Pregovore o dokapitalizaciji i restrukturiranju vodit će vlasnik CERP.

Dobrom viješću završila je prva faza postupka prikupljanja ponuda potencijalnih investitora za vukovarsku obuću Borovo. Kako nam je potvrđeno u Upravi Borova, na natječaj koji je bio otvoren proteklih mjesec dana, primljena je jedna ponuda.

Zasad u Borovu ne izlazi s detaljima, pa tako ne otkrivaju ni ime potencijalnog ulagača, jer je s njim, kako se pojašnjavaju u odgovoru Uprave, potpisan ugovor o povjerljivosti informacija.

S obzirom na to da za ovu industriju dosad nije bilo interesa, vijest o tome da je iskazan interes za ulaganje u Borovo ohrabrujuća je za daljnji postupak očuvanja proizvodnje u vukovarskim pogonima.

Dubinsko snimanje
Kako će, pak, teći daljnji postupak za pripremu dokapitalizacije i programa restrukturiranja, o tome koliko bi se financijskim zahvatom moglo raditi i hoće li se i kako u njega uključiti i država, bit će u ingerenciji CERP-a, u čijem je Borovu 100 -postotnom vlasništvu.

Dubinsko snimanje U CERP-u će daljnje poteze tek utvrđivati, nakon što se potvrdi da je riječ o ulagaču koji može osigurati Borovu konkurentnost, dugoročnu likvidnost i razvoj. I ponuđač bi prije daljnjih razgovora trebao provesti dubinsko snimanje, a potom će, poklopi li se njihovi interesi, uslijediti daljnji pregovori i usuglašavanje okončanja preuzimanja i restrukturiranja vukovarske tvrtke.

Svojedobno je, još u vrijeme kada je na poziciji potpredsjednice Vlade bila Martina Dalić, ispitivan teren za postojanje interesa za preuzimanje Borova, a CERP-u su stigla dva pisma namjere, no, taj se postupak nije maknuo s mrtve točke, a Borovu se vatrogasno pomagalo osiguranjem prolongata otplate kredita.

Mali izgledi bez partnera
Time se osigurala tekuća likvidnost, međutim, za potrebna ulaganja u modernizaciju proizvodnje tvrtka nema kapitala, a bez strateškog partnera Borovo zapravo nema puno izgleda, jer se na veći angažman države u njezinom restrukturiranju zbog strogih pravila o državnim potporama ne može oslanjati .

Prošlu poslovnu godinu Borovo je s oko 500 zaposlenika završilo s prihodima od 12,4 milijuna eura, uz 1,4 milijuna eura gubitka, dok je EBITDA u 2023. godini pozitivna, na razini od 112 tisuća eura. Kako se iz neslužbenih izvora čuje, mogući kandidat za strateškog partnera Borova dolazi iz reda domaćih tvrtki, odnosno iz branše.

U Maloj županijskoj vijećnici u Vinkovcima Vukovarsko-srijemske županije održana je sjednica Stožera civilne zaštite koju je predvodio vukovarski župan Damir Dekanić, a sazvana je zbog porasta vodostaja rijeke Dunav. te nadolazećim aktivnostima koje je potrebno provesti kako visoki vodni val ne bi ugrozio obrambene nasipe i naselja uz navedenu rijeku.

U uvodnom dijelu sjednice župan je pozdravio sve nazočne, zahvalio na dolasku te rekao kako smatra da bi bilo dobro da se održi sjednica Stožera i da od predstavnika Hrvatskih voda dobiju sve relevantne podatke o kretanju vodostaja. i stanje zaštitnih vodnih građevina, kao i informacije o spremnosti interventnih službi i opreme. ovlaštene pravne osobe koje neposredno provode mjere obrane od poplava na zaštitnim vodnim građevinama.

Poučen iskustvima iz 2013. kada smo imali vrlo visok vodostaj Dunava i 2014. kada nas je zadesila katastrofalna poplava, načelnik Stožera civilne zaštite Mato Matić istaknuo je kako je dobro izvršiti sve pripremne mjere za eventualne aktivnosti osoblja i svih hitnih službi po potrebi.

Voditelj obrane od poplava na branjenom području 34. koji se odnosi na tok rijeke Dunav kroz Vukovar na području Skoško-srijemske županije Mile Kunac izjavio je kako je situacija duž cijelog toka rijeke Dunav kroz našu županiju pod kontrolom. Porast vodostaja uzrokovan je izrazito obilnim oborinama u gornjem dijelu Dunava i njegovih pritoka.

Očekuje se porast vodostaja, vrhunac vodnog vala očekuje se u petak kada se očekuje vodostaj od +524 cm, što predstavlja granicu pripremnih mjera obrane od poplava i redovitih mjera obrane od poplava.

Trenutni vodostaj u Vukovarinu iznosi +475 cm s tendencijom daljnjeg porasta. Sve pripremne radnje od strane Hrvatskih voda obavljene su na vrijeme, grad Vukovar i naselja nizvodno su dobro utvrđeni nasipima koji su u dobrom stanju i ne očekuju se problemi za vrijeme visokog vodostaja.

Lučki kapetan Marko Čordašić upozorava sve one koji će idućih dana ploviti Dunavom da prilagode brzinu plovidbe i obrate pozornost na povećanu količinu drvne mase i naplavina koje Dunav trenutno nosi velikom brzinom. Stožeri civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije kao i gradski stožeri Vukovar i Ilok nastavljaju u svakodnevnoj komunikaciji do prolaska vala visokih voda.

Održani su i 43. Konji bijelci, sudjelovalo je 30-ak svatovskih zaprega, jahači su se natjecali u starinskih disciplinama – ukupni pobjednik je Ivan Matić iz Babine Grede. Posebna atrakcija bio je nastup mađarskih Čikoša.

BABINA GREDA

Babogredci su i ove godine, već tradicionalno drugog vikenda u lipnju, kao nadaleko poznati domaćini dočekali i ugostili brojne posjetitelje sa svih strana, koji su uživali u bogatom programu manifestacije “Nema sela nad Babine Grede”, čiji su naziv, ponosno prikazujući sve što imaju i umiju i čime se već godinama diče, iznova potvrdili.

Selo je odisalo tradicijom i bogatstvom narodnog ruha i običaja, a u nedjelju su već od ranog jutra ulicama odjekivali pjesma i topot gizdavih konja, s 30-ak bogato ukrašenih svatovskih zaprega sa snašama i baćama u tradicionalnom narodnim nošnjama. Svi su se oni uputili na hipodrom Ritić, gdje su održani 43. Konji bijelci, manifestacija po kojoj je Babina Greda nadaleko poznata i izvan granica Hrvatske. Mnogima su upravo Konji bijelci prva asocijacija na spomen Slavonije i sinonim odlične organizacije, gastroponude, dobrih i vrijednih ljudi. I ovogodišnja je manifestacija pokazala da stihovi stare narodne pjesme “konji bijelci, to su Babogreci” imaju pokriće u velikom broju mladih, koji već od malih nogu pokazuju kako čuvaju tradiciju i njeguju narodne običaje. I upravo su oni jamstvo njezine opstojnosti.

VELIKO ZNAČENJE MANIFESTACIJE

Na hipodromu Ritić zaprege je dočekalo mnoštvo posjetitelja. Pozdravio ih je i dobrodošlicu im zaželio domaćin, općinski načelnik Josip Krnić, a Babogredcima su na velikom trudu čestitali vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić i Martina Ciglević, pomoćnica savjetnika predsjednika RH za ekonomiju, koja je i otvorila manifestaciju. Istaknuli su golemo značenje Konja bijelaca u očuvanju konjogojstva, opstojnosti sela, tradicije i običaja.

„Moramo ponuditi svijetu i okruženju ono što imamo, što je lijepo i na čemu možemo graditi svoju budućnost“, poručio je župan Dekanić.

Nagrađene su i najljepše zaprege, a prvo mjesto osvojile su Ana i Lovrena Gregorović iz Babine Grede. Posjetitelji su uživali i u natjecanju konjogojaca u starinskim disciplinama: sklapanju kola, vezanju konjskih repova, vožnji na paliji, tekličkom jahanju… Ovogodišnji pobjednik u ukupnom poretku je Ivan Matić iz Babine Grede.

KULIN, SIR, TAMBURAŠI, … I BIK NA RAŽNJU

Prava je atrakcija bio nastup mađarskih Čikoša, čija je vještina jahanja i dresure konja oduševila publiku. Tijekom trodnevnog su programa u Babinoj Gredi priređeni razni događaji – natjecanja u kuhanju fiša i čobanca, održana je 2. babogredska utrka, međužupanijski sajam konja lipicanske pasmine, otvorena je i izložba slika Ane Verić… Brojne proizvođače okupili su i 9. Dani kulina, sira i vina, posjetitelji su mogli uživati i u revijalnom natjecanju u vožnji dvoprega, a okrenuo se i bik na ražnju… Za dobru zabavu u večernjim satima pobrinuli su se tamburaši. Sastavni dio krovne manifestacije “Nema sela nad Babine Grede” je i Bećarfest, ali je zbog nepredviđenih okolnosti njegovo 12. izdanje odgođeno za kolovoz.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ-glas slavonije hr

Fotografija: PUVS

Aktivnosti pojačanog nadzora vozača na dva kotača će se provoditi do kraja 2024. godine.

Tijekom prvih pet mjeseci 2024. godine, u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, veći je ukupan broj prometnih nesreća za 8% (510/551). Broj nastradalih osoba je veći za 24,5% (208/259).

Broj prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama je isti (4/4). Broj smrtno stradalih osoba je isti (4/4). Broj prometnih nesreća sa ozlijeđenim osobama veći je za 27,2% (136/173), u kojima je manji broj teško tjelesno ozlijeđenih osoba za -25% (52/39) i veći broj lakše ozlijeđenih osoba za 42,1% (152/216). Broj prometnih nesreća s materijalnom štetom veći je za 1% (370/374).

Uspoređujući broj prometnih nesreća i posljedica prometnih nesreća tijekom prvih pet mjeseci 2024. godine, došlo je do pogoršanja stanja sigurnosti.      

Za napomenuti je da smo u lipnju 2024. godine evidentirali tri teške prometne nesreće vozača osobnog prijevoznog sredstva od kojih su 17-godišnjak u Gunji i  19-godišnjak u Ceriću smrtno stradali, dok je 11-godišnjak u Vinkovcima zadobio teške tjelesne ozljede.

S ciljem dostizanja ciljeva Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa policijski službenici usmjeriti će aktivnosti na vozače na dva kotača, kako bi se spriječio nastao negativan trend događanja teških prometnih nesreća.

Aktivnosti će se provoditi do kraja 2024. godine.