ĐAKOVO – Proizvođači hrane, povrtlari, nemaju dobre prognoze za mjesece koji dolaze ni kada je riječ o dostatnim količinama iz ovogodišnje proizvodnje, ni kada je riječ o poskupljenjima. Dugogodišnji OPG-ovac Mato Kretonić iz Burovaca najavljuje nikad veću cijenu krumpira: sa sadašnjih, na njegovoj prodajnoj klupi na gradskoj tržnici u Đakovu, ovisno o sortimentu, sedam do osam kuna za kilogram, ona će se popeti na čak devet do deset kuna za kilogram.
Cijena je to krumpira na malo, a na veliko, u vrećama od deset kilograma, cijena mu je na tržnici šest do sedam kuna za kilogram. “Krumpir je ručno vađen, bez oštećenja, kalibriran”, kaže Kretonić.
Najavu povijesno visokih cijena te osnovne namirnice, kroz prošlost tzv. hrane za siromahe, pojašnjava time da krumpira neće biti dovoljno, a i uvoz je, dodaje, problematičan.
– Jer, poremećaj je i u Njemačkoj i Poljskoj, pa ga ni oni nemaju dovoljno, a mi u njegovoj proizvodnji nismo dostatni. Povijesno visoka cijena slijedi nakon ove godine. Utjecat će na to i službeni prelazak na euro, kada će se cijene zaokruživati. Ne može meni, proizvođaču, nijedna vlada, nijedan premijer određivati proizvođačku cijenu moje robe, no cijena nije ta koja će biti (jedini ili najveći) problem, nego to što krumpira neće biti – najavljuje Kretonić. Njegov OPG posljednjih je godina smanjivao površine pod krumpirom. Razlog su, kaže ovaj povrtlar, niske cijene, nije bio profitabilan uz proizvođačke cijene od 1,80 do dvije kune.
– Ta je cijena uništila proizvodnju, a tu je i velika suša. Nas proizvođača krumpira u Đakovštini vrlo je malo, svega nas je dvoje ili troje, a proizvodimo neke, u odnosu na Međimurce, manje količine, i to prodamo do iduće godine. Promijenila se i struktura proizvođača, dolazi do smjene generacija, a to su danas ljudi s fakultetima i imaju svoju viziju, svoj smjer – kaže Kretonić.
Ni ovdašnja struktura tla nije pogodna za tu proizvodnju, kao što je, primjerice, tlo u Međimurju. OPG-ovac dodaje da se, otkako su počela poskupljenja i kriza, krumpir kupuje na kilograme, mnogo rjeđe na vreće, a kupus za kiseljenje, ima slučajeva, kaže, i na samo desetak glavica, a ne više toliko na vreće, što je nekada bilo pravilo. Istovremeno, na policama trgovačkih centara krumpir se kreće od pet do šest kuna, a na akcijama ga zna biti i za četiri kune, no u posljednje se vrijeme veliki dio kupaca vratio tržnicama i hrani proizvedenoj u lokalnoj sredini.
Slične su prognoze i za crveni luk.
– Domaćeg će možda isto biti do kraja ove godine, poslije toga nema luka iz naše proizvodnje. I ta je proizvodnja u Europi pala zbog vremenskih uvjeta, nevrijeme u Španjolskoj potamanilo je sve. Na tržnicama mu je cijena sedam do osam, a u trgovačkim centrima šest do sedam kuna za kilogram. Luka će nestati i prije krumpira, a proizvodnja u Slavoniji mu je zanemariva – kaže Kretonić te najavljuje da će mu cijena ići na čak 10 do 12 kuna.
– Neke sorte, poput srebrenca, već su 12, pa i 15 kuna, ljubičaste su sorte 12 kuna – kaže budrovački povrtlar.
Uoči sezone kiseljenja kupusa kaže da on stagnira.
– Cijena onog za kiseljenje je četiri do pet, a za salatu šest do sedam kuna. Mladi kupus je 12 kuna. To su male količine. I s njim će se dogoditi problemi, kupusa u Hrvatskoj bit će mjesec dana i poslije 1. studenoga, naime, domaće robe neće biti jer je dobar dio stradao od suše, a druga napast sada je kiša, zbog koje kupus trune – kaže Kretonić te najavljuje da će onaj za salatu biti do deset kuna.
– Nama povrtlarima zagrebačka je tržnica mjerilo za robu, tamo se formiraju i cijene, a ona kaže da, uz ostalo, nedostaje i mrkve i peršina. Mi proizvođači svi smo međusobno povezani informacijama, kretanjima, trendovima, praćenjima – pojašnjava Kretonić, i dodaje da se, osim stanjem na terenu, i iz tih razgovora i dugogodišnjeg iskustva u ovoj proizvodnji nameću upravo ovakve, crne prognoze.
