve što boli.

Izvor: dnevnik hr

U organizaciji Agronomskog fakulteta i agencije Apriori Word, održano je osmo izdanje Agro StartUp konferencije, na kojem je sudjelovao i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zdravko Tušek.

Danas je u prostorijama Sveučilišta u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu, započela 8. po redu AGRO STARTUP konferencija, koja će u dva dana okupiti više od 240 studenata i učenika srednjih škola. Studenti i učenici imat će priliku kroz četiri tematske cjeline upoznati se s različitim područjima poljoprivrede. Ukupno 15 predavača iz javnog i privatnog sektora govorit će kroz programske tematske cjeline o tome što mladi mogu očekivati od poljoprivrede. Konferencija je započela panelom pod nazivom: ” Kako vidimo hrvatsku poljoprivredu” , na kojem je sudjelovao  Matija Balala, student diplomskog studija Ekološka poljoprivreda i agroturizam, Martin Šafranko, student prve godine Sveučilišta u Zagrebu, Agronomski fakultet, Teo Đapić, student prve godine prediplomskog studija Agronomskog fakulteta, Kristijan Elez, učenik trećeg razreda strukovnog kurikuluma Agrotehničar, Agronomske škole u Zagrebu. Sudionicima se obratila i Marijana Petir, predsjednica saborskog odbora za poljoprivredu. Konferenciju je otvorio državni tajnik za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Zdravko Tušak, koji je u svom izlaganju istaknuo važnost neprestane edukacije i učenja. Također, razgovarao je i odgovarao na pitanja učenika i studenata.

U svom je obraćanju državni tajnik istaknuo mlade poljoprivrednike kao predvodnike u digitalnoj transformaciji poljoprivrede, naglasivši njihovu inovativnost i otvorenost prema novim načinima proizvodnje i promocije.

Osvrnuo se na važnost međuresorne suradnje, posebno kod demografskog pitanja, gdje je potrebno zajedničkim djelovanjem i kroz generacijsku obnovu osigurati otpornost i konkurentnost poljoprivrednog sektora.

„Mladi predstavljaju najveću vrijednost i ključna su snaga budućnosti hrvatske poljoprivrede. Svjesni smo potrebe očuvanja strateških resursa za prehrambenu slobodu, odnosno moramo svi zajedno konkretnim mjerama i politikama poseban naglasak staviti na istraživanja, razvoj znanja i vještina uz uključivanje znanstvenika te udruživanje i povezivanje mladih nositelja agrarne politike. Mladi su generator rasta OPG-ova i, uz svoju kreativnost, spremniji su stvarati dodane vrijednosti domaćih proizvoda. Kroz osiguranje potpora usmjerenih na mlade poljoprivrednike, objedinjena teorijska znanja, uz dostupnost poljoprivrednog zemljišta, možemo otvoriti novo poglavlje u revitalizaciji ruralnih prostora te osigurati mlade generacije agronoma i poljoprivrednika“, izjavio je Tušek.

Državni tajnik je naglasio iznimno dobru suradnju s Agronomskim fakultetom te podsjetio na značaj Agro StartUp konferencije, na kojoj sudjeluje više od 240 studenata i srednjoškolaca, pružajući im uvid u nove inovacije, digitalne alate i najbolje prakse u poljoprivredi.

Također, predstavio je strateške smjernice Vlade RH za unaprjeđenje poljoprivrednog sektora, uključujući otvorene programe i poticaje namijenjene mladim poljoprivrednicima.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je istaknula važnost motiviranja mladih da se bave poljoprivredom te naglasila kako je generacijska obnova, odnosno prenošenje gospodarstava sa starih na mlađe, ključ opstanka poljoprivrednih gospodarstava.

„Živimo u vrijeme kad se poljoprivreda suočava s klimatskim i demografskim promjenama. U vrijeme svjetskih političkih preslagivanja njezin značaj je sve veći“, rekao je dekan Agronomskog fakulteta, prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dodavši kako je jedini adekvatan odgovor na ove izazove znanje iz područja agronomske struke, koji Agronomski fakultet posjeduje.

Zaključno, predsjednik organizacijskog odbora Danijel Koletić je podsjetio: „Umjetna inteligencija, razvoj tehnologije, nedostatak poljoprivrednog zemljišta, nadogradnja kurikuluma, samo su neki od globalnih pa tako i hrvatskih izazova koji nas očekuju.“

Tijekom dva dana trajanja konferencije, ukupno će 15 predavača iz javnog i privatnog sektora govoriti o prilagođavanju mladih na nove trendove i tehnologije i o tome što mladi mogu očekivati od poljoprivrede.

Osim studenata Agronomskog fakulteta, na AGRO STARTUP konferenciji ove godine sudjeluju i učenici srednjih škola: Srednja agronomska škola u Zagrebu, Prirodoslovna škola iz Karlovca, Srednja gospodarska škola Križevci, Tehnička škola u Čakovcu i Srednja škola Matija Antun Reljković, Slavonski Brod.

Ministar Anušić i načelnik Glavnog stožera OSRH na brifingu Vojnodiplomatskog zbora u Ministarstvu obrane

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik GS OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid sudjelovali su danas, 11. ožujka 2025., na Godišnjem brifingu Vojnodiplomatskog zbora, koji je održan u Ministarstvu obrane.

Ministar Anušić istaknuo je važnost kontinuirane suradnje s vojnim izaslanicima i zahvalio im na doprinosu.

U kontekstu aktualne sigurnosne situacije i globalnih sigurnosnih izazova, ministar se osvrnuo na znatno narušenu europsku sigurnosnu arhitekturu izazvanu ratom u Ukrajini.

“Republika Hrvatska kontinuirano od početka ruske agresije pomaže Ukrajini i nastavit će joj pomagati”, rekao je.

Ministar se osvrnuo i na jugoistočnu Europu. Istaknuo je kako je zbog mogućih nestabilnosti prisutnost međunarodne zajednice u regiji iznimno važna, posebno kad je riječ o NATO-ovoj operaciji potpore miru KFOR i EU-ovoj operaciji ALTHEA.

“Hrvatska pozdravlja plan ReARM Europe i važno je istaknuti da se na ulaganja u obranu ne smije gledati kao na trošak, nego kao na ulaganja u sigurnost. Ono što uočavam kao mogući problem kad je riječ o novom planu naoružavanja Europe jesu dugotrajne procedure, koje je potrebno pojednostaviti”, naglasio je. Ministar Anušić ponovio je kako je Hrvatska ove godine dosegnula dva posto BDP-a izdvajanja za obranu te gotovo 30 posto za modernizaciju i opremanje.

“U 2027. godini dostići ćemo dva i pol posto BDP-a izdvajanja za obranu. Bude li usvojen i novi cilj od vjerojatnih tri posto izdvajanja za obranu, Hrvatska će i njega ostvariti u idućim godinama”, poručio je.

Ministar Anušić informirao je vojne izaslanike i o aktualnim projektima opremanja i modernizacije Oružanih snaga RH. Istaknuo je: “Ozbiljna modernizacija Hrvatske vojske započela je nabavom 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale. Nabavljamo i sustav HIMARS, najmodernije tenkove Leopard 2 A8 i sustav Bayraktar, a sve u cilju jačanja sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske.”

Ministar je najavio i održavanje vojnog mimohoda, kao i Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe i konferencije ASDA 2025, koja će se održati u travnju ove godine u Zagrebu.

Načelnik Glavnog stožera rekao je kako je fokus OSRH na modernizaciji i razvoju sposobnosti Hrvatske vojske.

“Krucijalno je ulagati u obrambene sposobnosti i nastaviti suradnju naših oružanih snaga i u budućnosti”, poručio je general Kundid vojnim izaslanicima.

Uime Vojnodiplomatskog zbora prigodno se obratio njegov doajen brigadir Jure Johann Bauer. Rekao je kako je ovo još jedna od prigoda za razvijanje i jačanje suradnje između MORH-a, odnosno Oružanih snaga Republike Hrvatske, i Vojnodiplomatskog zbora.

Koordinatori Hoda za život najavili su da je ovogodišnji Hod za život, obitelj i Hrvatsku prilika je da zajedno slavimo život od začeća do prirodne smrti.

Naglasili su da se u Hrvatskoj za život hoda već 10 godina. Pozvali su sve građane da se pridruže u promicanju kulture života, međusobnog poštovanja i brige za bližnje. Ove godine u Hodu za život sudjeluje 17 gradova pod geslom. Zaštiti život! I majku i dijete. A po prvi put će za život, obitelj i Hrvatsku hodati i građani Šibenika i Karlovca.

Datumi i lokacije Hoda za život 2025.:

• 10. 5. – Zagreb
• 17. 5. – Osijek, Zadar i Varaždin
• 24. 5. – Sinj
• 31. 5. – Vinkovci
• 7. 6. – Sisak
• 14. 6. – Ploče (Metković i Opuzen) i Split
• 20. 6. – Imotski
• 21. 6. – Knin
• 6. 9. – Šibenik
• 13. 9. – Slavonski Brod
• 20. 9. – Karlovac
• 27. 9. – Rijeka