Temperature će biti iznadprosječno visoke za početak svibnja

U klasičnom promjenjivom stilu proljeća, dolazi nam nekoliko stabilnih, sunčanih i iznadprosječno toplih dana, no već sljedeći tjedan ponovno nas čeka kiša koja će donijeti i pad tempertura, iako su lokalni pljuskovi s grmljavinom mogući i ovog vikenda u nekim dijelovima zemlje.

U Slavoniji, Baranji i Srijemu petak će donijeti više sunca no što je bilo danas, no mjestimice može pasti malo kiše. Puhat će slab vjetar, a temperature će se kretati od jutarnjih 8 pa do ugodnih 23 stupnja Celzijeva za vrijeme dana. Slično će vrijeme biti i u središnjoj Hrvatskoj, no uz umjeren jugoistočni vjetar, prognoziraju na HRT-u.

Na sjevernom Jadranu slaba i umjerena bura koja će se razvijati tokom noći, za dana će okrenuti na maestral. Jutarnja temperatura uz more bit će od 9 do 13, a u unutrašnjosti od 4 do 8 stupnjeva Celzijevih, dok će poslijepodne na moru biti oko 23 stupnja, a u unutrašnjosti nešto manje. U Dalmaciji te na krajnjem jugu jutro će biti nešto svježije nego proteklih dana, a poslijepodne toplije.

Za vikend se očekuje toplije vrijeme, u nedjelju na kopnu uz temperature više od 25 stupnjeva Celzijevih, no vrijeme će biti nestabilnije. U subotu su mogući popodnevni pljuskovi s grmljavinom uglavnom uz granicu sa Slovenijom, no u nedjelju i u ostatku zemlje, dok će ponedjeljak biti promjenjiv i manje topao diljem zemlje.

Ista je situacija i na Jadranu gdje će na sjevernom dijelu rasti vjerojatnost za pljuskove s grmljavinom, naročito u ponedjeljak. Tijekom pretežno sunčanog vikenda očekuje se maestral koji će okrenuti na jugo koje će pak u ponedjeljak jačati. Temperature iznadprosječno visoke za početak svibnja.

HZZO je u razdoblju od siječnja do ožujka pregledao 9.532 osiguranika te utvrdio “prestanak medicinskih indikacija” za korištenje bolovanja u 2.965 slučaja, odnosno u njih 31 posto.

Svaki treći Hrvat koji je ove godine bio na bolovanju, “privremenu nesposobnost za rad” koristio je neopravdano. Zaključili su tako kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su u razdoblju od siječnja do ožujka pregledali 9.532 osiguranika te utvrdili “prestanak medicinskih indikacija” za korištenje bolovanja u 2.965 slučaja, odnosno u njih 31 posto. Potaknuti podatkom da je lani dnevno na bolovanju bilo 69 tisuća ljudi u Hrvatskoj, HZZO smo pitali i u kojim slučajevima njihovi kontrolori uopće izlaze “na teren” te na temelju čega zaključuju da bi se netko ipak trebao vratiti na posao.

“HZZO kontrole privremene nesposobnosti za rad obavlja kontinuirano, i to kao redovne/planirane ili kao izvanredne kontrole, posebno na zahtjev poslodavaca ili ovlaštenog radnika HZZO-a, ili u drugim slučajevima potrebe za provjerom privremene nesposobnosti za rad – kažu nam u HZZO-u pa dodaju kako početak i duljinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuju izabrani doktori osiguranika, sukladno svojim stručno-medicinskim kompetencijama te u skladu sa svojim ovlastima koje su utvrđene odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Kontrolori HZZO-a tu su kako bi preispitali i utvrdili “prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad po određenoj dijagnozi bolesti”.

A što se, zapravo, samom kontrolom mora utvrditi? Sve se radi, govore u HZZO-u, prema Pravilniku o kontroli privremene nesposobnosti za rad. “Prema odredbi članka 5. toga Pravilnika kontrolom se utvrđuje je li postojala medicinska indikacija za korištenje privremene nesposobnosti, postoji li medicinska indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti osiguranika u odnosu na dan provedene kontrole privremene nesposobnosti, jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak korištenja privremene nesposobnosti osiguranika te je li ispravno utvrđena promjena šifre dijagnoze bolesti za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti osiguranika – objašnjavaju u HZZO-u.

Vratimo se sad još malo na početak, odnosno na provjeru opravdanosti bolovanja kod gotovo 10 tisuća pacijenata.
– U razdoblju siječanj – ožujak 2023. kontrolori HZZO-a proveli su pri ugovornim subjektima ukupno 2.321 kontrola privremene nesposobnosti za rad, i to redovnih, izvanrednih i kontrola privremene nesposobnosti za rad na zahtjev poslodavca, te su pritom pregledali 8.459 osiguranika i utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje privremene nesposobnosti za rad u 2.589 slučaja (31 posto).

Posebna povjerenstva za kontrolu privremene nesposobnosti za rad pregledala su 1.073 osiguranika te je utvrđen prestanak medicinskih indikacija u 376 slučajeva ili 35 posto – da su i posebna povjerenstva imala posla, pojasnili su nam u HZZO-u, a mi smo pitali i koliko je kontrola išlo na zahtjev poslodavca. Nešto manje od dvije tisuće.

“HZZO je u razdoblju siječanj – ožujak 2023. od poslodavaca zaprimio 1.793 zahtjeva za kontrolu. U trenutku provođenja kontrole bilo je zaključeno 727 privremenih nesposobnosti za rad, dok su kontrolori HZZO-a pri ugovornim subjektima HZZO-a proveli ukupno 1.403 kontrola privremene nesposobnosti za rad na zahtjev poslodavca i pritom pregledali 1.066 osiguranika te utvrdili prestanak medicinskih indikacija za korištenje privremene nesposobnosti za rad u 260 slučajeva ili 24 posto – kažu u HZZO-u pa dodaju i da su, nakon kontrole, o rezultatima izvijestili poslodavce, “ne navodeći pritom medicinske ili druge podatke koji bi mogli predstavljati povredu profesionalne ili poslovne tajne”. A izrekli su kontrolori i ugovorne mjere, u 50 ordinacija.

– Od toga; 41 opomena, pet opomena s novčanom kaznom, tri opomene uz naplatu štete i jedna opomena uz naplatu štete i novčanu kaznu – kažu u HZZO-u, pa dodaju da, osim navedenih, izreći još mogu i opomenu pred raskid ugovora s novčanom kaznom, opomenu pred raskid ugovora s naplatom štete i novčanom kaznom te raskid ugovora. Iako su kontrolori nedavnim izmjenama zakona dobili veće ovlasti pa u “inspekciju” mogu i kod pacijenta doma, to se ne radi, a najčešći razlozi za bolovanje jesu ozljede lokomotornog sustava.

Izvor: vecernji hr

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2022. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine, a povrati će se izvršavati onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja

Građanima je na račune počeo pristizati povrat poreza. Ove godine bit će isplaćeno ukupno 250.381.221,86 eura, odnosno 1.886.497.316,14 kuna, a povrat je ostvarilo 677.714 korisnika. 

– Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu ukupno će 172.730 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 66.506 osoba do 25 godina života u iznosu od 46.004.390,88 eura (346.620.083,06 kuna), odnosno 106.224 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 64.437.048,32 eura (485.500.940,60 kuna) – objavili su prije nekoliko dana iz Porezne uprave, dodajući kako je kod 58.712 korisnika utvrđeno kako moraju uplatiti porez na dohodak i prirez na dohodak, i to u iznosu od 12.535.822,00 eura (94.451.150,88 kn).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2022. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine, a povrati će se izvršavati onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja piše večernji hr.

Na sve fizičke osobe koje su u prošloj 2022. godini ostvarile dohodak od nesamostalnog rada i/ili drugi dohodak, a koje nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave primijenit će se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. Podatke o poreznim olakšicama na koje porezni obveznici imaju pravo, a za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima (npr. o pravu na uvećani osobni odbitak za uzdržavane članove za koje podaci nisu upisni na poreznu karticu, pravu na uvećani osobni odbitak po osnovi danih darovanja i dr.), porezni obveznici bili su obvezni dostaviti putem Obrasca ZPP-DOH i to za 2022. do 28.02.2023. Visina povrata poreza ovisi o visini ostvarenog dohotka, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo te godinama života.