Iako su najaktivniji tijekom svibnja i lipnja, krpelji se javljaju već s prvim toplim danima, pa već u ožujku treba voditi računa o zaštiti. Nosite duge rukave i nogavice, a gole dijelove tijela zaštitite repelentima

Ako se ovih dana spremate na planinarenje ili šetnju s kućnim ljubimcima u prirodi, treba povesti računa o zaštiti od krpelja. Najaktivniji su i najbrojniji tijekom svibnja i lipnja, no aktivnost se intenzivira već s prvim toplijim danima, upozoravaju stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”.

Riječ je o paučnjacima koji se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama, ranije je istaknula za 24sata epidemiologinja, dr. med. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti. U Hrvatskoj, krpelji mogu prenijeti Lyme boreliozu i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemije, Q groznicu, erlihiozu, babeziozu i neke rikecioze. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, dok se krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu naći na čitavom području grada Zagreba.

Prije svega, kad idete u prirodu, hodajte utabanim stazama, izbjegavajući provlačenje kroz grmlje, sjedenje ili ležanje na tlu. Nosite odjeću dugih rukava i nogavica te repelentima zaštitite gole i izloženije dijelove tijela. Dobro je obnoviti zaštitu repelentima tijekom duljih šetni kroz prirodu. Nakon boravka u prirodi obavezno pregledajte otvorene dijelove tijela (iza uha, zatiljak, vrat), ali i pazuhe, prepone, područje iza koljena, gdje se krpelji mogu zavući kroz odjeću te odjeću.

Važno je imati na umu simptome bolesti koje prenose krpelji, kako biste se na vrijeme javili liječniku. Kod srednjoeuropskog tipa krpeljnog meningoencefalitisa inkubacija može trajati od 2 do 28 dana, a manifestira se slično gripi: umorom, visokom temperaturom, glavoboljom, klonulošću, mučninom, povraćanjem i bolovima u mišićima. Kod manjeg broja ljudi može se razviti upala moždanih ovojnica (meningitis), što prati jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata i fotofobija.

Lyme borelioza se pojavljuje kao prstenasta kožna promjena na mjestu uboda, najčešće od 7 do 14 dana nakon uklanjanja krpelja. Širi se oko 1 cm dnevno, dok sredina postaje bljeđa. Mogu je pratiti i povišena temperatura te povećanje limfnih čvorova.

Budite posebno oprezni i sa kućnim ljubimcima, koje treba dobro pregledati po povratku iz šetnje.

Svi oni koji zbog prirode posla češće borave u prirodi, kao i planinari, odnosno ljudi koji često idu u prirodu trebaju razmisliti i o cijepljenju protiv krpelja. Najbolje ga je obaviti zimi, a provodi se u Službi za epidemiologiju HZJZ.

Krpelje ne smijemo skidati s kože golim rukama ili potapanjem uljem, jer time raste rizik od ugriza i širenja otrova. Pincetom ga obuhvatite uz samu kožu i lagano izvucite. Dobro je raditi to pod povećalom, kako bismo bili sigurni da dio krpelja nije ostao zarinut u kožu. U tom slučaju potražite pomoć liječnika.

Krpelj na psu

Nakon što se krpelj dođe na psa, sljedećih 12-24 sata traži po tijelu domaćina najbolje mjesto za “prikvačiti se”. Svaka vrsta krpelja ima svoje “omiljeno” mjesto koje može biti na području vrata, glave, u uhu ili u području međunožja, objavio je Pet-centar.

Nakon što se vratite iz šetnje, psa je najbolje dobro iščetkati četkom ili samo proći rukom kroz krzno, što nervira krpelje te će većina otpasti ili pobjeći. Nakon što se krpelj prikvačio na kožu, minimalno će proći do 12 sati nakon kojih se krpelj zasiti, a tada počinje ispuštati svoju slinu koja može u sebi sadržavati uzročnike raznih bolesti. U tom periodu bi trebalo krpelje ukloniti sa psa.

Preparati protiv krpelja (tzv.ampulice) djeluju 3-4 tjedna nakon dana aplikacije. Krpelj koji se prihvati za kožu uginut će u roku 6-24 sata, no on i dalje ostaje u koži (uginuli) te za par dana sam otpada s kože psa ili ga pas češanjem može otrgnuti. U tom slučaju glavica krpelja najčešće ostaje u koži.

Skidanje krpelja sa psa

U slučaju da pronađete krpelja na psu, a djelovanje preparata je pri isteku ili je ono oslabljeno (pas se dosta kupao u vodi ili ga je vlasnik više puta oprao šamponom), morate sami iščupati krpelja pomoću pincete.

Ako glavica krpelja slučajno ostane u koži, to mjesto treba dezinficirati i mazati antibiotskom kremom tijekom par dana. Nemojte sami vaditi ostatke krpelja jer možete izazvati infekciju kože i zakomplicirati zdravstveno stanje kože psa.

Korištenje ampule redovito (svaka tri tjedna se aplicira nova) uvelike smanjuje rizik od zaraze psa.

Također, tjedan dana nakon aplikacije ampule, psu možete staviti repelentnu ogrlicu. Ovakve ogrlice natopljene su prirodnim uljima (naranča) te odbijaju kožne parazite od pasa, čime se ujedno i smanjuje postotak zakvačenih krpelja i sprječava razvoj bolesti poput babezioze.

Postoje i prirodni lijekovi koji mogu doprinijeti da se simptomi alergije na pelud ublaže, odnosno da tijelo uspori s proizvodnjom histamina – evo koji čajevi i tinkture mogu pomoći.

Prema procjenama stručnjaka, oko 10 posto odrasle populacije te oko 30 posto djece u Hrvatskoj ima neku vrstu alergije, s tim da njihov broj u zadnje vrijeme sve više raste. Nema procjena o tome koliki je udio odraslih i djece alergično na pelud, no stručnjaci kažu da se upravo u tom segmentu bilježi i najveći rast. Među ostalim, to pripisuju visokoj zagađenosti zraka i okoliša, što djeluje na stanje dišnog sustava, odnosno čini ga osjetljivijim, zbog čega se kod sve više ljudi javlja i pretjerana reakcija na alergene. 

Svrbež i suzenje očiju, curenje nosa, koji povremeno može biti i potpuno začepljen te učestalo kihanje i poriv na kašalj glavni su simptomi peludne alergije koji se najčešće javljaju odmah po izlasku iz kuće, odnosno u dodiru s alergenima i teško prolaze čak i kad se vratite u zatvoreni prostor. Ipak, reakcija se može ublažiti. Prije svega, posavjetujte se s liječnikom o antihistaminicima, lijekovima koji djeluju na otpuštanje histamina u tijelu.

Svrbež i suzenje očiju jedan je od simptoma peludne alergije

Histamin je proizvod prirodne kemijske reakcije u tijelu koji se oslobađa kada tijelo otkrije nešto štetno, poput virusa koji je uzročnik infekcije, koji pomaže tijelu da se bori protiv njega. Oslobađanjem histamina šire se krvne žile i pokreće ‘borbena reakcija’ organizma na tvar koja ga ugrožava. Ponekad, međutim, kao što je to slučaj s peludnom alergijom, organizam pogrešno prepoznaje neku tvar (alergen) kao štetnu i aktivira se proizvodnja histamina, uz pojačanu reakciju.

Uz primjenu antihistaminika na vrijeme i u odgovarajućoj dozi simptomi peludne alergije se značajno mogu ublažiti. Uz to, protiv začepljenog nosa pomoći će  dekongestivne kapi za nos, koje ublažavaju otok sluznice nosa i olakšavaju disanje. U slučaju jačeg kašlja ili otežanog disanja u terapiju se mogu uvesti i bronhodilatatori (lijekovi protiv spazma bronha) i ekspektoransi (za iskašljavanje). Kad je riječ o peludnim alergijama, dobro je povremeno koristiti i kapi za vlaženje očiju, kojima možete isprati alergene iz sluznice oka, što će umanjiti svrbež. S druge strane, ako često trljate oči prljavim rukama, lako se može razviti i konjunktivitis, koji će trebati liječiti antibiotskim kapima.

Ipak, postoje i prirodni lijekovi koji značajno mogu doprinijeti ublažavanju simptoma alergije. Evo pregleda nekih od njih: 

Čaj za ublažavanje simptoma

Šalica biljnog čaja uz dodatak odgovarajuće tinkture pomaže protiv simptoma

– Na osnovu dugogodišnje prakse s pacijentima, obično predlažem čaj od koprive, kamilice, bazge, sljeza, imele ili nevena, šipka i hibiskusa. Ove biljke potiču obrambene snage organizma, djeluju protuupalno i protualergijski,  ističe liječnica opće medicine i fitoterapeutkinja dr. med. Ksenija Krajina Pokupec iz savjetovališta Botana. Dodaje kako čaj i kapi na bazi nevena, imele, koprive, maslačka, kamilice i breze čiste krv od alergena, smanjuju i umiruju histaminsku reakciju, koja dovodi do alergije, te podižu imunitet. Koristite ih tako da na litru čaja dodate između 50 i 150 kapljica biljne tinkture i popijete tijekom dana.

Ulje crnog kima i Ehinaceja 

Ovo ulje djeluje kao imunomodulator, odnosno uravnotežuje rad imunološkog sustava, ističe fitoaromaterapeut Goran Smirčić. No, potrebno ga je konzumirati dulje vrijeme, barem nekoliko mjeseci prije sezone alergija da bi imalo puni učinak. Zato je možda i moćnije oružje Ehinaceja, koja brzo podiže imunološke resurse i puno će vam brže pomoći protiv simptoma alergije. 

Oblozi na stopalima

U jačanju imuniteta mogu pomoći i eterično ulje čajevca te ravensare, koja svojom strukturom djeluju na imunitet, a ujedno uništavaju strane mikroorganizme. Uporaba je jednostavna; utrljajte 2-3 kapi eteričnog ulja na stopala prije spavanja i obujte čarape. Na tržištu postoje i oleokapsule (kapsule s uljnim medijem) koje sadrže eterična ulja za oralnu uporabu, pa ponekad možemo koristiti i njih, kaže Smirčić. 

Bijeli sljez čisti nos

Da biste pročistili nos pomoći će kapi na bazi korijena bijelog sljeza

Osim običnim fiziološkim kapima, nos možete čistiti i kapima na bazi korijena bijelog sljeza. Priprema je jednostavna: 2 žličice  bijelog sljeza namočite preko noći u šalici hladne vode. Ujutro procijedite tekućinu i kapajte nos, obilno i što češće. Ublažit će oteklinu sluznice i nosa i olakšati disanje. 

Kamilica, kadulja i propolis 

Već upaljene nosnice od stalnog šmrcanja i brisanja maramicama potapkajte rupčićem namočenim u ohlađeni čaj od kamilice i premažite mašću od kadulje i propolisa (uz uvjet da niste alergični na propolis).

Čaj od koprive

Čaj od koprive smanjuje tjelesnu proizvodnju histamina. Kopriva sadrži mnogo hranjivih tvari, pa i željezo. Dodajte par kapi limuna kako bi se željezo bolje apsorbiralo. To će ojačati imunitet i olakšati borbu protiv alergena.

Izvor: 24 sata hr

PSI POVREMENO ližu šape kako bi ih očistili, no ako primijetite da vaš ljubimac učestalo i intenzivno liže ili gricka šape, to može ukazivati na određene zdravstvene probleme. Uzroci mogu biti različiti, a neki od njih zahtijevaju veterinarsku pomoć te ih je potrebno prepoznati na vrijeme.

U nastavku izdvajamo neke od najčešćih mogućih razloga zašto psi učestalo diraju šape i treba li vas to zabrinuti piše index hr.

Alergije: Jedan od najčešćih uzroka

Baš kao i ljudi, psi mogu razviti alergije. Naši ljubimci mogu razviti alergije na hranu, okolišne čimbenike (poput peludi, prašine, plijesni) ili kontaktne iritacije (na primjer sredstva za čišćenje podova). Alergijske reakcije često izazivaju svrbež, koji psi pokušavaju ublažiti lizanjem šapa.

Najčešći simptomi alergije kod pasa:

• Pas liže i grize šape, uši ili neki drugi dio tijela.
• Koža između prstiju postaje crvena ili nadražena.
• Povremeno se pojavljuju upale uha ili neugodan miris kože.

Najvažnije što možete učiniti ako sumnjate na alergiju jest pokušati identificirati potencijalne alergene. Svom ljubimcu promijenite prehranu ili izbjegavajte šetnju u područjima s puno peludi. Ako simptomi potraju, posjetite veterinara koji može preporučiti testove na alergije ili posebnu prehranu.

Suha koža ili iritacija nastala zbog vanjskih faktora

Zimi, zbog suhog zraka i soli na cestama, šape pasa mogu postati isušene i ispucale, što izaziva neugodu i potiče lizanje. Ljeti, vrući asfalt može uzrokovati opekline na jastučićima šapa. Važno je štititi šape pasa u svakom godišnjem dobu, kako bi se smanjila potencijalna neugoda i razvoj infekcija. 

Evo što učiniti kako biste zaštitili šape pasa:

• Zimi koristite balzame za šape i ispirite ih nakon svake šetnje.
• Ljeti izbjegavajte hodanje po vrućem asfaltu. Ako je prevruće za vašu ruku dok je stavite na asfalt, prevruće je i za pseće šape.

Gljivične ili bakterijske infekcije

Ako pas neprestano liže jednu te istu šapu i ona izgleda crveno, natečeno ili ima neugodan miris, moguće je da se radi o gljivičnoj ili bakterijskoj infekciji. Postoji nekoliko najčešćih znakova infekcije na koje treba pripaziti, a to su crvenilo i upala između prstiju, loš miris šape te gnojni iscjedak ili zadebljana koža.

Ako su u pitanju gljivične ili bakterijske infekcije, one zahtijevaju veterinarsku obradu. Liječe se antibioticima ili antifungalnim kremama. Ni u kojem slučaju nemojte koristiti ljudske kreme bez konzultacije s veterinarom.

Paraziti: Buhe, grinje i krpelji

Buhe i grinje često napadaju područje između prstiju, izazivajući jak svrbež. Psi koji su alergični na ugrize buha mogu lizati šape kako bi ublažili nelagodu. Psi koji imaju ovaj problem najčešće ližu i grizu šape i druge dijelove tijela. Na šapama su vidljive sitne crne točkice od izmeta buha, a koža postaje crvena, nadražena ili se ljušti.

Kako biste pomogli ljubimcu, najbolje je redovito koristiti sredstva protiv parazita za zaštitu. Ako pas već ima simptome, veterinar može preporučiti odgovarajuću terapiju.

Stres i dosada

Psi ponekad ližu šape iz psiholoških razloga, osobito ako su pod stresom ili im je dosadno. To može postati opsesivno ponašanje, slično ljudskom grickanju noktiju. Ako niste sigurni je li vašem psu dosadno ili je pod stresom, ovo su neki najčešći znakovi takvog ponašanja:

• Pas liže šape, iako nema vidljivih problema na koži.
• Čini se nervoznim, nemirnim ili destruktivnim.
• Lizanje se često događa u trenucima kad je pas sam ili pod pritiskom.

Ljubimcu možete pomoći tako da mu omogućite dovoljno fizičke aktivnosti i mentalne stimulacije. Kod kuće mu osigurajte igračke za žvakanje koje će mu zaokupiti pozornost, a ako sumnjate na anksioznost, obratite se veterinaru ili stručnjacima za ponašanje pasa.

Ako pas često liže šape, kada je potrebno posjetiti veterinara?

Iako povremeno lizanje nije zabrinjavajuće, obavezno posjetite veterinara ako primijetite:

• Crvenilo, oticanje ili gnoj između prstiju.
• Neugodan miris iz šape.
• Pas ne prestaje lizati šapu unatoč pokušajima da ga zaustavite.
• Krvarenje, ranice ili ranije spomenute infekcije.