U Županji je sinoć otvoreno drugo izdanje Festivala slavonskih kazališta kojemu je ove godine domaćin Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci. Zbog obnove zgrade vinkovačkog kazališta Festival  se održava u dvorani Mladost u Županji na čemu se Gradskom amaterskom kazalištu Županja uvodno zahvalio Vladimir Andrić, ravnatelj GK Joza Ivakić. Slavonsku kazališnu publiku pozdravio je uz Snježanu Puljić (predsjednica GAK-A Županja) i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić, a Festival je otvorenim proglasio Damir Juzbašić, gradonačelnik Županje.

Ideja o pokretanju Festivala slavonskih kazališta nastala je u Vinkovcima s ciljem povezivanja profesionalnih kazališta s našeg područja u jednu mrežu s naglaskom na međusobnoj suradnji i jačanju slavonskih kazališta na kazališnoj karti Hrvatske.

Cilj festivala je održivost kazališta u Slavoniji,  međusobno povezivanje i prepoznatljivost na kazališnoj karti RH. Festival je natjecateljskog karaktera, a uz Zrinku Turaliju, urednicu za kulturu HRT-a, članovi žirija su i kazališni kritičar Tomislav Čadež te Marko Sabljaković, stručni suradnik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti VSŽ. Zadnji dan Festivala proglasit će se:

–    najbolja predstava odabirom publike
–    najbolja predstava za djecu odabirom publike
–    najbolja predstava odabirom žirija
–    najbolja predstava za djecu odabirom žirija
–    najbolji glumac i najbolja glumica odlukom žirija
a posebno priznanje od strane žirija ove godine pripada Miranu Hajošu, za veliki doprinos kazališnoj umjetnosti.

Cijena ulaznice predstave za djecu: 3 eura
Cijena ulaznice večernjih predstava: 5 eura
Uz svaku ulaznicu ide glasački kupon, za odabir najbolje predstave
Radno vrijeme blagajne: sat vremena prije predstave u dvorani Mladost Županja

Foto: OBŽ

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u partnerstvu s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Zavodom za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskim društvom ekonomista danas (27. veljače 2023. godine) u Osijeku je organiziralo l. Znanstveno-stručni dijalog „Regionalni razvoj u Hrvatskoj – razvojna tranzicija Slavonije“. Nazočnima su se uvodno obratiti dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Boris Crnković, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, dok je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić predstavio strategiju i planove Ministarstva u vezi razvojne tranzicije Slavonije i Baranje.

– Drago mi je da se upravo u Osječko-baranjskoj županiji održava 1. Znanstveno stručni dijalog „Regionalni razvoj u Hrvatskoj – razvojna transformacija Slavonije“. Naša županija unazad sedam godina bilježi zaista dobre rezultate, a osobito bi naglasio značaj nacionalnog projekta Slavonija, Baranja i Srijem u komu je na područje naše županije investirano 1,1 milijarda eura. Svi strateški projekti su rezultat inicijative s naše regionalne i lokalne razine prema nacionalnoj, kao što se s nacionalne razine kontinuirano razmišlja o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske, tako i mi postupamo prema razvoju svih dijelova županije, naravno uz poštivanje specifičnosti svakog područja. U gospodarstvu bilježimo odlične rezultate, gotovo nikad bolje, zaposlenost je na najvišoj razini, smanjuje se nezaposlenost, a imamo i nove strateške projekte spremne za apliciranje na javne pozive, o kojima ćemo danas više čuti od predstavnika Ministarstva – rekao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić naglasio se kako kroz ovakvu komunikaciju znanstvene i stručne zajednice želi govoriti o konkretnim problemima i donijeli kvalitetne zaključke, pa će se konferencije održavati i u drugim hrvatskim regijama. Podsjetio je na dosadašnje aktivnosti Vlade RH u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem, kroz koji Vlada nastoji usmjeriti što više sredstava europskih fondova na ovo područje, a to ima i konkretne rezultate.

– Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem realizirano je 3 milijarde eura. Od 2013. godine BDP u Slavoniji se per capita povećao 50 posto, a klasični za nešto više od 40 posto. U zadnje dvije godine na području Panonske Hrvatske vidimo porast BDP-a za 4 posto, što je iznadprosječno za EU te ako se nastavi taj rast mijenjat će se i trendovi, što se već događa. Danas vidimo projekte poput Regionalnog distribucijskog centra, Gospodarskog centra, Koridora 5c i brojne prometnice, vide se promjene i na ulaganjima u dugotrajnu imovinu, izvozu. Dakle, hvatamo razvojni korak, postigli smo već puno, ali moramo biti realni i strpljivi, a realizirani projekti će doći do izražaja narednih godina, kao i s novim ulaganjima – poručio je ministar Erlić.

Kako je uvodno rečeno, ovim znanstveno-stručnim dijalogom nastoji se potaknuti rasprava oko dva ključna pitanja, odnosno kako uspostaviti regionalnu ekonomsku ravnotežu te kako mjeriti regionalni ekonomski uspjeh. Odgovore na ta pitanja kroz tematska izlaganja i raspravu pokušali su dati ministar Šime Erlić, dekan EFOS-a prof. dr. sc. Boris Crnković, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, zastupnica u Hrvatskom saboru Nataša Tramišak, glavna direktorica HUP-a Irena Weber, zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin, predsjednica Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju EFOS-a prof. dr. sc. Đula Borzan, a dijalog je moderirala prof. dr. sc. Nataša Drvenkar.

– Ovim skupom željeli smo u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU okupiti stručnjake iz različitih područja kako bi razgovarali o razvojnim izazovima Slavonije i Baranje, potaknuli razmjenu mišljenja i ideja, a sve to da bi pronašli optimalan razvojni model ovog područja – rekao je prof. dr. sc. Boris Crnković, dekan EFOS-a.

Zastupnica u Hrvatskom saboru Nataša Tramišak naglasila je kako smo prije desetak godina,

kada je Hrvatska počela koristiti snažnu omotnicu europskih strukturnih i investicijskih fondova, morali promišljati o onome što trebamo, kakve projekte želimo i kako ćemo doći do bolje regionalne razvijenosti.

– Tim putem smo krenuli u gradu Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji, ali i u cijeloj Slavoniji i sada se vide rezultati. Mi smo možda i najbrže od svih hrvatskih regija počeli povlačiti sredstva, izgrađeni su mnogi infrastrukturni projekti koji su jednako važni kao i projekti koji su doprinijeli razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Danas je vidljivo da su te brojke ipak veće i bolje nego što su bile tada. Zato možemo reći da smo i kroz ovaj proces i ovo prvo razdoblje korištenja sredstava iz fondova Europske unije zasigurno naučili puno o tome što nam donosi dobrobit i koji su nam projekti važni. Tek nas čekaju veliki izazovi i najavljivani projekti koji su od strateške važnosti da bismo se i u ovom desetljeću bolje razvijali. Tu je prije svega riječ o novom Kliničkom bolničkom centru Osijek, trenutno najvećem projektu na području Slavonije, vrijednosti oko 700, a možda i 900 milijuna eura. Željno iščekujemo realizaciju upravo takvog projekta koji će poslati jasnu poruku da ovdje, uz svu komunalnu infrastrukturu rješavamo i pitanje zdravstvene infrastrukture te kvalitetne prometne povezanosti koji posljedično daju zamašnjak i poticaj gospodarstvu da i ono dalje bude spremno ulagati i razvijati se. Samo velikom sinergijom lokalne i regionalne razine u suradnji s nacionalnom razinom moguće je postizati zadane ciljeve i rezultate koji nisu vidljivi odmah, ali u razdoblju od nekoliko godina ipak se vidi da je puno učinjeno na području Slavonije i Baranje – rekla je Tramišak.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je kako su u Slavoniji vidljivi pozitivni pomaci koji su rezultat istosmjernog promišljanja države i poduzetnika te stavljanja naglaska na porezno rasterećenje i investicije, ali i povećanje poduzetničkog ozračja. Vidljivo je to, kaže, u brojkama, s obzirom da se bilježi povećanje izvoza od 70% te volumen investicija od 30%, a veseli i podatak da u Osijeku raste broj doseljenih stanovnika.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić izrazio je zadovoljstvo što se skup održava u gradu Osijeku, koji je, prema podacima Ministarstva financija za 2022. godinu, povukao najviše sredstava iz fondova EU. 

– U gradu Osijeku u ovome trenutku imamo 84 projekta vrijednosti 350 milijuna eura. Vesele nas projekti koje ćemo uskoro početi raditi. Naime, kroz ITU mehanizam, odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja, Gradu Osijeku je za iduće programsko razdoblje dodijeljeno čak 55 milijuna eura, što je puno više nego što smo imali, a imamo i devet jedinica lokalne samouprave manje nego u prethodnom razdoblju. Provodit ćemo mnogobrojne projekte, od revitalizacije Zrinjevca, uređenja središta grada, kompleksa Gradski vrt, uređenja središta Retfale, biciklističkih staza u Josipovcu i Tenji, bajera na Jugu 2 i Adice u Tenji. Također, u tijeku su veliki projekti koji se financiraju iz fondova EU, poput modernizacije tramvajske infrastrukture, koja ide svome kraju i koja je preduvjet za nabavku novih niskopodnih tramvaja, također uz pomoć EU sredstava. Uskoro u rad puštamo novi pročistač otpadnih voda, koji je najmoderniji i najkompleksniji u Hrvatskoj. Uz europska sredstva tu je i pet novih vrtića – rekao je gradonačelnik Ivan Radić istaknuvši da Osijek bilježi rekordnu zaposlenost u posljednjih 15 godina.

Vinkovci su s 314.000 eura na visokom četvrtom mjestu među hrvatskim gradovima po izdvajanjima za studentske i učeničke stipendije. Vodeći je Varaždin koji je za svoje učenike i studente u ovoj godini osigurao 500.000 eura, druga je Koprivnica s 396.348, a treći Biograd s 367.000 eura izdvojenih za stipendije. Vinkovci su, dakle u biranom društvu koje najviše izdvaja za svoje učenike i studente, a zanimljivo je primijetiti kako su se iza grada na Bosutu smjestili puno veći gradovi.

Ovakvi podaci ne čude, reći će gradonačelnik Ivan Bosančić, jer u gradskoj upravi godinama nastoje što većem broju studenata osigurati stipendije. Tako je za ovu školsku i akademsku godinu čak 350 vinkovačkih studenata i srednjoškolaca dobilo gradsku stipendiju, što je najveći broj stipendista u jednom gradu u ovom dijelu Hrvatske, od Iloka do Zagreba.

„Ulaganje u znanje, u naše studente i učenike, ulaganje je u sigurnu i svjetlu budućnost Vinkovaca. Oni će jednoga dana graditi i razvijati ovaj grad, a mi smo tu da im danas pomognemo kako bi što lakše prošli kroz period srednjoškolskog i fakultetskog obrazovanja“, ističe Bosančić te napominje kako su studentske i učeničke stipendije samo dio izdvajanja za djecu, mlade i mlade obitelji. Naime, za aktualnu školsku godinu ukupno su 2.593 učenika vinkovačkih osnovnih škola dobila vaučere za kupnju školskog pribora, uručeno je 157 nagrada i priznanja učenicima i njihovim mentorima. U prošloj godini osigurani su i novi ugovori te veća primanja za ukupno 45 pomoćnika u nastavi i pet pomoćnika u vrtićima koji brinu o djeci s poteškoćama, a od ove godine raste naknada za novorođene bebe koja će po novom iznositi 300 eura za prvo, 400 eura za drugo i 500 eura za treće i svako sljedeće dijete. Za 30% povećan je i iznos sufinanciranja vrtića korisnicima dječjeg doplatka.