Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić danas je na konferenciji za medije predstavio izmjene i dopune Zakona o lovstvu i četiri podzakonska akta uoči njihove objave na portalu e-Savjetovanja.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu usmjeren je na održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštitu prirode, razvoj lovnog turizma i jačanje lokalnih zajednica, uz manje administracije i veću pravnu sigurnost.
„Izmjenama Zakona o lovstvu težimo transformaciji lovstva iz isključivo komercijalne aktivnosti u održiv sustav koji štiti lokalni identitet, biološku raznolikost i ruralni razvoj“, rekao je ministar Vlajčić. Dodao je da se minimalna površina privatnih lovišta povećava na 1000 hektara radi biološke održivosti, zakup lovišta produžuje se s 10 na 20 godina kako bi se potaknula ulaganja, uvodi se usklađivanje naknada s inflacijom te se mijenja raspodjela prihoda u korist županija s 20 na 60 %. Također, daje se prednost lokalnim udrugama i dosadašnjim koncesionarima uz ograničenje cijena zakupa, preciznije se uređuje odgovornost za štete od divljači te se pojednostavljuju prekršajne i administrativne procedure.
Na konferenciji je predstavljen prijedlog Programa potpore za suzbijanje sredozemne voćne muhe (Ceratitis capitata) u višegodišnjim nasadima na području Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2026. – 2028. godine, kojim se uvodi sustavan i financijski osiguran model suzbijanja sredozemne voćne muhe koja uzrokuje velike gospodarske štete. Spomenuti model temeljen je prvenstveno na nekemijskim metodama, poput masovnog ulova pomoću lovki, provođenja sanitacijskih mjera u nasadima te organizacije sanitacijskih timova lokalne samouprave za uklanjanje izvora zaraze. Za provedbu programa osigurano je 1 milijun eura godišnje iz državnog proračuna, a potpora se dodjeljuje poljoprivrednicima i jedinicama lokalne samouprave kao bespovratna sredstva po hektaru.
Program je kreiran na osnovi studije Smjernice prilagodbe proizvodnje agruma s obzirom na klimatske promjene i nove mikroklimatske uvjete u dolini Neretve koju je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zatražilo od Agromediteranskog fakulteta u Splitu.
„Cilj je smanjiti populaciju štetnika, umanjiti gubitke prinosa, poboljšati kvalitetu plodova i smanjiti potrebu za kemijskim pesticidima, čime se jača održivost i konkurentnost voćarske proizvodnje u dolini Neretve. S pojedinačnih mjera prelazimo na cjelovit, koordiniran i dugoročno održiv sustav upravljanja proizvodnjom i zaštitom“, poručio je ministar Vlajčić.
Prijedlogom Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. usmjeren je na povećanje iskoristivosti potpora, jačanje konkurentnosti, modernizacije i energetske održivosti te ubrzanje provedbe projekata u poljoprivredi.
Prilagođavaju se iznosi i intenzitet potpore uz izmjene kriterija odabira kako bi se povećao broj korisnika potpore. „Dodatnih 15 posto viši intenzitet potpore ostvaruju mladi poljoprivrednici i, prvi put, žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvode se sektorski natječaji za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju – za voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo i sjemenarstvo, mlijeko, meso i perad. Kroz dva natječaja na raspolaganju poljoprivrednicima bit će više od 163 milijuna eura“, istaknuo je ministar Vlajčić.
Prijedlogom Pravilnika o ribolovnim mogućnostima i ribolovu igluna (Xiphias gladius) utvrđuju se uvjeti za početak ribolovne sezone igluna u 2026. godini i raspodjela ukupne državne kvote od 63,74 t na različite segmente ribolova. Na kvotu Hrvatske od 13,74 t kroz razmjenu kvota osigurano je dodatnih 50 t od Grčke i Italije. Propis definira i popis plovila koja smiju loviti igluna te njihove individualne kvote, uz određene izmjene u proceduri autorizacije i prijenosa odobrenja.
Također, pravilnik se usklađuje s propisima za ribolov plavoperajne tune, čime se plovilima koja ispunjavaju uvjete za ribolov igluna omogućuje i dodjela kvote za ciljani ribolov tune.
Prijedlogom Pravilnika o ribolovu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) udičarskim alatima te uvjetima i kriterijima za ostvarivanje prava na dodjelu individualne udičarske kvote uređuje raspodjelu kvote za ribolov plavoperajne tune udičarskim alatima u 2026. godini, u skladu s povećanom nacionalnom kvotom od 1.238,13 t, od čega je 200 t namijenjeno udičarskom ribolovu. Propis zadržava postojeća pravila za 12 plovila s povijesnim pravom na kvotu, ali uvodi i nove kategorije dodjele kvote.
„Novim pravilnikom omogućuje se dodjela kvote plovilima koja love igluna plutajućim parangalom te dodjela dijela kvote putem javnog natječaja za manja plovila u priobalnom ribolovu“, naglasio je ministar Vlajčić.
Konferenciji su uz ministra Vlajčića prisustvovali i državni tajnik Marinko Beljo te ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renata Ojurović, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj-Velaga i ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura.
