Miris mente je većini ugodan, ali smrdljivim martinima je izrazito odbojan. Ako ne želite biljku, možete nabaviti i eterično ulje mente, od kojeg se u kombinaciji s vodom može napraviti sprej.

Smrdljivi martini ili smrdljive stjenice se pred zimu spremaju za prezimljenje te zbog toga ulaze u tople prostore: stanove, kuće i slično. Repelenata za zaštitu od njih nema, a jedina zaštita su postavljenje mreža na prozore i zatvaranje prozora, rekla nam je svojedobno doc. dr. sc. Ivana Pajač Živković iz Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu na tvrdnju da mnogi Zagrepčani ovih dana doživljavaju najezdu tih buba u stanovima.

Dodaje kako one ulaze kroz pukotine na fasadi ili u svaki prostor koji nije dobro izoliran, pa je uputno popraviti sva oštećenja kako bismo spriječili njihov ulaz. 

Iste navike imaju i domaće i strane vrste, većinom iz porodice Pentatomidae u koju pripadaju smrdljivi martin (Raphigaster nebulosa), smrdljiva greta (Dolycoris baccarum), što su naše domaće vrste. Posljednjih godina susrećemo i stranu vrstu (Halyomorpha halys) porijeklom iz Kine, Japana, Koreje i Tajvana, koja je otkrivena 2017. godine u Hrvatskoj, kaže docentica Pajač Živković. 

–  To su sve fitofagne vrste koje se hrane biljkama i za vrijeme trajanja vegetacijske sezone žive na biljkama hraniteljicama. Za vrijeme toplih jeseni češće ih uočavamo – dodaje. 

– Kad se osjećaju ugrožene, ispuštaju miris, pa ako ih želite ukloniti iz prostora nemojte ih dirati golim rukama već se zaštitite jednokratnim rukavicama, savjetuje sugovornica. Također, nastojte ih ne stiskati i ne dodirivati previše, kako ne bi ispustile miris, kojeg se teško riješiti satima, pa je najbolji način da ih izbacite iz stana to da ih podignete na list papira i izbacite kroz prozor – dodaje.

Nerijetko se nastanjuju u vrtovima, vrtnim kućicama ili podrumima. Među najdražim biljkama su im rajčice, mahunarke i paprike, pa na ovim kulturama mogu napraviti štetu, jer isisavaju sok iz cvijeta i plodova.

Vrtlari ih se mogu probati riješiti otopinom sode bikarbone u vodi, s kojom će pošpricati biljke, ili kemijskim sredstvima, no kako brzo stječu otpornost, zaštita često nije učinkovita.

U narodnoj predaji tvrdi se da smrdljivi martini ne vole miris mente i češnjaka, pa vrijedi pokušati s tim da u vodu umiješate nekoliko kapi ulja od mente i time s vanjske strane pošpricate okvire prozora ili vrata od terase. 

Priroda i prirodni pripravci za borbu protiv smrdljivih martina:

Menta (biljka ili eterično ulje)

Miris mente je većini ugodan, ali smrdljivim martinima je izrazito odbojan. Ako ne želite biljku, možete nabaviti i eterično ulje mente, od kojeg se u kombinaciji s vodom može napraviti sprej. Njime poprskate sva mjesta koja bi smrdljivim Martinima mogla poslužiti kao ulaz u vaš dom.

Nasjeckani češnjak

Ove male zelene stjenice ne vole ni miris češnjaka, pa ga je dobro narezati na sitno i postaviti na strateškim ulazima i prozorima kako bi odbio najezdu.

Pripravak od ljuski luka

Uzeti 20 g ljuski luka, preliti sa 1 l vruće vode i ostaviti tijekom 5 dana. Nakon toga procijediti i dobivenu tekućinu koristiti za tretiranje biljaka. Kod povećane količine smrdljivih martina biljke se trebaju sprejati svaki dan (do 3 puta dnevno) u periodu od 5 dana.

Pripravak od čili paprika

Za pripremu ovog pripravka uzeti 100 g čili papričica i usitniti ih. Usitnjenu papriku preliti sa 1 l vode i kuhati sat vremena na laganoj vatri u poklopljenoj posudi. Ovako prokuhanu tekućinu ostaviti tijekom 2 dana, a nakon toga procijediti. Za tretiranje uzeti 100 ml dobivene tekućine i razrijediti sa 10 l vode.

Pripravak od sjemena gorušice

Sjeme gorušice samljeti u prah. Potrebno je 0,5 kg praha gorušice preliti sa 0,5 l vrele vode, dobro izmiješati i ostaviti da se ohladi. Tekućinu procijediti i doliti 9,5 l vode da ukupno imate 10 l tekućine kojom se sprejaju napadnute biljke, piše AgroKlub.

Tek što su završile 59. Vinkovačke jeseni, stiglo je priznanje za kvalitetan i predan rad vrijednih ljudi. Naime, u gradu Krku održan je drugi po redu hrvatski Festival turističkog i etno filma, a drugu nagradu publike osvojio je etno film “Ruke šokačkih uspomena” za čiji scenarij je zaslužan Marko Sabljaković, režiju i video potpisuje Saul Tikvić, a glazbu Luka Senčić.

Mlada, kreativna ekipa itekako je znala što radi te sada s ponosom u svoje Vinkovce nose ovu vrijednu nagradu. Kroz video smo uronili u priče koje ruke naših predaka prenose kroz tradiciju, običaje i nasljeđe, a Vinkovčani su još jednom pokazali kako su u vrhu po svojoj kreativnosti i inovativnosti.

U filmu su glumili Anita Filipović, Ilija Červen, Josip Jurković, Nataša Veselinović, Andrija Krištof, Mirela Kovačić, Josip Horvat, Željka Rogić, Andrija Hincak i Matej Petričić, a od KUD-ova su to: “Seljačka sloga” Gradište, “Mijat Stojanović” Babina Greda, “Izvor” Vinkovci, “Kolo” Vukovar, i “I.G. Kovačić”, Ivankovo.

“Možda 59. Vinkovačke Jeseni jesu iza nas, ali nagrade nisu”, poručili su ponosno iz Turističke zajednice grada Vinkovaca, a mi im samo možemo još jednom čestitati i pohvaliti njihov rad i trud koji se itekako isplatio.