Hrvatici s njemačkom adresom djelatnica banke je s računa skinula  150.000 eura, piše Slobodna Dalmacija.

Splićanka koja je na pragu 70-tih godina i već desetljećima živi u Njemačkoj, a u Hrvatsku dolazi ljeti, bila je klijentica bivše Splitske, danas OTP banke.

U jednoj njihovoj poslovnici imala je otvorene račune, devizni i žiro, na koje bi kada bi tijekom dva ljetna mjeseca boravila u rodnom gradu polagala ne baš male svote novce. Nakupilo se tako kroz godine preko 150 tisuća eura što štednje, što na kunskoj partiji.

I onda u rujnu ove godine doživljava – šok! Na svojim računima zatiče svega 2 tisuće eura. Krađa se možda ne bi ni otkrila da poslovnica zbog ljetnog radnog vremena nije bila zatvorena i klijentica se zaputila u drugu.

-Posljednjih 10 godina koristila sam istu poslovnicu jer mi je bila najbliža mjestu boravka kada sam u Splitu, ali i radi poznanstva sa zaposlenicom banke R.B.. Ona me i savjetovala da novac držim kao oročenu štednju, kao i sve što bi naknadno polagala. Uvijek bi i tražila svoju bankaricu, koja mi je davala informaciju da je stanje računa onakvo kakvo bi trebalo biti obzirom na uplate i kamatnu stopu. Imala sam povjerenje u nju, tako da mi nije bilo ni sumnjivo što mi banka na adresu barem jednom godišnje nije slala izvode s računa. Lagala me je, a to ne bi ni otkrila da se nije poklopila ova slučajnost sa skraćenim s radnim vremenom – otkrila je opljačkana žena za Slobodnu Dalmaciju.

-Čim se pribrala od otkrića da su joj računi temeljito počišćeni u drugoj poslovnici zatražila je ispis svih transakcija godinama unatrag. Dobija ih samo za tekuću 2021. godinu i shvaća da je u lipnju, dan prije i poslije blagdana Tjelova, s računa skinuto 13 i 19 tisuća eura. Uvid u ostale godine ne dobija zbog, kako joj je objašnjeno, statusne promjene koja se u međuvremenu dogodila između SB i OTP i činjenice da su isplatnice pohranjenje na mikrofilmovima.

Kako se bližio kraj radnog vremena, iduće jutro odlazi u sjedište banke u West Gateu.

– Prvo što me iznenadilo jest da se postupak prijave ovakve vrste nezakonitih radnji vodi kao prigovor na uslugu banke. Ipak, od njih sam dobila izlist transakcija i dan poslije nadopunila prigovor popisom svih isplata za koje sam u tom šoku ustanovila da su sporne. Radilo se o više desetaka transakcija kroz sve te godine i iznosom od oko 150 tisuća eura. Novac je podizan uvijek u vrijeme kada ja nisam bila u Hrvatskoj- Isti dan sam i doznala da je bankarica udaljena iz službe – rekla je opljačkana žena.

Krajem rujna žena je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv R.B. i nepoznatog/nepoznatih počinitelja, uvjerenja da ona sve sama nije mogla uraditi bez pomagača. Osim toga, vjerovala je da će banka i pravna država sve brže odraditi.

-Meni je do danas vraćeno samo tih 32 tisuće eura, ukradenih tijekom ove godine. Ostalo ništa, ni centa, odnosno lipe. Navodno idu godinu po godinu, treba čekati da se provjeri svaka sporna transakcija, ali ni približno ne znajući kada će to biti završeno. Šokiralo me što sam čula u razgovoru s jednom zaposlenicom, a to je da banka u ovakvim slučajevima nema vještaka grafologa, nego golim okom sami procjenjuju je li potpis krivotvoren. Što je još gore, ja nemam nikakvu mogućnost dobiti od OTP banke informaciju u kojoj su fazi. Sve sam to krvavo i pošteno zaradila, a i žena sam u godinama, tako da moje crpljenje curi – ne krije ogorčenje.

U međuvremenu je doznala i da nije jedina žrtva pohlepne bankarice. Ima saznanja za još najmanje jedan sličan slučaj.

U policiji bez komentara

O cijelom slučaju novinari Slobodne Dalmacije su se raspitali  i u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, s naglaskom u kojoj su fazi istražne radnje, odnosno jesu li već poduzeti neki konkretni koraci, pogotovo što u svom redovitom dnevnom biltenu do sada nisu objavili ni riječi.

– Poštovani, u odnosu na Vaš upit obavještavamo Vas da sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka nismo u mogućnosti odgovoriti na upit – poručili su iz splitske policije.

Litra istog ulja lani 11, danas 17 kuna. Kilogram brašna za kunu skuplji, maslac za nekoliko kuna skuplji. Proizvođači potvrdili – predstoji nam još poskupljenja…

Ista litra ulja poznatog domaćeg proizvođača lani se u ovo vrijeme prodavala na akciji po devet kuna, a puna joj je cijena bila 11 kuna.

Sada? Na polici istog trgovačkog lanca istaknuta je cijena od 13 kuna, i to na akciji, a redovna cijena je 17 kuna.

Niste se zabunili i osjećaj u želucu vas ne vara, cijene zaista jesu “skočile” i za iste novce danas donosimo laganiju vrećicu iz dućana.

Napravili smo mini patrolu i u utorak obišli pet trgovačkih lanaca u Zagrebu i uvjerili se da su osnovne namirnice kao što su brašno, jaja, jabuke, piletina, ulje… zaista skuplji u odnosu na lani. Provjerili smo ponudu i cijene u trgovinama kao klasičan kupac, bez asistencije prodavača i isporedili ih s lanjskim.

Ma koliko se trudili, u svom obilasku nismo mogli naći litru suncokretova ulja koje bi bilo jeftinije od 11 kuna i tu cijenu je imalo ono na akciji. Najskuplje ulje suncokreta penjalo se i do 17 kuna. Lani? Ako se prolistaju katalozi trgovina s početka studenog prošle godine, lako se nađe ulje i po osam kuna, a na akciji i po sedam kuna.

Vidi se i razlika u cijeni maslaca, čija se redovna cijena sada po trgovinama vrti oko 25 kuna. Jeftiniji je maslac trgovačkih robnih marki i takvi su redovito 16 ili 17 kuna. Samo na jednom mjestu našli smo maslac koji je na akciji bio osjetno povoljniji i koštao je 13 kuna.

Lani je, pak, maslac u ovo vrijeme redovito bio 22 ili 23 kune, ali ga se na akciji moglo dohvatiti i za deset kuna. Usporedili smo cijenu maslaca istog proizvođača u jednoj trgovini sada i lani – redovna mu je cijena 25 kuna, a lani je bila 21 kunu.

I brašno je poskupjelo. Glatko brašno poznatog domaćeg proizvođača lani se prodavalo po 5,99 kuna, sada je kunu skuplje, i to u istom trgovačkom lancu. Kilogram jabuke trenutačno je na policama lanaca između 8 i 9 kuna, samo na gdje kojoj akciji može se uhvatiti jabuka po pet kuna, lani su cijene bile otprilike na istoj razini, ali je bilo daleko više akcija.

I meso je poskupjelo, kilogram svinjskog buta lani se mogao naći po cijenama od 40 kuna, a na akcijama bi se mogao uhvatiti i po malo više od 20 kuna. Sada kilogram buta ide i to 70 kuna, u što smo se uvjerili u obilasku pultova dućana. Na akcijama ga ima i po malo manje od 40 kuna.

Cijelo pile još prošle godine moglo se na akcijama dohvatiti već po 15 kuna, na redovnim cijenama po 22 kune, sada se smo u patroli najjeftinije pile našli po 19 kuna, a ide i do 28 kuna.

Pitali smo proizvođače i struku što se događa. Iz Grupacije Pivac, koja obuhvaća Mesnu industriju Braće Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda, kažu da više od 50 posto sirovine za svoju proizvodnju dobivaju vlastitim uzgojem, da ostatak uvoze i da se posljednjih tjedana osjeti kolebanje cijena.

Naime, cijene mesa se nanovo formiraju svaki tjedan, unazad godinu dana bile su stabilne, ali sad se i to mijenja i naši sugovornici najavljuju:

“Ide val poskupljenja i mesa”.

Cijena stočne hrane rasla i do 80 posto

“U zadnjih desetak dana vidljiv je blagi rast cijena za većinu pozicija svinjskog mesa, a očekujemo da će uskoro doći i do većih skokova. Naime, cijene inputa u stočarskoj proizvodnji, u prvom redu stočne hrane, od početka ove godine drastično su porasle, za 50 do čak 80 posto.

Istovremeno su cijene mesa na burzama bile stabilne zbog tržišnih viškova, pa nije dolazilo niti do poskupljenja cijene mesa u veleprodaji, što dugoročno nije održiva situacija ni za stočare, ni za mesoprerađivačku industriju”, odgovorili su iz Grupacije Pivac.

U proizvodnji mesne industrije, odavno su poskupjeli začini, aditivi, materijali za pakiranje, ambalažnih folija, kartonske kutije, etikete…

“Pojedinih kategorija mesne sirovine, energenata i troškova radne snage, kao i troškovi zaštitne opreme i sredstava za sanitaciju i higijenu, utjecali su na porast troškova proizvodnje te ih od početka pandemije povećali oko 10 posto”, kažu u Grupaciji Pivac. Dodaju da oni ipak nisu dizali cijene prema velikim kupcima.

Zamolili smo ih da usporede svoje cijene lani i sada, pa i jesu.

“Trenutno je aktualna ponuda mesa za sušenje i vidimo da cijena klasične svinjske polovice iznosi 16,90 kn/kg, identično kao i lani, dok je cijena čvrstog masnog tkiva za topljenje trenutačno 12,90 kn/kg, što je kunu skuplje nego lani. Nadalje, akcijska cijena svinjskog buta bez kosti trenutno je 21,90 kn/kg, isto kao i prije godinu dana, a i kranjske kobasice imaju istu cijenu kao lani, akcijska cijena iznosi 36,90 kn/kg, identično kao i prošle godine u ovo vrijeme.

Dok su neki proizvodi neznatno poskupjeli ili im je cijena ostala ista, dio proizvoda je čak i pojeftinio. Tako je Dalmatinska suha šunka trenutačno na akciji po cijeni 64,90 kn/kg, dok je prije godinu dana njena akcijska cijena bila 69,90 kn/kg. Rinfuzni čvarci također su jeftiniji te je njihova aktualna akcijska cijena 87,90 kn/kg, a prije godinu dana iznosila je 89,90 kn/kg”, odgovorili su iz Grupacije Pivac.

Njihove prognoze nikako nisu dobre za potrošače jer predviđaju val poskupljenja svježeg mesa i to u narednim mjesecima, ne samo kod sebe, nego na razini čitave mesne industrije. Dodaju i ovo:

“Teško je predvidjeti razmjere jer na cijenu finalnog proizvoda utječe niz vanjskih okolnosti”.

Da je godina teška, potvrđuje i direktor marketinga i maloprodaje Milnara Mario Scherr koji nam kaže:

“Veliki porast cijena osnovne sirovine – brašna, te  ambalaže i energenata ima veliki utjecaj na samu cijenu proizvoda, dok porast cijena benzina za nas, kao velikog distributera s voznim parkom koji uključuje više od 220 transportnih/dostavnih vozila i 40 tak ostalih vozila, predstavlja značajnu troškovnu stavku u finalnoj kalkulaciji proizvoda.”

Njihovi proizvodi u maloprodaji, kaže Scherr, poskupjeli za su za četiri do pet posto u odnosu na lani. Je li to kraj poskupljenju, pitali smo.

“Nažalost, prema dostupnim prognozama, val povećanja cijena nastavit će se i početkom iduće godine, što vjerojatno znači da ćemo nažalost dio troškova morati podijeliti s tržištem”, rekao je Scherr.

Metalna ambalaža skuplja 75 posto

Da idu mjeseci dizanja cijena, potvrdili su i iz Podravke.

“Kontinuirano i značajno rastu cijene gotovo svih sirovina, ambalaže, ali i transporta te energije. Rast se nastavlja i prelijeva i u sljedeću godinu i to u visokim postotcima. Primjerice, metalna ambalaža je skuplja za 75 posto, kartonska za 20 posto, a staklena za 15 posto. Jednako tako su i sirovine poskupjele – šećer i sladila rastu za 20 posto, ulja i masti gotovo 30 posto, a žitarice iznad 15 posto”, kažu u Podravci.

I njima su rasli troškovi energije za 50 posto, poskupio je i transport – kontejnerski prijevoz skuplji je tri do četiri puta u samo godinu dana.

“Do sada smo taj rast amortizirali kroz unutrašnje rezerve, a i u sljedećoj godini ćemo, biti snažno fokusirani na optimizaciju troškova i smanjivanje svih onih koji nisu esencijalni. No, u ovakvim okolnostima koje se ne mijenjaju nabolje postaje nemoguće osigurati stabilnost i održivost poslovanja bez određenih korekcija cijena.

Svjesni koliko troškovi hrane utječu na standard naših sugrađana, nastojat ćemo da povećanja cijena budu najmanja moguća s tim da je važno napomenuti da Podravka definira  veleprodajne cijene dok cijene u maloprodaji određuju naši trgovački partneri”, rekli su iz Podravke.

Iz GHK kažu da su cijene dobara i usluga za i usluga za osobnu potrošnju od rujna do kolovoza porasle za jedan posto, na godišnjoj razini za 3,3 posto. Najviše su u odnosu na lani poskupjela ulja i masti – za 7,2 posto, a za 1,3 posto skuplje si su kruh i žitarice.

“Generator povećanja cijena ne leži u trgovini, već u povećanju ulaznih cijena dobavljača te ulaznih cijena energenata, porasta cijena sirovina sveukupnih poremećaja u lancu opskrbe hranom”, odgovorili su iz HGK i podsjetili da je Vlada ograničila cijenu goriva na 11,10 i 11 kuna po litri goriva.

Podsjećaju da hrana još uvijek čini veliki dio kućnog budžeta i doslovno pojede 30 posto novčanika.

“Poznato je kako je taj trošak veći što je zemlja siromašnija. U Europi i SAD-u taj se udio kreće u rasponu od 11 posto do 13 posto, a u razvijenijim europskim zemljama između 5 posto i 8 posto. Ako dođe do značajnijeg poskupljenja hrane, zasigurno je da će se to odraziti i na osobnu potrošnju, a za očekivati je i na onu blagdansku”, rekli su iz HGK.

Izvor: rtl hr

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavio je na svojim internetskim stranicama popis lokacija u Hrvatskoj gdje se mogu obaviti testiranja na koronavirus, a informacije o dobivanju EU digitalne covid potvrde dostupne su na internetskim stranicama EU digitalne COVID potvrde.

Glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u subotu je u priopćenju naveo adrese i linkove na kojima su ažurirani popisi certificiranih laboratorija u RH, na kojima se od danas mogu provesti testiranja te popis ustanova primarne zdravstvene zaštite (PZZ) u kojima je moguće testiranje, kao i link javne informativne mrežne stranice za EU digitalne COVID potvrde u Republici Hrvatskoj.

Oba ažurirana popisa nalaze se na internetskim adresama:

https://hzzo.hr/novosti/hzzo/upute-za-rad-s-centralnom-platformom-za-registraciju-covid-testiranja

https://eudigitalnacovidpotvrda.hr/hr/covid-potvrde

https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/vijesti/popis-zdravstvenih-ustanova-i-laboratorija-covid-testiranja-4352/4352

Prvo magla, pa sloj niskih razvučenih oblaka, za kopnene krajeve tipična kasna jesen. Nešto skromno sunca u petak je bilo na moru, ali i u višem gorju gdje za ovakvih situacija često zna biti i ugodnije i ljepše nego u nizinama: što se tiče i vedrine i topline.

Idućih dana vrijeme će biti još promjenjivije, uz moguću kišu, poglavito na Jadranu gdje će biti učestalija i lokalno izraženija, najavio je meteorolog Darijo Brzoja.

Iako smo u polju povišenog tlaka u prizemnom sloju atmosfere, po visini će iznad naših krajeva kružiti vlažan i nestabilan zrak, obzirom na ciklonu koja se nalazi u Sredozemlju, a potom i visinsku dolinu na čijoj prednjoj strani ćemo biti ovog vikenda.

Tako i u subotu ujutro u unutrašnjosti dan započinjemo s maglom i niskim slojevitim oblacima. Najoblačnije će biti u gorju te u središnjoj Hrvatskoj dok se na istoku kasnije očekuju i sunčana razdoblja.

Poslijepodne nestabilno, povremeno s kišom

Na Jadranu umjereno i pretežno oblačno i nestabilno, povremeno s kišom, koja bi pri tom lokalno mogla biti i obilnija. Puhat će slabo do umjereno jugo uz koje će temperatura na moru biti između 11 i 16 stupnjeva. Na kopnu, ujutro najčešće od 2 do 6.

Kiše bi poslijepodne moglo biti mjestimice i u unutrašnjosti. U središnjim krajevima, rijetko čini se i malo sunca. Bez vjetra, temperatura od 10 do 13 stupnjeva.

U Slavoniji i Baranji promjenjivo, ali vrlo vjerojatno i sunčanije nego na zapadu. No i ovdje tijekom dana stoji mogućnost za malo kiše, no vrlo rijetko. Temperatura, oko 12 ili 13 stupnjeva.

Na sjevernom Jadranu i u gorju većinom će prevladavati oblačno, povremeno s kišom pri čemu je na moru moguć i pokoji izraženiji pljusak.

Puhat će slabo do umjereno jugo, koje će prije svega u Podvelebitskom kanalu navečer i pojačati. Temperatura, na moru između 15 i 19 stupnjeva, a u gorskoj Hrvatskoj oko 12.

I u Dalmaciji će u subotu više manje prevladavati oblačno i promjenjivo vrijeme. Također će povremeno kišiti, a lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi. Slabo i umjereno jugo prema večeri će jačati, a najviša dnevna temperatura bit će između 17 i 19 stupnjeva.

Prognoza za sljedeća tri dana

I idućih dana na kopnu umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, i to češćom u gorju, dok je u drugim krajevima unutrašnjosti izglednija u nedjelju nego početkom novog tjedna. Zapuhat će sjeveroistočnjak, no temperatura se neće značajnije mijenjati.

Kiša će svih dana biti češća i vjerojatnija na Jadranu te u predjelima uz Jadran. U nedjelju u Dalmaciji još lokalno može biti obilna. Puhat će slabo do umjereno jugo, na sjevernom Jadranu u nedjelju bura koja će jačati te u ponedjeljak se i proširiti na ostatak obale.

U Dalmaciji je u utorak ponovno moguće jugo. Temperatura i dalje bez veće promjene, na moru ostaje oko 17, 18 stupnjeva.

Stožer civilne zaštite predstavio je odluku o uvođenju COVID potvrda za javne ustanove i državne institucije. Odluka na snagu stupa u utorak, 16. studenoga. Oni koji nemaju potvrdu morat će se testirati najmanje dvaput tjedno. Potvrda vam treba i za roditeljski sastanak i informacije, ali ne i za dolazak na sud.

Od utorka na snagu stupa odluka o uvođenju COVID potvrda za javne ustanove i državne institucije. Uvodi se i mjera obveznog testiranja prilikom dolaska na posao za dužnosnike, državne i javne službenike te zaposlenike ustanova i trgovačkih društava čiji su osnivači RH, županije, gradovi i općine. Odluka stupa na snagu 16. studenoga.

Osobe na koje se odnosi odluka morat će se testirati najmanje dvaput tjedno, a koji će to dani u tjednu biti i kada će to poslodavci kontrolirati svaki će poslodavac urediti za sebe.

Svi na koje se odnosi odluka moći će se testirati na ukupno 6407 testnih mjesta u Hrvatskoj, a popis svih testnih mjesta bit će vidljiv na mrežnim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstva zdravstva, HZZO-a i HZJZ-a.

COVID potvrde bit će potrebne kako za zaposlenike, tako i za građane koji dolaze u državne i javne službe, no primjerice, ne i za studente koji će dolaziti na predavanja. Što se tiče studenata, odluka o COVID potvrdama bit će diskrecijska odluka svakog fakulteta. Učenici također neće morati imati COVID potvrde.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 6449 novih slučajeva zaraze te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 39.846. Među njima je 2086 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 251 pacijent. Preminule su 53 osobe.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da smo u posljednja 24 sata imali 6449 novooboljelih od 15.067 testiranih, tjedan dana prije toga 6932 novooboljele osobe od 15.079 testiranih, a tjedan dana prije toga 4392 od 12.207 testiranih.

U prvih pet dana ovoga tjedna imali smo 25.959 novooboljelih osoba, a u prošlom tjednu za prvih pet dana je to bilo 19.726. Dakle, u ovom tjednu imamo 36 posto više novooboljelih, rekao je Capak.

Prosječna incidencija u Hrvatskoj je 1609,8. Najviša je u Međimurskoj županiji (2390) i Dubrovačko-neretvanskoj (2032), a najpovoljnija u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1111) i Istarskoj županiji (824).

Po 14-dnevnoj stopi incidencije na 100.000 stanovnika Hrvatska je na 25. mjestu od 27 zemalja EU-a, višu imaju Estonija i Slovenija, a najnižu imaju Španjolska i Malta. Po ukupnoj stopi smrtnosti na milijun stanovnika na 21. smo mjestu u EU-u.

Današnji udio pozitivnih u ukupno testiranima je 42,8. Prosjek za posljednjih sedam dana je 42,3, za posljednjih 14 41,1, a od početka pandemije 16,3, naveo je Capak.

U posljednja 24 sata hospitalizirano je 277 osoba, od kojih 204 (73,6 posto) nije cijepljeno niti jednom dozom. Na respirator su stavljene 22 osobe, od kojih 17 (77,3 posto) nije cijepljeno niti jednom dozom. Od 53 novopreminule osobe, njih 39 (73,6 posto) nije cijepljeno niti jednom dozom. Od novozaraženih, 4580 ili 71 posto nije cijepljeno.

Capak: “Devet najmlađih preminulih, u dobi od 25 do 49 godina, svi su bili necijepljeni”

Što se tiče broja preminulih, Capak je rekao da je od današnjih 53 preminulih 14 cijepljeno s dvije doze, jedna s tri i jedna s jednom dozom. To znači da 35 njih nije cijepljeno niti jednom dozom, kazao je.

U tjedan dana imamo pak 36 posto više novooboljelih.

Od devet najmlađih preminulih, u dobi od 25 do 49 godina, svi su bili necijepljeni, rekao je Capak.

Ministar Davor Božinović govorio je o primjeni COVID potvrda i na koga se sve odluka odnosi. Svi oni koji podliježu odluci moći će se testirati na ukupno 6407 testnih mjesta u Hrvatskoj, a popis svih testnih mjesta bit će vidljiv na mrežnim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstva zdravstva, HZZO-a i HZJZ-a. Oni koji nemaju COVID potvrde morat će se testirati najmanje dvaput tjedno.

Tko sve mora imati COVID potvrdu i na koga se sve odluka odnosi?

Odluka se odnosi na dužnosnike, državne službenike i namještenike u javnim službama, službenike i namještenike u lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi, zaposlenike trgovačkih društava i ustanova čiji su osnivači RH ili jedinice lokalne ili regionalne samouprave, kao i zaposlenike trgovačkih društava čiji su osnivači trgovačka društva u vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne samouprave.

Dužnosnici, službenici i zaposlenici obavezni su EU potvrdu ili odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju ili testiranju predočiti prilikom ulaska u prostorije poslodavca i dati je na uvid osobi koju poslodavac ovlasti.

Ista odluka odnosi se na sve stranke koje dolaze u službene prostore, sve pružatelje usluga koji pružaju različite usluge u tim prostorima ili su angažirani za određene poslove ili druge osobe koje tamo dolaze po bilo kojoj osnovi.

Kao i u odlukama za zdravstveni sustav i djelatnost socijalne skrbi, osobe koje iz opravdanih razloga ne mogu izvaditi COVID potvrdu, a posjeduju dovoljnu razinu sigurnosti, mogu to dokazati predočenjem drugog dokaza.

Odluka se primjenjuje i na pripadnike oružanih snaga te na zaposlenike zračnih luka, istaknuo je ministar. Odluka ima i izuzetke, među kojima su i zdravstveni sustav i socijalna skrb jer se za njih primjenjuju posebne odluke.

“Ova mjera uvodi se isključivo iz epidemioloških razloga. EU digitalna potvrda je dokaz da je osoba testirana, negativna, preboljela ili cijepljena”, rekao je ministar Božinović.

“Dužnosnici, službenici i zaposlenici obavezni su EU potvrdu ili odgovarajući dokaz predočiti prilikom ulaska u prostorije i dati je na uvid osobi koju poslodavac odredi. Ista odluka odnosi se na sve stranke koje tu dolaze, sve pružatelje usluge koji pružaju usluge u tim prostorima ili druge osobe koje tu dolaze po bilo kojoj osnovi. Oni koji odbiju predočiti potvrdu ne mogu ulaziti u prostorije”, kaže.

Na koga se ne odnosi odluka o COVID potvrdama

Odluka se neće odnositi na pojedine kategorije. Evo i koje:

“Ovo se ne odnosi na studente, učenike, na osobe mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu u vrtić, osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, na osobe koje u područje HZZO-a dolaze podići svoju COVID potvrdu, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice, na osobe koje imaju kontraindikaciju na cjepivo, što dokazuju liječničkom potvrdom”, rekao je Božinović.

Tko sve može provoditi testiranje objavljeno je na stranicama HZJZ-a. “Dana je preporuka i poslodavcima na koje se ovo ne odnosi da sami mogu uvesti mjeru”, kazao je ministar Božinović.

“Stožer je produljio odluke koje se odnose na rad trgovina, javni prijevoz, odluku o maskama te odluku o prelasku granice”, dodao je Božinović. Na presici je prezentiran sustav i za izdavanje COVID potvrda. Objašnjeno je i kako je nastao sustav EU digitalne COVID potvrde na razini EU-a. Kaže da su uključene 42 države.

Trenutačno je izdano oko 2 milijuna i 800 tisuća potvrda.

Kako doći do COVID potvrde?

“Sva testna mjesta mogu izdati potvrdu, HZZO šalteri to isto rade. S obzirom na veći broj korisnika, otvorili smo novih 6500 ustanova, to su ordinacije obiteljske medicine, pedijatrijske i stomatološke ordinacije, 460 postojećih lokacija, tamo radi više od  20.000 ljudi koji mogu izdavati potvrde”, rekla je Curać. “Svako testiranje i cijepljenje se odmah evidentira u sustavu”, dodala je.

“Preko vikenda apeliramo da se to obavi isključivo preko sustava e-Građani”, dodala je Curać.

Osobe koje imaju COVID potvrdu na temelju dvije doze, pa dobiju treću dozu cjepiva, morat će zatražiti novu COVID potvrdu, rečeno je na konferenciji za novinare. Valjanost COVID potvrde bit će godinu dana od treće doze.

Ministar Beroš kaže da se novom mjerom umanjuje kapacitet širenja virusa. “Mjere su tu da zaštite živote. Cijepljenje je najbolji izlaz iz ove krize. Uz cijepljenje, od najvažnije moguće važnosti je i poštivanje mjera i osnovnih epidemioloških postulata”, kazao je.

“Širenje ove nove sigurnosne mjere obveznog testiranja nikako ne limitira ljudska prava i slobode. Naprotiv, ona ih povećava. Omogućuje nam svakodnevne aktivnosti. Možemo naše teško bolesne sugrađane koji leže u bolnicama ili su na respiratoru pitati jesu li u stanju konzumirati svoja ljudska prava i slobode. Nisu. Stoga imajmo to na umu kad je riječ o novim mjerama i prihvatimo ih svi skupa”, poručio je Beroš.

Usporedio je to s prometom, rekavši kako prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu nije ljudsko pravo i sloboda, već ugrožavanje svojeg i tuđeg života.

O nadzoru COVID potvrda

Ministar Božinović rekao je da je omogućeno testiranje na više od 6000 novih testnih mjesta. Što se tiče kontrola, one su na ulazu u institucije i subjekata.

Profesorica Markotić govorila je o novom delta-plus soju. “U cijeloj Europi on je ispod 1 posto. Dodatno je još virolentniji i potentniji”, kazala je. Novi soj pojavio se u Čakovcu, Zagrebu i Splitu.

Božinović je odgovorio na pitanje mora li osoba koja ide podići osobnu imati COVID potvrdu. Pojasnio je i kako će se dizati pošiljke u pošti. “Izuzetak su samo djeca do 16 godina”, kazao je.

Na pitanje hoće li se ograničavati cijene testa na koronu, Capak je rekao: “Nastojat ćemo osigurati jedinstvenu cijenu. Što se tiče privatnih testnih mjesta, njima ne možemo određivati cijenu. Testovi su sada prilično jeftini, pa to ne bi trebao biti problem”, kazao je.

Pojašnjeno je i kako će korisnici usluga plaćati test, dok će za zaposlene on biti besplatan.

“Poslodavac ima mogućnost da omogući testiranje u vlastitom aranžmanu”, pojašnjeno je. Testirat će moći i ginekolozi i stomatolozi, rečeno je.

Testovi na koronavirus danas će biti distribuirani svima onima koji će provoditi testiranja i naručene su veće količine testova. Rečeno je i da putnici, primjerice, na trajektima neće morati imati COVID potvrde.

Capak je pojasnio i da je preminula osoba koja je cijepljena s tri doze 41. godište i da je imala brojne komorbiditete.

Ako idete na sud, nećete morati imati COVID potvrdu

Pojašnjeno je i da onaj tko ide na sud ne mora imati COVID potvrdu, ali da će o tome dodatnu uputu dati Ministarstvo pravosuđa.

COVID potvrda ili testiranje i za informacije i roditeljski sastanak

“Bit će obavezno testiranje za roditelje koji dolaze na informacije i roditeljske sastanke”, rečeno je. Capak i Božinović pozvali su i privatne poslodavce da uvedu COVID potvrde. Za njih nije izdana obveza, već samo preporuka. 

“Da bi zaštitili zdravstveni sustav, potrebna nam je solidarnost u društvu. Solidarnost onih koji nisu cijepljeni da se cijepe. Treba nam solidarnost i cijepljenih koji cilj mogu ostvariti time što će uzeti treću dozu cjepiva i pridržavati se mjera”, apelirao je Božinović .

Kolona sjećanja

Komentirali su i Kolonu sjećanja u Vukovaru. Capak je kazao da je to poseban događaj za koji je zatraženo da HZJZ dogovori poseban epidemiološki okvir. “Građani su pozvani da taj dan obilježe u svojim gradovima i općinama, a da oni koji će biti u Vukovaru neće moći morati imati COVID potvrde. Oni koji idu moraju se pridržavati klasičnih epidemioloških mjera”, objasnio je Capak.

Dva lijeka protiv korone

Beroš je govorio o dva lijeka protiv korone. “Ako se jedan od ta dva lijeka uzme tri dana od pojave prvih simptoma, sprječava teže kliničke slike”, kazao je. Lijekovi bi se koristili kod osoba koje su iznimno rizične.

Nije poznato hoće li lijekovi uskoro doći u Hrvatsku.

Božinović je kazao da u ovom trenutku nitko ne može reći koliko će sve trajati i hoće li se možda pojaviti neki novi soj virusa. “Brojevi rastu jer se zanemaruju osnovne epidemiološke mjere. Možemo imati rezultat jedino ako svi shvatimo da se ovo tiče svih nas, ako svatko da svoj doprinos, a on je besplatan”, kazao je.

O prosvjedima

“Nije bilo postupanja policije s obzirom na to da za tim nije bilo potrebe”, kazao je Božinović i dodao da se svi takvi događaji evidentiraju.  “Ako nam je svima stalo da nam zdravstvo funkcionira, ja ne vidim niti jedan razlog da se oko toga kao društvo ne složimo”, napomenuo je.

COVID potvrde u kafićima i restoranima?

“Stalno razmišljamo o svemu, ali u ovom trenutku se nismo odlučili na to”, dodao je Božinović. Odluka o COVID potvrdama u javnim i državnim ustanovama nema rok, pojasnio je.

Capak se potom ispravio s podacima o preminulima: “Devet najmlađih preminulih, od 25 do 49 godina… svi su bili necijepljeni”, rekao je.

O kvaziznanstvenicima i onima koji negiraju učinkovitost cjepiva

“Mi sada imamo nekoliko znanstvenih činjenica o cijepljenju, one su ravne činjenici da je zemlja okrugla. Bilo bi dobro kada neki znanstvenici i kvaziznanstvenici na svojim društvenim mrežama ne bi stalno preispitivali to”, rekao je Capak.

“Cijepljene osobe višestruko manje završavaju u bolnicama i višestruko manje umiru. Znanstvena činjenica da cijepljene osobe višestruko manje prenose zarazu”, rekao je Capak.

Izvor: dnevnik hr