Fišijada u Cerni pravi je praznik jela od ribe, okuplja veliki broj pravih majstora fiša i svake godine privlači sve više posjetitelja.
U dvorištu Ribičkog doma u Cerni na pravom gastro druženju održava se Fišijada u organizaciji ŠRD “Šaran” Cerna, gdje natjecatelje očekuju bogate nagrade. Uz miris fiša i natjecateljskog duha, naći će se i nešto slatko za sve posjetitelje.
Prijave za fišijadu do 24.rujna 2025. broj prijava je ograničen na 35 ekipa, kuhanje od 16:00h do 18:00h a prodaja šarana od 17:00h.
Udruga “Divan” i “Vesele Ceranke”, ponosne dobitnice pobjedničkih mjesta na Pekmezijadi u Vinkovcima, počastit će vas svojim slavnim pekmezom uz palačinke i poderane gaće. Dođite da zajedno proslavimo ovaj uspjeh, uživamo u ribljim i slatkim delicijama te provedemo ugodno poslijepodne u dobrom društvu.
Pozivamo vas da nam se pridružite u petak, 26. rujna 2025. godine u 16.00 sati i veselimo se vašem dolasku i zajedničkom druženju stoji u pozivu organizatora.
Polaganjem zajedničkog vijenca i paljenjem svijeća na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata u Vukovaru, otpočeo je studijski posjet ukrajinskog izaslanstva Vukovarsko-srijemskoj županiji. U Palači Srijem u Vukovaru održan je sastanak ukrajinskog izaslanstva s vukovarsko-srijemskim županom Ivanom Bosančićem, zamjenicima župana i sudionicima procesa mirne reintegracije.
„Danas smo ugostili ukrajinsko izaslanstvo prilikom kojega smo im prenijeli naša iskustva u procesu mirne reintegracije kao i način na koji mi danas živimo i funkcioniramo na području naše županije. Specifičan je to trenutak u našoj i svjetskoj povijesti jer naša mirna reintegracija je nezabilježen i jedan od primjer kako će se moći riješiti situacija u Ukrajini koja u ovome trenutku trpi velika razaranja kao i cijeli ukrajinski narod. Želja nam je da se tamo što prije dogodi mir te da se na takav način reintegrira još uvijek ratom zahvaćena zemlja. Ako mi u tome možemo biti primjer, bit ćemo ponosni“ izjavio je župan Ivan Bosančić.
Čelna osoba ukrajinskog izaslanstva je Lau Flemming Vindstrup iz Savjetodavne misije EU za reformu civilnog sigurnosnog sektora u Ukrajini, koji je poručio kako je ukrajinska delegacija došla u posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji i gradu Vukovaru kao mjestu gdje je provedena mirna reintegracija u skladu sa Erdutskim sporazumom.
„Ovo mjesto je proživjelo mnoge strahote i pokazatelj je Ukrajini kako bi se taj postupak mogao provesti. Treba isključiti emocije kako bi se postupak proveo što jednostavnije, isključiti emocije te uključiti obje strane u konzultacije i razgovore da se postupak mirne reintegracije što bolje i uspješnije provede“ rekao je Flemming Vindstrup.
Ukrajinski član Parlamenta te predstavnik procesa postupka provođenja mirne reintegracije, Vladlen Nekliudov, istaknuo je sjećanje na Domovinski rat u Hrvatskoj, te zahvalio na pomoći koju je Hrvatska dala Ukrajini.
„Posjetom Vukovaru vidimo obnovljeni grad u kojemu se i dalje obnavlja, a tu možemo pohvaliti Vladu RH i stanovništvo koji rade na obnovi. Nadamo se da će tako biti i u Ukrajini, bez obzira na to što mnogi zločini za vrijeme Domovinskoga rata nisu procesuirani, državno tužiteljstvo procesurati sve zločince do kraja. Nadam se da će Rusija izgubiti, odnosno da će Ukrajina pobijediti i da će napokon biti mir, što želimo i Hrvatskoj“, istaknuo je Nekliudov.
Sudionici procesa mirne reintegracije – Pavica Filkovac i Željko Cirba, govorili su o vlastitim iskustvima rada na procesu reintegracije i povratka stanovništva na dotad okupirana područja.
„Nadam se da smo našim iskustvom dostojno prenijeli iskustva mirne reintegracije ukrajinskoj delegaciji i da će od toga imati koristi. Iz vremena mirne reintegracije najznačajnije mi je ostalo da smo uspjeli napraviti, i to kroz vrlo kratko vrijeme, obnovu Bogdanovaca, da smo vratili prognanike i da smo uspostavili normalan život, koliko je on tada mogao biti normalan. U naselju Bogdanovci sve je bilo uništeno, bili smo jedno od najrazrušenijih mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čak u postotku više nego Vukovar. Ponosna sam što smo u vrlo kratkom vremenu obnovili infrastrukturu, vratili ljude, vratili sjedište općine, vratili vjeru i nadu ljudima u bolje sutra“ pojasnila je Filkovac na sastanku.
U okviru studijskog posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji, ukrajinsko izaslanstvo će održati sastanke i sa zamjenicima župana, predstavnicima ukrajinske i srpske nacionalne manjine te posjetiti Spomen dom Ovčaru i Masovnu grobnicu Ovčara, Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva.
Jučer je otvorenjem spomenika poginulima u Svinjarevcima obilježena 34. obljetnica sjećanja na stradanja civila i branitelja u Domovinskome ratu.
U Svinjarevcima je svečano otvoren Spomenik poginulima u Domovinskome ratu. Riječ je o radu akademskog kipara Petra Dolića, postavljenog na Trgu hrvatskih branitelja u središtu Svinjarevaca. Spomenik su svečano otvorila djeca poginulih branitelja i civila ovoga slavonskog mjesta.
U okviru prigodnog programa, mnoga izaslanstva su položila vijence i svijeće ispred novootvorenog spomenika, među kojima izaslanstvo predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Vlade RH, u čije je ime vijenac položio vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić, članovi obitelji i suborci, predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga, Općine Bogdanovci i mnogi drugi.
„Prvo moram iskazati zadovoljstvo spomenikom jer smo, kao Vukovarsko-srijemska županija s Općinom, bili partner u izgradnji. Ono što je važno kod ovakvih spomenika je da uvijek iskazujemo tugu za našim najmilijima koji su dali ono najvrjednije što su imali, a to su životi da bi mi danas živjeli u slobodnoj Hrvatskoj. Drugo ponos jer ponosni smo na našu pobjedu u Domovinskom ratu, ali treće i da su uvijek tu kao upozorenje da se više takve stvari ne dogode“, poručio ja na 34. obljetnici stradanja mještana Svinjarevaca vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić te dodao.
„Svinjarevci kao jedno pitomo, mirno, slavonsko mjesto nisu trebali imati rat, nisu ga trebali doživjeti, niti gubiti svoje stanovnike na takav način. Sve je to skupa jedan vihor koji je donio nemir u ova naša slavonska mjesta. Zato, uz veliko poštovanje svim braniteljima i obiteljima poginulih naših branitelja, pogotovo danas ovdje u Svinjarevcima, želim iskazati i tugu ponos, ali neka u svakom trenutku sve skupa bude upozorenje za sva buduća vremena“ zaključio je župan.
Na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske evidentirano je sedam prometnih nesreća, od čega je šest sa materijalnom štetom u Vinkovcima 2, Vukovaru 2, A-3 i Županji te jedna prometna nesreća sa ozlijeđenom osobom.
U ponedjeljak, 22. rujna oko 06,00 sati na državnoj cesti između Ivankova i Vinkovaca, 20-godišnjak je pod utjecajem alkohola 0,65 g/kg upravljao osobnim automobilom vinkovačkih registracijskih pločica pri čemu je vozilom prešao na suprotnu prometnu traku te se frontalno sudario sa osobnim automobilom vinkovačkih registracijskih pločica kojim je upravljao 25-godišnjak. U prometnoj nesreći 20-godišnjak zadobio je teške tjelesne ozljede dok je 25-godišnjak zadobio lake tjelesne ozljede.
Zabilježen je i jedan teži prometni prekršaj:
U ponedjeljak, 22. rujna 2025. godine oko 02,00 sati u Vinkovcima, 38-godišnjak nije kod sebe imao javnu ispravu za utvrđivanje identiteta i upravljao je osobnim automobilom krapinskih registracijskih pločica pod utjecajem alkohola 1,90 g/kg nakon čega je smješten u posebne prostorije do otriježnjenja. Prekršajnim nalogom izrečena mu je novčana kazna od 1330 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.
Ako imate saznanja o nasilju, obavezno ga prijavite policiji pozivom na broj telefona 192
I ove godine, 22. rujna diljem Republike Hrvatske obilježava se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Dan je to koji ima za cilj podizanje svijesti o važnosti sprječavanja nasilja prema ženama.
U Hrvatskoj se obilježava u znak sjećanja na tragični događaj od 22. rujna 1999. godine, kada su na Općinskom sudu u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice, ubijene tri žene, a jedna djelatnica suda teško ozlijeđena. Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljan društveni problem i kršenje osnovnih ljudskih prava, a Nacionalni dan podsjeća na potrebu kontinuirane borbe protiv nasilja, poticanja međuinstitucionalne suradnje te pružanja adekvatne podrške ženama, žrtvama nasilja. No osim toga, Nacionalni dan nas podsjeća i na potrebu ulaganja konstantnih napora i djelovanja kako bi se osigurala ravnopravnost i rodna jednakost žena u društvu.
Kaznena djela i prekršaji nasilja u obitelji na području PU vukovarsko srijemske
U prvih osam mjeseci 2025. godine Policijska uprava vukovarsko-srijemska evidentirala je 29 kaznenih djela nasilja u obitelji za što je za 3% manje u odnosu na isto razdoblje 2024. godine kada smo evidentirali 32 takva kaznena djela.
Isto tako, u prvih osam mjeseci 2025. godine evidentirano je 164 prekršaja nasilja u obitelji što je za 10 % manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je evidentirano 183 takva prekršaja. Žrtve navedenih djela su u većini osobe ženskog spola.
Aktivnosti policije
Ogromni napori ulažu se u prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji kao i senzibilizaciju javnosti te ciljanih društvenih skupina što želimo postići kroz kontinuiran i sustavan rad na edukaciji učenika osnovnih i srednjih škola na našem području na navedenu temu, te kroz provedbu preventivnih projekata i programa preventivnih kampanja kao što je npr. kampanja “Lily”. Spomenuta kampanja usmjerena je na sprječavanje nasilja prema ženama i nasilja u obitelji, namijenjena svim dobnim skupinama a poglavito mlađim osoba s ciljem njihove senzibilizacije na temu ravnopravnosti spolova kao i isključivanja svih oblika nasilnog ponašanja.
Policijska uprava vukovarsko-srijemska i teritorijalno nadležne policijske postaje ulažu kontinuirane napore i u edukaciju vlastitih policijskih službenika, sve u cilju boljeg prepoznavanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja povezanih s nasiljem u obitelji a radi efikasnije zaštite žrtava kaznenih djela i prekršaja.
Isto tako, tijekom cijele godine predstavnici policije kontinuirano rade i u županijskim timovima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te gradskim (općinskim) timovima za prevenciju i borbu protiv nasilja i drugih ugroza.
Također se kontinuirano radi na pronalaženju rješenja za smanjenje nasilja prema ženama kroz sustavne i ciljane aktivnosti i to od onih operativnih, klasičnih represivnih do preventivnih aktivnosti, pa tako i ove godine povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama policijski službenici će kroz svoje redovne aktivnosti kroz podjelu promidžbenog materijala građanima (leci i sl.) kao i kroz aktivnosti Županijskog tima za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prigodno obilježiti 22. rujna, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Policija savjetuje
Nasilje u obitelji nije privatna stvar pojedinca!
Ako imate saznanja o nasilju, obavezno ga prijavite policiji pozivom na broj telefona 192.
Osim policiji, nasilje možete prijaviti i zdravstvenoj ustanovi, nadležnom područnom uredu Zavoda za socijalni rad, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Pozivamo vas da posjetite i našu internetsku stranicu za više informacija o znakovima i posljedicama nasilja u obitelji, obvezama i procedurama policije, zaštitnim mjerama i drugim korisnim savjetima za žrtve.
U sklopu 1. kola 1. Hrvatske stolnoteniske lige – muškarci, istok, stolnoteniski klub STK Cibalia iz Vinkovaca ostvario je važnu pobjedu protiv ekipe STK Mladost iz Petrinje rezultatom 4:1.
Prvi meč otvorio je Tomislav Biber sigurnom pobjedom nad Markom Majstorovićem rezultatom 3:0. Nakon toga je Kršćijan Andabak u napetoj i borbenoj partiji minimalno poražen od Marina Runjića (3:2). Vinkovački tim ubrzo je vratio prednost kada je David Andabak slavio protiv Simona Vinceka 3:1. Ključan trenutak uslijedio je u igri parova gdje su Biber i D. Andabak svladali kombinaciju Runjić – Vincek rezultatom 3:1.
U odlučujućem susretu večeri, Tomislav Biber još jednom je pokazao sigurnost i pobijedio Marina Runjića u uzbudljivih pet setova (3:2), čime je Cibalia osigurala konačnu pobjedu 4:1.
U ženskoj konkurenciji, u okviru 1. Hrvatske stolnoteniske lige – žene, istok, odigran je pravi vinkovački derbi između STK Cibalia i STK Echor. U dvoboju sadašnjih i bivših igračica koje su ponikle upravo u Cibaliji, slavila je ekipa STK Echor uvjerljivim rezultatom 4:0. Susret je održan u dvorani bazena Lenije, 20. rujna 2025. u 17:00 sati.
STK Cibalia čestita svojim protivnicima na fer i kvalitetnim mečevima te s optimizmom gleda prema nastavku sezone, vjerujući u nove pobjede i uspjehe – kako u derbijima, tako i u svim budućim susretima.
Kada srce Slavonije zakuca u ritmu tambura, a vjetar nosi miris jabuka, znamo da su stigle Vinkovačke jeseni. Manifestacija je to koja iz godine u godinu raste, a upravo je večeras u samom središtu grada svečano otvoreno njezino jubilarno 60. izdanje. Pod sloganom „Jeseni rumeni’ jabuka” na pozornici je spojena prošlost i sadašnjost.
„Prva rič što sam je čuo
Od matere
Naučio
Bila je ‘rvatska.
U Slavoniji
Zemlji rođenoj,
Voljenoj,
Divane
Uvik
Od kako pamte,
Samo
‘Rvatski.
I
Divane
I
Psuju,
I Pivaju,
I
Plaču”.
U prekrasnu večerašnju priču svojim stihovima uveo je Vanja Radauš, kojega je utjelovio Zijad Gračić.
U programu posvećenom osnivačima Jeseni, između ostalih, na pozornicu izašli su i Dragutin Žanić – Karla (Vladimir Andrić), Joza Mataković (Zdravko Šinjori), Deda Stipa(Ilija Červen), lik inspiriran stvarnom osobom, Matom Karabalićem, jednim od osnivača, Jelka Radauš (Anita Filipović).
Povratkom u prošlost Vinkovci su odali počast utemeljiteljima manifestacije, ali i svima onima koji su je tijekom 60 godina istkali u ono što je ona danas.
Autor teksta i redatelj Marko Sabljaković dramsku radnju oblikovao je u osam slika i stvorio putovanje kroz 60 godina tijekom kojih se, slijedeći viziju osnivača, činilo sve da se ne zaborave preci, bake i djedovi, ruho šokačko i šokačka rič.
Vinkovačke jeseni u začetku zamišljene su u ulozi čuvara nacionalnog identiteta i tradicijske baštine i kao odraz života i blagostanja vinkovačkog kraja koje čini i ta jabuka, borinačka, koja se ove godine tako ponosno slavi, a simbol je Vinkovaca i Jeseni.
Kako su zamišljene tako su i ispisane kroz svih proteklih 60 godina, tek na čas silom zaustavljene 1991. u jeku Domovinskoga rata, ali već sljedeće godine ponovno tu, simbolično, ali ponosno i prkosno i onda dalje iz godine u godinu do velikoga 60. jubileja.
Sjećajući se početaka, radnja je počela simboličnim prikazom otvorenja prvih Jeseni, a ovogodišnje jubilarne otvorene su tek na kraju programa, baš kao nekada.
Predsjednika Organizacijskog odbora i gradonačelnika Vinkovaca Josipa Romića na pozornicu su pozvale Jasna Matija Sabljo i Ksenija Urličić, dugogodišnja voditeljica, scenaristica i urednica televizijskog programa Vinkovačkih jeseni.
„U ovim vremenima, kada su zajedništvo i ljubav prema zavičaju od presudne važnosti, imati priliku na ovakav način povezati Hrvatsku i hrvatski narod u zemlji i svijetu, neizmjerna je čast, ponos i privilegija”, kazao je u svom obraćanju gradonačelnik Romić.
Vinkovci su, istaknuo je, oduvijek grad koji povezuje, okuplja, a posljednjih 60 godina su kulturno-tradicijsko središte svih Hrvata.
„Malo je mjesta koja se mogu pohvaliti tolikom ljubavlju prema svojoj dičnoj prošlosti, prema baštini, kulturi i načinu života koji su nam u nasljeđe ostavili naši preci”, istaknuo je Josip Romić.
Priča o „Jeseni rumeni jabuka“, kazao je, priča je o prošlosti i sadašnjosti slavonskog čovjeka, o njegovu suživotu s prirodom i njezinim plodovima, o osnivačima.
„Danas, kada s ponosom otvaramo jubilarne 60. Jeseni, činimo to s punim srcem. Ponosni na našu prošlost, na ostavštinu naših predaka, na ljepote zavičaja kojem pripadamo i na tradiciju koju živimo. Ali istovremeno, s velikim entuzijazmom gledamo prema budućnosti koju gradimo na temeljima zajedništva jer samo tako moći ćemo stvoriti ljepše sutra za generacije koje dolaze. Pozivamo sve prijatelje, putnike, zaljubljenike u tradiciju, sve koji vole Vinkovce i našu ravnicu, ne propustite doživjeti najstariji europski grad u ovo posebno vrijeme. Dođite i osjetite pjesmu, ples i radost. Dođite i osjetite ljubav i ponos Slavonije, budite dio nasljeđa dugog šest desetljeća. Živjele nam dugo naše Vinkovačke jeseni”, poručio je gradonačelnik Romić.
U večerašnjem programu nastupilo je oko 250 sudionika na pozornici sa scenografijom u ozračju voćnjaka Borinci koju potpisuje Dubravko Mataković.
Glumačka postava: Zijad Gračić, Anita Filipović, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Ilija Červen, David Jakovac, Andrija Krištof, Željka Rogić, Ana Šantar, Petra Pribić i Antonio Lukačević. Uz glumce sudjelovale su: Ksenija Urličić i Jasna Matija Sabljo.
Pjevačke skupine: MPG “Lipa”, Vinkovci, ŽVS “Lira”, Vinkovci, MPS i ŽPS KUD-a “Šokadija”, Stari Mikanovci.
Za Mikanovku Zdenku Turkalj Stojić godina 1973. ostala je zauvijek urezana u sjećanje. Tada je, kao sedamnaestogodišnja djevojka, pobijedila na manifestaciji Mladost i ljepota Slavonije, a ta joj je titula donijela i poseban poziv – sudjelovanje na početku berbe jabuka u čuvenim Borincima.
„Dobila sam poziv, odnosno telegram iz Vinkovačkih jeseni. Bila sam iznenađena. Meni je to puno značilo kao mladoj djevojci. Doći i ubrati jabuku u jednim Borincima, svjetski poznatima, zaista mi je puno značilo. Bila sam ponosna, sretna, uzbuđena i radosna. Bila sam u društvu naših poznatih pjevača, čika Stipe“, prisjeća se Zdenka.
Tog dana, uz nju je bio i Stipo Gašparović, mikanovački tamburaš i pjevač, koji je sa svojim orkestrom pratio događaj. Danas, pola stoljeća kasnije, njih dvoje i dalje uglas zapjevaju stihove koje su tada pjevali: „Oj, Vinkovci, alaj ste na glasu, borinačke jabuke vas krasu.“
„Nije igrom slučaja, već je to bila dika i čast – pratiti mladost i ljepotu u jednu avanturu koja se zove Borinci. Bio sam određen da obavim to uz svoje tamburanje i budem njezin pratitelj“, kaže Stipo koji s ponosom čuva uspomene na taj dan.
U Borincima su nastale i fotografije koje su obišle svijet. „Za Novu Godinu izašla je čestitka s fotografijom gdje smo mi u jabuci. Tada su putovale cijelim svijetom“, prisjeća se Zdenka.
Folklor, ljubav i nošnja
Za otvaranje berbe odjenula je nošnju s kojom je pobijedila na izboru. Unatoč vrućini… „Nosila sam ju s ponosom“, kaže Zdenka, koja je upravo tada započela svoj folklorni put. Zahvaljujući KUD-u „Šokadija“ upoznala je i Božu, mladića iz Hercegovine koji će kasnije postati njezin suprug. „Odmah je bio član KUD-a bez obzira što se doselio iz Hercegovine. Počeo je po šokački plesati bolje nego ja“, hvali supruga. „Jedan sam od prve hercegovačke djece koji je igrao folklor u KUD-u ‘Šokadija’ Stari Mikanovci. Većinom su bile djevojke, a nas momaka bilo je 6-7 uz tamburaše“, kaže Božo. Zdenka se okušala i u izborima ljepote izvan Slavonije. „Jednom prilikom kada smo s KUD-om bili na Malom Lošinju i kad sam predstavljala prvu Mikanovku, okušala sam se u izboru ljepote s ostalim turističkim djevojkama. Osvojila sam treće mjesto“, prisjeća se.
Umrijet ću vpleći Vinkovačke jeseni
Za Zdenku i Stipu, Vinkovačke jeseni nisu tek manifestacija, nego dio identiteta, način života i ljubavi prema rodnom kraju.
„Srce mi je veliko i presretna sam kada ugledam Vinkovačke jeseni. Pratim od početka kada ih najave. Obožavam, volim, umrijet ću voleći Vinkovačke jeseni. To je moj kraj u kojem sam se rodila, mjesto gdje živim“, emotivna je Zdenka.
I Stipo s jednakim žarom govori o svojoj povezanosti s Jesenima. Nastupao je gotovo na svima, osim prvih dviju. Na jubilarnoj, 50. manifestaciji, otpjevao je pjesmu „Pjevat će Slavonija“. „Budi mi mladost, sve ono što je lijepo i drago“, kaže danas 87-godišnjišnjak, dodajući duhovito da „zdravlja ima pa može i posuditi“.
Posebno ga dotaknu dječji nastupi: „To me ubi, u srce me dira kad vidim da se djeca spremaju u svoja roča. Tu gledam budućnost Slavonije, to treba gajiti.“
Unatoč teškoćama i bolesti, Zdenka ostaje zahvalna što može svjedočiti i govoriti o uspomenama koje su joj obilježile mladost. „Najprije sam zahvalna Bogu što sam dočekala trenutak da ste došli jer 36 godina liječim sebe da bih bila među živima. Nisam očekivala da bih ikad bila pozvana da razgovaram o onome što mi je najdraža uspomena, otvorenje berbe jabuka te 1973. godine“, kaže.
Ni odlazak u inozemstvo nije je privukao. „Godinu prije tih Vinkovačkih jeseni trebala sam odseliti za Njemačku i napustiti Hrvatsku. Izborila sam se i ostala. Nisam htjela napustiti Mikanovce jer su mi prirasli srcu, a moj kraj na poseban način. Hrvatska je u malom na tim Vinkovačkim jesenima. Nema većeg bogatstva i tu se zaista pokazuje neviđena ljubav“, poručuje Mikanovka.
U središnjem gradskom parku u Vinkovcima svečano je otkriven prvi spomenik osnivačima Vinkovačkih jeseni, najveće hrvatske tradicijske kulturne manifestacije, koja ove godine slavi svoj jubilarni 60. rođendan. Pod nazivom Osnivač, rad je vinkovačkog akademskog kipara Dejana Durakovića, a prikazuje lik Šokca koji s pogledom prema središnjoj pozornici Jeseni postaje personifikacija svih onih velikana grada i naših sela koji su nam ostavili trajno naše Jeseni, vinkovačke, hrvatske! Sa zlatnom jabukom u rući simbolizira Vinkovce, Borince, Vinkovačke jeseni, a napose plodnost i život slavonskog čovjeka.
Okupljene je u program na samici uvela talentirana mlada glazbenice Laura Koprivnjak, a svečani ton dala je Muška pjevačka skupina “Lipa” intoniranjem hrvatske državne himne. Minutom šutnje odana je počast svima koji su tijekom proteklih desetljeća ostavili neizbrisiv trag u stvaranju i održavanju najveće tradicijske manifestacije u ovom dijelu Europe.
“Velika mi je čast što je spomenik podignut povodom 60 godina Vinkovačkih jeseni. Kao rođenom Vinkovčaninu posebno mi znači što sam mogao ostaviti trag u svom gradu i pridonijeti njegovoj ljepoti i očuvanju tradicije. “Osnivač” nije samo kip, on je simbol ponosa, pjesme i plesa koji su obilježili generacije”, pojasnio je svoj autorski rad akademski kipar Dejan Duraković.
Osnivača su zajednički svečano otkrili gadonačelnik Vinkovaca Josip Romić i vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić poručivši kako Vinkovci dobivaju trajni podjetnik na prve entuzijaste koji su 1966. godine utemeljili manifestaciju na ponos ne samo Vinkovaca, nego i cijele Hrvatske.
„Otkrivanje spomenika najveći je dar građanima uoči velikog jubileja i svim čuvarima naše tradicijske kulture. Želimo odati priznanje osnivačima, utemeljiteljima, svim članovima kulturno umjetničkih društava jer upravo oni čuvaju naš identitet kroz pjesmu, ples, nošnju i običaje. Vjerujem da će spomenik postati prepoznatljivo mjesto našeg grada i turistička atrakcija, ali prije svega simbol vrijednosti koje stoljećima njegujemo u Slavoniji”, poručio je povodom otkrivanja spomenika vinkovački gradonačelnik Josip Romić.
“Ovo je spomenik poštovanja svim onima koji su stvorili Vinkovačke jeseni, manifestaciju koja je postala “olimpijada folklora”. Jeseni nisu važne samo za Vinkovce, već za cijelu Hrvatsku, jer u njima pokazujemo tko smo i što smo. “Osnivač” će trajno podsjećati na našu tradiciju i biti čuvar svih budućih Jeseni”, poručio je vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić.
Svečanost je zaključena stihovima Vanje Radauša Ova je zemlja Hrvatska te glazbenom izvedbom Tamburaškog sastava “Đeram” uz poruku “…dok nas ima slavit ćemo Vinkovačke jeseni”.
Okupljeni građani komentirali s, fotografirajući se, kako je spomenik pravi dar građanima i dostojan hommage prvacima Jeseni koji su i prije šest desetljeća bili uvjereni kako će šokačka pjesma i bogatstvo običaja ovoga kraja trajati vječno.
Ove godine Dubravko Mataković scenografskim potpisom pozornice svečanog otvorenja 60. Vinkovačkih jeseni vodi nas na Borince.
“Naravno, na Borince s obzirom na to da je tema jabuka kako mi je Marko još jesenas najavio. Imao sam tih nekoliko skica s kuglama na prvu, ali da nam jabuke ‘ne izađu na nos’, okrenuo sam priču na drveće odnosno voćnjak. U pozadini, plavi lukovi asociraju na barokne lukove u samom središtu grada ispred turističke zajednice, galerije, muzeja… Malo grada, malo voćnjaka i drveće s crvenim točkama koje simbolizira stablo jabuke, ali neću vam sada sve otkriti što će se dogoditi s tim jabukama”, tajnovit je scenograf, Jozin sin odmalena uključen u pomoć pri izradi scenskih rješenja i ukrasnih rekvizita Jeseni.
Rasvjeta će, najavljuje Dubravko Mataković, odraditi ključni dio posla. „Kao i prošle godine kada je digla cijelu scenografiju dvjesto posto, kao i inače dajući zadnju čaroliju, što bi mladi rekli – tač”, duhovit kao i uvijek najavljuje svoje treće autorsko djelo središnje pozornice.
Uživa i sam, kaže Dubravko, nastavljajući priču svojih prethodnika. Kako je cijeli život posvetio umjetničkom izražaju kroz strip, što je, kaže za one koji ne znaju, teška fizikalija jer stalno si vezan uz stol, podlogu, papir i ne mrdaš.
„Ovo mi je odmak, izlet u nešto malo drugačije s čim sam odrastao. Njegujem taj tatin izričaj kojim je svoje scenografije rješavao na jednostavan način, bez kompliciranja, da bi se na kraju postigao efekt. Tu, recimo, nemamo živo drveće. Kada sam prije tri godine krenuo raditi scenografije za Jeseni, htio sam i sam izbjeći te neke kućice, bunare, đermove, nešto što je na prvu i možda više priliči nekoj seoskoj priredbi. Želio sam napraviti nešto efektno. Uvijek računam na to da prenosi i televizija pa je napravljeno tako da nije samo za doživljaj uživo nego mora biti i televizično. Razlika je u percepciji jer dolazi i rasvjeta, kretanje kamere, razni kutovi snimanja pa smo vodili računa da bude zanimljivo i gledateljima”, pojašnjava svoje scensko rješenje koje prati ovogodišnju temu otvorenja Jesen rumeni’ jabuka.
Nakon spuštanja crnih zastora, još dolazi grb i rasvjeta, bit će to tip top. S obzirom na zahtjevnost, scena je prema Matakovićevom idejnom rješenju u cijelosti izrađena u radionici HNK u Osijeku pod majstorskom palicom scenografa i profesora na Akademiji za umjetnost i kulturu Davora Molnara. Ne sumnjamo da će tako posebna stvoriti atmosferu najplodonosnijih godina vinkovačkih Borinaca. U izvedbenom lancu, u pomoć scenskim radnicima uskočila je i Hrvatska vojska uz Matakovićevu pošalicu, „nek’ sam i ja jednom neki šef”.
Fotogenična scena pokazala se i atraktivnom pozadinom za fotkanje posjetiteljima Vinkovačkih jeseni, primijetio je i Mataković.
„Prošle godine su se tu nakon otvorenja ljudi masovno fotografirali, pa i ja sam, naravno, neki su me i zvali da se slikam s njima. Znači da je uspjelo, nisam dobio lošu kritiku, samo pozitivne i svi su bili oduševljeni”, komentira i zaključuje: „Kada sam ju prošle godine napravio pa sam ove trebao raditi novu, mislio sam da ne mogu nadmašiti prošlogodišnju, i vjerojatno ne mogu. Ali ova je drugačija, ne treba uspoređivati jer vidjet ćemo nešto potpuno novo. Trešnja na tortu bit će cvijeće i zelenilo koje će završno podići cjelokupni dojam”, poručuje scenograf središnje pozornice 60. Vinkovačkih jeseni Dubravko Mataković.
