Ministar Šušnjar, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, sudjelovao je na konferenciji “Kako potaknuti transformaciju industrije i privući ulaganja?” koja je održana danas u Zagrebu. U uvodnom izlaganju istaknuo je kako je Vlada Republike Hrvatske jasno usmjerena na podršku industrijama koje donose visoku dodanu vrijednost, tehnološki napredak i kvalitetna radna mjesta.
 
“Naš cilj je postati prva destinacija za odgovorne ulagače koji traže stabilno, predvidivo i poticajno okruženje“, poručio je ministar Šušnjar te dodao da država kroz konkretne zakonske mehanizme i reforme gradi temelje za dugoročno održiv gospodarski rast i naglasio da su ulaganja i kapital, ali i  i povjerenje u ljude, sustav i perspektivu koju Hrvatska nudi.
 
Konferencija je okupila važne dionike iz gospodarstva, znanosti i državne uprave, a u okviru konferencije održana je panel rasprava “Kako Hrvatsku napraviti prvim izborom za investicije u novu proizvodnju?”, na kojoj je sudjelovao ravnatelj Uprave za internacionalizaciju Bojan Batinić. Na panelu su otvorene teme koje se tiču privlačenja investicija, jačanja izvozne orijentacije i bolje suradnje domaćeg gospodarstva s regulatornim tijelima.

Ministar Marin Piletić predstavio je u utorak, 20. svibnja 2025. u Hrvatskom saboru Nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju koji je u saborskoj proceduri u prvom čitanju.

Istaknuo je kako je povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskoga sustava glavni cilj ovoga Zakona koji obuhvaća sve umirovljenike, ali i sve osiguranike. Podsjetio je i kako je prosječna sveukupna mirovina od 2016. godine do danas rasla za više od 80 posto.

Za usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena uvodi se stopa 85:15 prema povoljnijem indeksu, čime će se osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena. Već od 1. srpnja 2025. svi umirovljenici u Hrvatskoj primali bi usklađenu mirovinu po povoljnijem modelu.

Povećanje dodatnog staža na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, ujedno je i demografska i mirovinska mjera s ciljem smanjivanja rodnog jaza između mirovina žena i muškaraca, što će biti oko tri posto povećanja mirovine po djetetu, istaknuo je ministar.

Uvodi se i godišnji dodatak na mirovinu za sve korisnike mirovine, čija isplata se očekuje krajem 2025. godine, a koji se veže uz godine mirovinskog staža, čime se dodatno naglašava važnost što duljeg ostanka u svijetu rada.

Za bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada, ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina, što će u prosjeku donijeti povećanje od 40 eura, a predlaže se i ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127 tisuća korisnika.

Predlaže se i mogućnost rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, uz isplatu mirovine nakon navršenih 65 godina života. Nadalje, planirano je i povećanje invalidske mirovine za 218 tisuća korisnika, jer bi predloženim povećanjem mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9 invalidske mirovine rasle za 74 eura.

Također, predlaže se povećanje najniže mirovine na 106 posto sa 103 posto AVM-a, dok se kod obiteljskih mirovina briše uvjet za postojanje izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008., a kako bi i izvanbračni partneri mogli koristiti obiteljsku mirovinu. Zaključno je ministar istaknuo kako će predložene mjere doprinijeti ostvarenju cilja da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata bude 800 eura.

Odgovarajući na pitanja saborskih zastupnika ministar Piletić osvrnuo se i na program Zaželi kojim je na tržište rada uključeno više od 30 tisuća teško zapošljivih osoba, a pritom je osigurana skrb i podrška za više od 200 tisuća starijih osoba, u što je do sada uloženo 750 milijuna eura.

Podsjetio je i na Poziv “Aktivni u mirovini”, u okviru kojeg je više od 18 tisuća umirovljenika uključeno u aktivnosti u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete njihova života, kao i njihove socijalne uključenosti. Upravo s tim ciljem, 29. travnja, raspisan je novi Poziv “Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za provedbu programa aktivnog starenja”, ukupne vrijednosti 15 milijuna eura.