Čagljevi zbog svoga širenja postaju sve veća prijetnja srnećoj divljači, gdje god se pojave lovci primjećuju znatno opadanje broja srna, ali opasni su i za domaće životinje, pogotovo ovce i koze.
Čagaljevi su se pojavili prije koje godine na području Podravine i počeli se širiti kontinentalnim dijelom Hrvatske, pa sada predstavljaju prijetnju srnećoj divljači gotovo u cijeloj zemlji, upozorava Krešimir Krapinec, stručnjak specijaliziran za pitanja lovnog gospodarenja.
Čagalj pripada obitelji pasa, a najbliži mu je srodnik vuk, to je izrazito inteligentna divlja životinja koja se kreće u čoporima. Koliko su kao organizirane zajednice govori o tome što mlađe jedinke odlaze u izviđanje terena i dojavljuju ima li na prostoru hrane. Izviđači su izrazito sposobni u izvršavanju svojih zadataka, objašnjava za Hinu profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Krešimir Krapinec piše poslovni hr.
Čagljevi zbog svoga širenja postaju sve veća prijetnja srnećoj divljači, gdje god se pojave lovci primjećuju znatno opadanje broja srna, ali opasni su i za domaće životinje, pogotovo ovce i koze.
Kad su prije koju godinu došli iz Bugarske preko Mađarske u Podravinu i Međimurje, na tu se životinju obraćalo premalo pažnje, osim u krugovima stručnjaka za lovstvo.
Oni su već tada upozoravali na njegovo moguće naglo širenje i prijetnju domicilne divljači. Krapinec kaže da je danas čagalj dopro i do nekih otoka, a suočio sam se sa čoporom čagljeva čak na Kornatima.
Stručnjaci strahuju od njihova daljnjeg širenja jer su ozbiljna prijetnja domicilnoj divljači. Populacija tog predatora u kratkom roku može eksplodirati, a kuriozitet je da se čagalj može križati domaćim psom.
Čagalj nam ne treba jer sanitarni posao u našim lovštima i prirodi obavlja lisica. Ona čisti teren od strvine i, što je najvažnije, nije prijetnja srnećoj divljači, ističe Krapinec.
Krapinec podržava rad udruge za zaštitu životinja, ali istovremeno naglašava da je nužno poduzeti sve mjere kako bi se populacija čagljeva držala pod kontrolom.
U suprotnom, broj srna u Hrvatskoj svest će se na minimum, što ne žele lovci, a još manje članova udruge za zaštitu životinja, kaže.
