Povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma, koji se obilježava 21. ožujka, Hrvatske šume su u Otoku i Vinkovcima održale cjelodnevni program posvećen obnovi šuma i podizanja svijesti o njihovoj važnosti.
U okviru središnjeg dijela programa, u Otoku je zasađena autohtona vrsta drveća, ponajprije hrasta lužnjaka, uzgojenima u rasadniku Zalužje. U sadnji su sudjelovali predstavnici Hrvatskih šuma, Uprave šuma Podružnica Vinkovci, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije, grada Otoka i mnogi drugi. Ova inicijativa dolazi kao odgovor na posljedice velikog nevremena iz ljeta 2023. godine, koje je teško pogodilo Spačvanski bazen i uništilo značajne površine šuma. Od tada se sustavno provodi obnova jednih od najvrjednijih sastojina hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.
Organizatori ističu kako cilj obilježavanja nije samo sanacija posljedica nepogoda, već i edukacija javnosti o važnosti šuma za ekološku ravnotežu, gospodarstvo i kvalitetu života.
Nakon terenskih aktivnosti u Otoku, program je nastavljen u Vinkovcima gdje su u središnjem parku organizirane radionice za djecu i građane. U okviru završnog dijela događaja, u županijskoj vijećnici u Vinkovcima održane su dvije panel rasprave na kojima su stručnjaci govorili o obnovi šuma, izazovima gospodarenja te ulozi šumarstva u očuvanja okoliša.
Programu je uime Vukovarsko-srijemske županije nazočila pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Marija Pakter, koja je rekla da su šume neizostavni dio našeg prirodnog i gospodarskog sustava te da nisu isključivo samo izvor sirovina, već ključan čimbenik u očuvanju bioraznolikosti, zaštiti tla i vode te ublažavanju klimatskih promjena.
„Kao upravni odjel, kontinuirano podupiremo projekte koji promiču održivo korištenje prirodnih resursa te aktivno radimo na povezivanju lokalne zajednice, stručnjaka i institucija. Edukacija građana, posebice mladih, ključna je za stvaranje svijesti o važnosti šuma i njihove višestruke uloge. Naša je zajednička odgovornost očuvati šume kao trajnu vrijednost – za okoliš, gospodarstvo i buduće generacije“, kazala je pročelnica Pakter.
Istaknuto je i kako su šumske sastojine u Hrvatskoj među najočuvanijima u Europi, te da je neophodno zajedničko djelovanje kako bi takve i ostale.
