HZZO je u razdoblju od siječnja do ožujka pregledao 9.532 osiguranika te utvrdio “prestanak medicinskih indikacija” za korištenje bolovanja u 2.965 slučaja, odnosno u njih 31 posto.
Svaki treći Hrvat koji je ove godine bio na bolovanju, “privremenu nesposobnost za rad” koristio je neopravdano. Zaključili su tako kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su u razdoblju od siječnja do ožujka pregledali 9.532 osiguranika te utvrdili “prestanak medicinskih indikacija” za korištenje bolovanja u 2.965 slučaja, odnosno u njih 31 posto. Potaknuti podatkom da je lani dnevno na bolovanju bilo 69 tisuća ljudi u Hrvatskoj, HZZO smo pitali i u kojim slučajevima njihovi kontrolori uopće izlaze “na teren” te na temelju čega zaključuju da bi se netko ipak trebao vratiti na posao.
“HZZO kontrole privremene nesposobnosti za rad obavlja kontinuirano, i to kao redovne/planirane ili kao izvanredne kontrole, posebno na zahtjev poslodavaca ili ovlaštenog radnika HZZO-a, ili u drugim slučajevima potrebe za provjerom privremene nesposobnosti za rad – kažu nam u HZZO-u pa dodaju kako početak i duljinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuju izabrani doktori osiguranika, sukladno svojim stručno-medicinskim kompetencijama te u skladu sa svojim ovlastima koje su utvrđene odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Kontrolori HZZO-a tu su kako bi preispitali i utvrdili “prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad po određenoj dijagnozi bolesti”.
A što se, zapravo, samom kontrolom mora utvrditi? Sve se radi, govore u HZZO-u, prema Pravilniku o kontroli privremene nesposobnosti za rad. “Prema odredbi članka 5. toga Pravilnika kontrolom se utvrđuje je li postojala medicinska indikacija za korištenje privremene nesposobnosti, postoji li medicinska indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti osiguranika u odnosu na dan provedene kontrole privremene nesposobnosti, jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak korištenja privremene nesposobnosti osiguranika te je li ispravno utvrđena promjena šifre dijagnoze bolesti za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti osiguranika – objašnjavaju u HZZO-u.
Vratimo se sad još malo na početak, odnosno na provjeru opravdanosti bolovanja kod gotovo 10 tisuća pacijenata.
– U razdoblju siječanj – ožujak 2023. kontrolori HZZO-a proveli su pri ugovornim subjektima ukupno 2.321 kontrola privremene nesposobnosti za rad, i to redovnih, izvanrednih i kontrola privremene nesposobnosti za rad na zahtjev poslodavca, te su pritom pregledali 8.459 osiguranika i utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje privremene nesposobnosti za rad u 2.589 slučaja (31 posto).
Posebna povjerenstva za kontrolu privremene nesposobnosti za rad pregledala su 1.073 osiguranika te je utvrđen prestanak medicinskih indikacija u 376 slučajeva ili 35 posto – da su i posebna povjerenstva imala posla, pojasnili su nam u HZZO-u, a mi smo pitali i koliko je kontrola išlo na zahtjev poslodavca. Nešto manje od dvije tisuće.
“HZZO je u razdoblju siječanj – ožujak 2023. od poslodavaca zaprimio 1.793 zahtjeva za kontrolu. U trenutku provođenja kontrole bilo je zaključeno 727 privremenih nesposobnosti za rad, dok su kontrolori HZZO-a pri ugovornim subjektima HZZO-a proveli ukupno 1.403 kontrola privremene nesposobnosti za rad na zahtjev poslodavca i pritom pregledali 1.066 osiguranika te utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje privremene nesposobnosti za rad u 260 slučajeva ili 24 posto – kažu u HZZO-u pa dodaju i da su, nakon kontrole, o rezultatima izvijestili poslodavce, “ne navodeći pritom medicinske ili druge podatke koji bi mogli predstavljati povredu profesionalne ili poslovne tajne”. A izrekli su kontrolori i ugovorne mjere, u 50 ordinacija.
– Od toga; 41 opomena, pet opomena s novčanom kaznom, tri opomene uz naplatu štete i jedna opomena uz naplatu štete i novčanu kaznu – kažu u HZZO-u, pa dodaju da, osim navedenih, izreći još mogu i opomenu pred raskid ugovora s novčanom kaznom, opomenu pred raskid ugovora s naplatom štete i novčanom kaznom te raskid ugovora. Iako su kontrolori nedavnim izmjenama zakona dobili veće ovlasti pa u “inspekciju” mogu i kod pacijenta doma, to se ne radi, a najčešći razlozi za bolovanje jesu ozljede lokomotornog sustava.
Izvor: vecernji hr
