Opskrbljivači mogu do neke razine amortizirati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj cijenu nego je nabavljaju. To nije održivo i dovest će do problema, kaže ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar rekao je u subotu za HRT da su cijene energenata na međunarodnim tržištima značajno veće.

• Sad iznose od oko 500 eura po MWh, u zadnjem kvartalu idu i prema 650. U ovom razdoblju prošle godine bilo je 100 eura po megavat/satu na burzama. To značajno povećanje prelijeva se na potrošače. Dio povećanja troška podnose i energetske kompanije, opskrbljivači, u prvom redu HEP jer ima najveći udio na tržištu, dio je prebačen na kućanstva – ali zasad u malom obimu, 20-tak posto, a najviše je pogođen poslovni sektor jer ima komercijalne ugovore s dva do četiri puta većim cijenama, istaknuo je.

Rekao je da je poskupljenje energenata na jesen prilično izvjesno.

• Opskrbljivači mogu do neke razine amortizirati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj cijenu nego je nabavljaju. To nije održivo i dovest će do problema. Način na koji će se povećani trošak preliti između kućanstva, poduzetnika, energetskog sektora ili državnog proračuna ovisit će o mjerama koje će Vlada donijeti. Činjenica je da mi 50 posto energetskih potreba zadovoljavamo iz inozemstva i moramo ih na neki način platiti. Hoće li to biti kroz povećane troškove struje i plina u kućanstvima ili kroz povećane cijene roba i usluga o tome se može raspravljati – naglasio je.

Izvor: 24 sata hr

Za kućanstva koja su ugovorila opskrbu plina s dobavljačima, cijena bi od početka listopada mogla porasti i do šest puta. Oni koji plin dobivaju putem obveze javne usluge mogu očekivati poskupljenja od 20 do 65 posto.

Nakon drastičnog poskupljenja energenata, a naročito plina početkom godine, zbog kojih su mnoge ustanove dobivale enormno visoke račune, od 1. listopada bi trebale porasti i cijene plina za kućanstva. Prve procjene govore o poskupljenjima do čak šest puta za one građane koji imaju sklopljen tržišni ugovor s nekim od opskrbljivača. Oni koji se odluče na raskid ugovora te daljnju distribuciju plina putem obaveze javne usluge, čija je cijena fiksirana do 1. travnja iduće godine, bi prošli nešto bolje, jer bi poskupljenje u tom slučaju iznosilo između 20 i 65 posto, piše Novi list.

Neki su opskrbljivači već započeli s obavještavanjem kupaca o promjenama u cijenama plina. Istodobno, ponudit će im mogućnost promjene opskrbljivača ili prelazak na opskrbu putem obavezne javne usluge. Naime, kupci mogu birati između sklapanja komercijalnog ugovora s nekim od opskrbljivača, pri čemu pojedinačno ugovaraju cijenu. Onima koji to nisu učinili, država je osigurala isporuku plina u obavezi javne usluge, putem opskrbljivača odabranog javnim natječajem za svako pojedino distribucijsko područje. Inače, cijena plina u obveznoj javnog usluzi, uz smanjenje PDV-a na pet posto i potporu države od 10 lipa po kilovat-satu iznosi 38 lipa po kilovat-satu.

– Nove cijene plina, počevši od 1. listopada 2022. godine, ovisit će o kretanju cijene plina na burzi. S obzirom na to da će se cijena mijenjati na mjesečnoj razini, ne možemo reći koliko će točno biti povećanje. Upravo iz tog razloga i nemogućnosti davanja precizne cijene, obavijest će sadržavati detaljno pojašnjenje novog načina izračuna cijene s referentnog tržišta, a sve u cilju kako bi svi kupci mogli razumjeti novi način obračuna i odlučiti čiju uslugu opskrbe plinom žele primati u budućnosti. Potrebno je napomenuti da će ovakav oblik obračuna od 1. listopada 2022. godine preuzeti većina opskrbljivača. Energo će transparentno kupcima objasniti situaciju. Na primjer, u slučaju kada se radi o kupcu kategorije kućanstvo, kome država omogućava jeftiniji plin kroz opskrbu u obvezi javne usluge, kupcu ćemo jasno objasniti razliku u cijeni Energove tržišne opskrbe i navedene opskrbe u obvezi javne usluge, objašnjavaju iz riječkog distributera, tvrtke Energo.

Čeka se potez države

Cijene plina na referentnim europskim burzama rastu. Čak i da ostanu na sadašnjoj razini, od otprilike 235 eura po megavat-satu, opskrbljivači će teško moći produljiti ugovore s korisnicima po trenutnim cijenama. Ti ugovori mahom istječu 30. rujna pa su opskrbljivači procijenili da kupci ne žele plaćati u prosjeku četiri puta veću cijenu plina. Na strani korisnika je i to što mogu raskinuti ugovor s opskrbljivačem potpuno besplatno. Distributeri se pitaju hoće li im biti omogućena nabava plina po cijenama iz obveze javne usluge.

– Opskrbljivači toplinskom energijom su preko Grupacije za toplinsku djelatnost HGK-a iznijeli problematiku povećanja cijena toplinske energije. U pitanju nije samo nabavna cijena plina, već i činjenica da određeni opskrbljivači nisu ugovorili količine potrebne za proizvodnju toplinske energije. Radi se na rješenju u skladu s pravilima o državnim potporama kojim bi bilo omogućeno da se u konačnici cijena toplinske energije po kWh za krajnjeg kupca ne razlikuje od one koju plaćaju krajnji kupci plina na pojedinom distribucijskom području, odgovorili su iz Ministarstva.

Opskrbu plinom u obvezi javne usluge na najvećem dijelu distribucijskih područja u cijeloj zemlji obavlja Gradska plinara Zagreb. Njihov je opstanak na tržištu upitan, s obzirom na to da trenutno isporučuju plin po četiri puta nižoj cijeni od one na burzama. Jedini način da se cijena obveze javne usluge distribucije plina održi na sadašnjoj razini do 1. travnja sljedeće godine jest ozbiljna intervencija države ili HEP-ovo preuzimanje obveze javne usluge. Zasad nije poznato što je u planu do početka listopada.

Inače, država je već intervenirala u cijene plina. Odredila je krajnju cijenu javne usluge opskrbe plinom za kućanstva, uvela subvencije za male i srednje poduzetnike te pružatelje socijalnih usluga, isplatila energetski dodatak za umirovljenike i starije osobe u iznosima od 400 do 1.200 kuna te uvela vaučere za struju i plin od 400 kuna, koje koristi oko 90.000 kućanstava, među kojima su i ona primatelja nacionalne naknade za starije osobe.

Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke prema kojima se može izračunati konačno usklađivanje mirovina koje nastupa 1. srpnja, a kojeg će umirovljenici primiti u rujnu uz mirovine za kolovoz te zaostatke za srpanj. Prema izračunu bivšeg saborskog zastupnika HSU-a, Željka Šempera, usklađivanje mirovina iznosit će 6,11 posto. Iz HZMO-a saznajemo da će službeni izračun biti još i veći – 6,18 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) ovog je petka objavio najnovije podatke o iznosu prosječne bruto plaće za lipanj 2022. godine koja iznosi 10.492,00 kuna, što znači da se sada konačno može izračunati usklađivanje mirovine za 1. srpnja, a kojeg će umirovljenici primiti u rujnu za mirovine za kolovoz te zaostatke u srpnju. Naime, prema izračunu bivšeg zastupnika HSU-a, Željka Šempera, usklađivanje će iznositi 6,11 posto. Iz HZMO-a saznajemo da će izračun biti još veći, odnosno 6,18 posto pa će tako mirovine biti još malo povećane u odnosu na Šemperov izračun.

Iz ovih javno dostupnih i poznatih podataka prema formuli usklađivanja u omjeru 70:30, postotak usklađivanja mirovina iznosi 6,11 posto. To bi na sadašnju prosječnu mirovinu od 2.708 kuna bilo povećanje od 165 kuna”, kaže Šemper.

Zastupnici dobivaju pozamašnu ‘povišicu’

Dakle, kao što kaže Šemper, korisnici s prosječnom mirovinom mogu očekivati povećanje od 165 kuna, dok će oni s prosječnom neto mirovinom bez međunarodnih ugovora od 3.050,61 kunu, dobiti povećanje od 183 kune. Korisnici najniže mirovine od 1.836,08 kuna dobit će svega 112 kuna.

Što su mirovine veće, to će i rast biti veći, pa će tako osobe s prosječnom braniteljskom mirovinom od 6.306,87 kuna dobiti “povišicu” od 385,35 kuna. Zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori koji imaju prosječnu mirovinu od 10.688,74 kune, mogu očekivati povećanje od čak 653 kune.

Osim toga, aktualna vrijednost mirovina (AVM) povećava se sa 73,13 kuna na 77,60 kuna, stoga će maksimalna obiteljska mirovina (osobna + dodatak) s predloženih 5.850 kuna (80 x AVM), biti ograničena na 6.208 kuna.

Traži se novi model izračuna inflacije

Iako je riječ o rekordnom usklađivanju mirovina, Šemper napominje kako umirovljenici dobro znaju da mirovine dovoljno ne prate ni inflaciju, ali ni plaće. Tako, primjerice, godišnja inflacija iznosi 12,3 posto, u istom su razdoblju plaće porasle za 7,5 posto, dok su mirovine ukupno veće za 4,9 posto. Iz tog razloga Šemper poziva DZS da promijeni model izračuna inflacije.

“Krajnje je vrijeme, da DZS konačno nakon 23 godine izmjeni model izračuna inflacije, odnosno potrošačkih cijena. Snimanje cijena 900 proizvoda u devet velikih gradova Hrvatske je osnovica prosječne hrvatske košarice. Umirovljenici su trećina stanovnika Hrvatske, pa Hrvatska stranka umirovljenika i umirovljeničke udruge već 15 godina traže posebnu umirovljeničku košaricu u kojoj bi glavni parametri bili hrana, energenti, lijekovi i higijenske potrepštine”, smatra Šemper.

Osim toga,  Šemper dodaje da u vrijeme visoke inflacije HSU predlaže kvartalno usklađivanje mirovina, a ne da ono što je poskupjelo u siječnju ove godine u odnosu na srpanj 2021., umirovljenici dobiju nakon osam ili devet mjeseci, kad ih pojede galopirajuća inflacija. HSU je, podsjećamo, nedavno predstavio i dvije nove mjere za ublažavanje negativnih posljedica na umirovljenički standard.

Izvor: mirovina hr