Kako motivirati građane da se uključe u odvajanje otpada u svojim kućanstvima? Dobar motivator su računi, smatra doktorica znanosti Sanja Radović, načelnica sektora za održivo gospodarenje komunalnim otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
- Ako znam da će moj račun ovisiti o tome koliko otpada odvojim, onda ću biti jako motivirana. Ako to nije tako, bojim se da će većina građana reći: ‘Neka netko drugi to radi za mene’, rekla je Radović u razgovoru za emisiju “Dobro jutro, Hrvatska”.
Razdvajanje korisnih sirovina iz kućnog otpada izuzetno je važno za okoliš. Do 2017. godine ova problematika u Hrvatskoj nije bila do kraja regulirana, stoga je donesena uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja se odnosi na svako hrvatsko kućanstvo. Hrvatska, kaže Radović, mora ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu, uredba je upravo zato i donijela promjenu u načinu naplate – koliko miješanog komunalnog otpada se baci, toliko će se i platiti.
- Sve ono što se godinama bacalo na odlagalište moramo zaboraviti – moramo povećati odvajanje i recikliranje otpada te smanjiti odlaganje otpada – napominje.
Građani, nastavlja, moraju znati što se zbiva s njihovim otpadom i zašto se od njih očekuje da ga odvajaju.
- Ovisi o vrsti otpada – u Hrvatskoj imamo tvrtke koje obrađuju i recikliraju papir, karton, staklo i plastiku. Kod plastike je to malo složenije, jer ovisi o vrsti plastike. Svaka vrsta otpada ima svog obrađivača i komunalne tvrtke moraju njima predati otpad odvojen po vrstama – kaže Radović za HRT.
Svaka lokalna samouprava ima svoj način odvajanja otpada – to mogu biti kante ili veći spremnici.
- Kako će koja općina i grad to organizirati, to je njihova stvar. Ono što mora biti odvojeno je papir u jednoj kanti, biootpad u drugoj, miješani otpad u posebnoj, a ostala ambalaža može biti u jednoj – objašnjava Radović i dodaje kako svaka općina i grad moraju angažirati komunalne redare zadužene za kontrolu otpada.
Predsjednica udruge “Priroda za sve”, Ana Rosandić, kaže kako je korisno znati da se ostaci sirove hrane odvajaju u biootpad, dok se termički obrađena baca u miješani otpad. Čepovi od ambalaže drugačija su vrsta plastike od litrenih boca i “najbezopasniji” oblik plastike, a mogu se reciklirati za, primjerice, izradu dječjih igračaka. Jednokratne maske trebale bi ići u infektivni otpad, no s obzirom da to građanima nije dostupno na kućnome pragu, mogu se odvojiti u miješani otpad.
Kad se radi o plastičnim vrećicama, Radović kaže kako razlikujemo tanke i vrlo tanke.
- Tanke vrećice za nošenje dobijete u dućanu ili kupite u blagajni, a vrlo tanke su one na povrću i voću, koje se trgaju s rolice. Hrvatska već nekoliko godina ima naplatu tankih plastičnih vrećica, radi smanjenja potrošnje. Ono što ove godine donosi novi zakon o gospodarenju otpadom, koji je još uvijek u postupku, je potpuna zabrana laganih plastičnih vrećica – neće se više moći kupiti, priča Sanja i napominje kako je nova mjera donesena jer zadnjih nekoliko godina ciljevi smanjenja otpada nisu postignuti. Umjesto plastičnih vrećica, preporuka je korištenje vlastitih platnenih piše jutarnji hr.
