Ponedjeljak, 4 kolovoza, 2025
23 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 317

Stigla službena potvrda, evo koliko će mirovine biti veće zbog usklađivanja

0

Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke prema kojima se može izračunati konačno usklađivanje mirovina koje nastupa 1. srpnja, a kojeg će umirovljenici primiti u rujnu uz mirovine za kolovoz te zaostatke za srpanj. Prema izračunu bivšeg saborskog zastupnika HSU-a, Željka Šempera, usklađivanje mirovina iznosit će 6,11 posto. Iz HZMO-a saznajemo da će službeni izračun biti još i veći – 6,18 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) ovog je petka objavio najnovije podatke o iznosu prosječne bruto plaće za lipanj 2022. godine koja iznosi 10.492,00 kuna, što znači da se sada konačno može izračunati usklađivanje mirovine za 1. srpnja, a kojeg će umirovljenici primiti u rujnu za mirovine za kolovoz te zaostatke u srpnju. Naime, prema izračunu bivšeg zastupnika HSU-a, Željka Šempera, usklađivanje će iznositi 6,11 posto. Iz HZMO-a saznajemo da će izračun biti još veći, odnosno 6,18 posto pa će tako mirovine biti još malo povećane u odnosu na Šemperov izračun.

Iz ovih javno dostupnih i poznatih podataka prema formuli usklađivanja u omjeru 70:30, postotak usklađivanja mirovina iznosi 6,11 posto. To bi na sadašnju prosječnu mirovinu od 2.708 kuna bilo povećanje od 165 kuna”, kaže Šemper.

Zastupnici dobivaju pozamašnu ‘povišicu’

Dakle, kao što kaže Šemper, korisnici s prosječnom mirovinom mogu očekivati povećanje od 165 kuna, dok će oni s prosječnom neto mirovinom bez međunarodnih ugovora od 3.050,61 kunu, dobiti povećanje od 183 kune. Korisnici najniže mirovine od 1.836,08 kuna dobit će svega 112 kuna.

Što su mirovine veće, to će i rast biti veći, pa će tako osobe s prosječnom braniteljskom mirovinom od 6.306,87 kuna dobiti “povišicu” od 385,35 kuna. Zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori koji imaju prosječnu mirovinu od 10.688,74 kune, mogu očekivati povećanje od čak 653 kune.

Osim toga, aktualna vrijednost mirovina (AVM) povećava se sa 73,13 kuna na 77,60 kuna, stoga će maksimalna obiteljska mirovina (osobna + dodatak) s predloženih 5.850 kuna (80 x AVM), biti ograničena na 6.208 kuna.

Traži se novi model izračuna inflacije

Iako je riječ o rekordnom usklađivanju mirovina, Šemper napominje kako umirovljenici dobro znaju da mirovine dovoljno ne prate ni inflaciju, ali ni plaće. Tako, primjerice, godišnja inflacija iznosi 12,3 posto, u istom su razdoblju plaće porasle za 7,5 posto, dok su mirovine ukupno veće za 4,9 posto. Iz tog razloga Šemper poziva DZS da promijeni model izračuna inflacije.

“Krajnje je vrijeme, da DZS konačno nakon 23 godine izmjeni model izračuna inflacije, odnosno potrošačkih cijena. Snimanje cijena 900 proizvoda u devet velikih gradova Hrvatske je osnovica prosječne hrvatske košarice. Umirovljenici su trećina stanovnika Hrvatske, pa Hrvatska stranka umirovljenika i umirovljeničke udruge već 15 godina traže posebnu umirovljeničku košaricu u kojoj bi glavni parametri bili hrana, energenti, lijekovi i higijenske potrepštine”, smatra Šemper.

Osim toga,  Šemper dodaje da u vrijeme visoke inflacije HSU predlaže kvartalno usklađivanje mirovina, a ne da ono što je poskupjelo u siječnju ove godine u odnosu na srpanj 2021., umirovljenici dobiju nakon osam ili devet mjeseci, kad ih pojede galopirajuća inflacija. HSU je, podsjećamo, nedavno predstavio i dvije nove mjere za ublažavanje negativnih posljedica na umirovljenički standard.

Izvor: mirovina hr

RK Ivan Mikanovci međunarodni prvaci 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih

0

RK Ivan Mikanovci međunarodni prvaci 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih

U Splitu se od 16. do 20. kolovoza održava međunarodna završnica 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u kojoj sudjeluju mladi sportaši iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. U sklopu međunarodne završnice održan je i veliki HEP turnir u rukometu za najbolje ekipe iz svake države. Mladi sportaši se, uz pokazivanje sportskog talenta, odlično zabavljaju, druže, promoviraju fair play, toleranciju i stvaraju nova prijateljstva.

Sjajan HEP turnir u rukometu odigrale su obje hrvatske ekipe. U muškoj kategoriji RK Ivan Mikanovci osvojio je zlatnu  medalju i titulu međunarodnih pobjednika, a isto su ponovile i rukometašice RK Lokomotive (Zagreb).


Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.

Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ”Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet” kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.

Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children, Plazma Sportske igre mladih organiziraju nogometne turnire za djevojke i na taj način pomažu u promociji ženskog nogometa.

Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.

 

 

Djevojke iz ŽNK Graničar osvojile brončanu medalju na međunarodnoj završnici Plazma Sportskih igara mladih

0

Djevojke iz ŽNK Graničar osvojile brončanu medalju na međunarodnoj završnici Coca-Cola Cupa

 U Splitu se od 16. do 20. kolovoza održava međunarodna završnica 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u kojoj sudjeluju mladi sportaši iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Mladi sportaši se, uz pokazivanje sportskog talenta, odlično zabavljaju, druže, promoviraju fair play, toleranciju i stvaraju nova prijateljstva.

U jakoj konkurenciji najboljih ovosezonskih ekipa Coca-Cola Cupa, djevojke iz ŽNK Graničar (Županja) osvojile su brončanu medalju. Najbolja ekipa međunarodne završnice bila je ekipa Zvornik (Zvornik, BiH).

Coca- Cola Cup osmišljen je kao nogometna platforma za promicanje sportskih vrijednosti među mladima, fair playa i timskog duha. Više od 140 kvalifikacijskih  turnira u gradovima i općinama diljem Hrvatske razigravali su se od veljače do lipnja. U ovoj sezoni Plazma Sportske igre mladih nastavile su i veliku kampanju promocije ženskog nogometa u suradnji s Uefa Foundation for children na čelu s Aleksanderom Čeferinom, predsjednikom UEFA i ambasadorom Igara.


Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.

Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ”Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet” kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.

Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.

Hoće li plantaže paulovnije morati biti uklonjene do 2027.?

0
Umjesto za namještaj i parket, paulovnija će se moći uzgajati samo za biomasu

 

Dragan Perković (54) vlasnik je parcele na kojoj raste 80 stabala paulovnije. Riječ je o dvadesetak metara visokim stablima koja je posadio prije šest godina kao dvogodišnje sadnice.

– Živim u Slatini, a na ovoj parceli nekad je bila moja roditeljska kuća, tu sam rođen, pa sam htio sačuvati taj komad zemlje. Nisam znao što bih posadio, jer to je mali komad neplodne zemlje. Na internetu sam našao informaciju da je paulovnija kvalitetno brzorastuće drvo, da ima i energetsku vrijednost, i odlučio sam posaditi malu plantažu. Kao što sam i očekivao, sada se krošnje polako šire i zatvaraju gornji prostor, pa ne raste trava, tako da je dovoljno kositi jednom ili dva puta godišnje. A da bi debla bila što deblja, kidali smo zaperke do šest metara visine. Sada se stabla “debljaju”, u promjeru su 25 do 30 centimetara. Najdeblja su na mjestu gdje je bila kuća, a na mjestu nekadašnjeg voćnjaka vjerojatno im je trebalo više vremena da se ukorijene. Možda sam ih trebao dublje posaditi, jer ponegdje vidim na površini zemlje korijene iz kojih izbijaju mladice – ispričao nam je Dragan Perković svoja iskustva.

Brzorastuće

U nemogućnosti navodnjavanja, posađene je sadnice prve godine zalijevao i dobro su napredovale. Sada je zadovoljan cijelim nasadom, lijepo izgleda, ali još ne zna hoće li ga i kako moći komercijalizirati.

– Hrastu treba 30 godina da deblo dobije promjer kakav sada imaju ova stabla paulovnije. Tek sada vidim brži rast, unatoč ovogodišnjoj suši. Dva stabla prilikom lanjskog nevremena srušio je jak vjetar, pa sam ih odrezao pri zemlji, a mlada stabla iz panja za godinu dana narasla su više od tri metra – kaže Perković.

Prema riječima Davora Jakupeca, voditelja virovitičke Područne jedinice Odjela za unaprjeđenje šuma Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, paulovnija je “izbačena” iz šumarske struke, a plantaže paulovnije sada su u nadležnosti agronomske struke. Jakupec podsjeća da je na temelju Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, u veljači iste godine donesen Pravilnik o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati. Taj Pravilnik propisuje koje je zavičajne i strane biljne vrste i njihove križance dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu, kao i duljinu ophodnje. U popis je uvrštena i paulovnija, za koju je propisana sadnja 2165 do 10.000 biljaka po hektaru uz ophodnju (obveznu sječu) u vremenskim razmacima od jedne do četiri godine nakon sadnje. To znači da neće biti dopuštena plantažna sadnja radi dobivanja trupaca, nego samo radi dobivanja biomase.

Ljudi su preko interneta naručivali razno sjemenje i sadili ga, jer za to nije postojala zakonska regulativa. Kad je krenula sadnja paulovnije u Hrvatskoj 2014., 2015. godine, nije bilo nikakvih zabrana ni problema, svatko je mogao na poljoprivrednoj površini posaditi paulovniju, jer je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdavalo dozvole za unos strane vrste i sadnja paulovnije uzela je maha. Šumarska struka već 2017. godine odrekla se te vrste, poslije su se tako očitovali i agronomi, a zakonska regulativa, zakon i pravilnik koji reguliraju tu problematiku, doneseni su mnogo kasnije. Njima se željelo omogućiti ljudima koji su posadili paulovniju da se ona uvrsti u drvenaste kulture kratkih ophodnji, i plantaže su u Agronet upisane kao takve, ali uvjet za buduću sadnju jest gusta sadnja radi dobivanja biomase. U Hrvatskoj nema zakona ni pravilnika koji podržava plantažnu sadnju paulovnije i sve postojeće plantaže morat će biti uklonjene do 2027. godine – kaže Jakupec.

Pčelari podijeljeni

Dvojbe postoje i u pogledu meda. Dok jedni pčelari tvrde da su paulovnijom dobili novu vrstu meda, drugi se bune jer paulovnija cvjeta u isto vrijeme kad i bagrem, pa kažu da nemaju više čisti bagremov med.

Dugogodišnji član Upravnog odbora, a odnedavno i predsjednik Hrvatskoga pčelarskog saveza Dražen Kocet, za sve to vrijeme nije čuo, niti je bilo ikakvih upita, sugestija ili primjedaba pčelara da postoji problem miješanja peluda cvijeta paulovnije s peludom cvijeta bagrema, što bi “onečišćavalo” bagremov med.

– Činjenica je da med nije čisti bagrem ako bagrem nije samostalan u vrijeme cvatnje. Na zagrebačkom području sviba cvjeta u isto vrijeme, pa umjesto bagremova možete dobiti cvjetni med. Paulovnije nema previše, ali moguće je da pčele oblijeću i njezine cvjetove. Mi, međutim, ne možemo utjecati tko će gdje saditi neko drvo ili biljku. U Slavoniji, gdje nema mnogo bagrema, ljudi su sadili i faceliju, koja cvjeta u to vrijeme. Nama je svaki cvijet dobrodošao, a pčelar odlučuje gdje će postaviti košnice kako bi dobio med koji želi – kaže pčelar Kocet.

Zamjećuje se i drugi problem: zasađene paulovnije dobro su krenule i brzo su rasle, ali su nakon dvije-tri godine jednostavno stale – prestao je njihov rast. Ljudi se nisu u dovoljnoj mjeri informirali, nisu se educirali, pa nisu postigli očekivano. Indikativno je da paulovnija u istočnim zemljama, u Kini i Japanu, nije namijenjena masovnom uzgoju za neke gospodarske svrhe, nego je parkovna vrsta.

Dugo bez propisa      
Kako se vremena mijenjaju pokazuje i činjenica da do 2018. godine nijedan zakon i pravilnik nisu propisivali koje vrste i hibridi paulovnije se mogu, a koji se ne smiju saditi na području Republike Hrvatske. Registrirani rasadnici koji su se bavili uzgojem paulovnije imali su dozvolu za uzgoj Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izdanu uz prethodno pozitivno mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode. U rješenju toga ministarstva bilo je navedeno da “nije utvrđeno nekontrolirano prirodno širenje na nova staništa, odnosno prirodno razmnožavanje unesenih jedinki u Republici Hrvatskoj” te da prema stručnom mišljenju Državnog zavoda za zaštitu prirode “uzgoj i stavljanje na tržište Republike Hrvatske predmetnih hibrida ne predstavlja ekološki rizik”. Još je Petar Tadić, savjetnik u tvrtki Mirtalis, koja se bavi uzgojem i prodajom sadnica i jednogodišnjih korijena paulovnije, 2016. godine ustvrdio da “nema nikakve invazivnosti ili agresivnosti paulovnije, jer ekološki nije opasna, ne predstavlja opasnost za bioraznolikost, život i zdravlje ljudi i životinja ili za gospodarstvo”.
Dragan Perković vlasnik parcele zasađene paulovnijom

Danas dvadesetak metara visoka stabla posadio sam prije šest godina kao dvogodišnje sadnice. Sada su stabla u promjeru 25 do 30 centimetara. Hrastu treba 30 godina da deblo dobije promjer kakav imaju ova stabla paulovnije

Vukoja: Dobili smo dozvolu za sadnju

Danijel Vukoja iz BIG Win rasadnika OPG-a Vukoja, u Požegi, rekao nam je da taj OPG i danas proizvodi i prodaje sadnice paulovnije. “Neki misle da je dovoljno posaditi sadnicu, a paulovnija traži, kao i svaka kultura, određenu njegu. Brzina i kvaliteta rasta ovise o zalijevanju bar prve dvije godine, ali i o gnojivu. Naša plantaža u Pleternici, veličine jednog hektara, zasađena je prije četiri godine, dobiva sve potrebno i odlično napreduje, sada su to već velika stabla. Nakon sedme godine ona se mogu već rušiti i koristiti. Kad smo kretali u taj posao, poslali smo zahtjev i dobili dozvolu, godinu dana kasnije već je trebalo kategorizirati zemljište, pa se nije moglo saditi svagdje, a pitanje je što će biti za nekoliko godina, jer kod nas je svakih nekoliko godina drukčije. Ne vidim u čemu je problem, možda nekome smeta što to drvo tako brzo raste, i što ima veliku iskoristivost”, dvoji Danijel Vukoja

Petar Žarković
Izvor: glas slavonije hr

U Vinski šor na čašu dobrog vina i odličnu zabavu

0

Gastronomska ponuda Vinkovačkih jeseni bogata je i raznolika, baš kao i sama manifestacija. Kušat ćemo brojne domaće delicije, jesti i piti onako kako samo Slavonci znaju, a posebno mjesto hedonističkog uživanja i ove će godine biti Vinski šor.

Oaza najfinije kapljice u rujnu nam dolazi s novim imenom Vinski šor, no koncept koji je protekle dvije godine donio Vinski sokak ostaje isti. Pinot, graševina, chardonnay, frankovka ili cabernet sauvignon samo su neke od sorti vina koje će posjetitelji moći kušati, a za koje će se pobrinuti osam vinara, ponajviše iz Iloka, mjesta u kojemu vinogradarstvo vlada gotovo 1800 godina. Iz najistočnijeg hrvatskog grada na Vinskom šoru svoje će proizvode predstaviti Poljodjelski obrt Ivan, Vino Buhač, Vitis, Vinar, Podrum Marija i Vinarija Trs. Tu su još i Podrumi Krešić iza Vukovara te Belje plus iz Darde. Svoja vina točit će na čaše ili prodavati u buteljama, a neki od proizvođača pobrinut će se i za slasne zalogaje koji će upotpuniti svaku vašu vinsku kartu.

Za sve posjetitelje kojima će ovaj popratni sadržaj Vinkovačkih jeseni biti jedan od omiljenih, važno je napomenuti kako će do vinske čaše u ruci ponovno doći na isti način kao prijašnjih godina. Kako bi se izbjegle svima omražene gužve, organizatori 57. Vinkovačkih jeseni ovoga su puta odlučili postaviti dvije blagajne. Na njima će se za 20 kuna kaucije moći dobiti staklena čaša za vino, no iznos se vraća ako čaša ostane neoštećena. Uz to, svatko će moći kupiti i bon s iznosom koji želi te s njime „obilaziti” kućice i kušati vina naših vrijednih vinara.

U susjedstvu Vinskog šora svoje mjesto zauzimaju četiri ugostitelja kod kojih ćete također moći „omastiti brk”, a važno je napomenuti kako će sada zamijeniti mjesta, odnosno prostor Šora bit će tik uz središnju pozornicu u Dugoj ulici. Svoja vrata otvara već prvi dan, 9. rujna i trajat će do kraja manifestacije, na oduševljenje obožavatelja probranih slavonskih vina i opuštenog druženja koji će moći saznati što je to suho vino, zašto pjenušac nije uvijek šampanjac i je li rose piće za žene?

U požaru izgorilo više poljoprivrednih strojeva

0

Fotografija: Ilustracija

Požarom je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iz Gunje oštećeno za iznos od nekoliko stotina tisuća kuna, nije bilo ozlijeđenih osoba.

Jučer, 18. kolovoza oko 10 sati u Gunji zbog kvara na električnim instalacijama izbio je požar na kombajnu koji se proširio na traktor, viličar i prešu za bale.

U požaru nema ozlijeđenih osoba.

Požarom je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iz Gunje oštećeno za iznos od nekoliko stotina tisuća kuna.

Vladimir Grubić osvojio srebrnu medalju na međunarodnoj završnici 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u atletici

0

Vladimir Grubić osvojio srebrnu medalju na međunarodnoj završnici 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u atletici

 U Splitu se od 16. do 20. kolovoza održava međunarodna završnica 26. sezone Plazma Sportskih igara mladih u kojoj sudjeluju mladi sportaši iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. U sklopu Telemach Dana sporta održano je natjecanje za najbolje atletičare i atletičarke u utrci na 60 metara. Mladi sportaši se, uz pokazivanje sportskog talenta, odlično zabavljaju, druže, promoviraju fair play, toleranciju i stvaraju nova prijateljstva.

U napetoj kategoriji najboljih mladih atletičara Vladimir Grubić (Vinkovci) osvojio je sjajnu srebrnu medalju u kategoriji dječaka 2011. godište i mlađi.

Globalni problem nedovoljne fizičke aktivnosti djece dodatno je uzeo maha uslijed pandemije pa je danas više nego ikada prije djecu i mlade potrebno poticati na bavljenje sportom. Osim dobrobiti za njihovo fizičko zdravlje, kretanje i aktivan način života pridonose boljem mentalnom zdravlju i izgradnji društvenih vještina pa smo u Telemachu ponosni što smo drugu godinu za redom dio ove najveće amaterske sportske manifestacije u Europi poručili su nam iz Telemacha Hrvatska.

Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.

Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ”Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet” kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.

Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children, Plazma Sportske igre mladih organiziraju nogometne turnire za djevojke i na taj način pomažu u promociji ženskog nogometa.

Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.

Vozači oprez-za vikend pojačane mjere u prometu

0

FOTO: Ilustracija

Sa subote na nedjelju policajci će provesti pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu vozača.

Sa subote na nedjelju u vremenu od 23,00 sati do 05,00 sati, u koordinaciji s Policijskom upravom brodsko-posavskom i Policijskom upravom požeško-slavonskom, policijski službenici Policijske uprave osječko-baranjske  provesti će pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu vozača.

U rijeci Dravi pronađena zrakoplovna bomba iz II. svjetskog rata

0

FOTO: PU osječko-baranjska

Tijekom današnjeg dana bomba će biti izmještana na sigurnu lokaciju, a potom i uništena.

Jučer, u dopodnevnim satima 56-godišnjak je šetajući uz rijeku Dravu kod naselja Podravlje u vodi uočio nepoznato tijelo koje mu je nalikovalo na granatu.

Dolaskom na mjesto događaja policijski službenici protueksplozijske zaštite Regionalne protueksplozijske jedinice Osijek utvrdili su da se u rijeci Dravi nalazi zrakoplovna bomba GP 250 ib, AN-M57, zaostala iz II. svjetskog rata, težine oko 150 kilograma.

Mjesto događaja osiguravaju policijski službenici.

Tijekom današnjeg dana bomba će biti izmještana na sigurnu lokaciju, a potom i uništena.

Vinkovci: do uporabne dozvole iz svog doma, brzo i lako bez odlaska u institucije

0

U Vinkovcima posao skeniranja akata o gradnji završili pet mjeseci prije nacionalnog roka

DO UPORABNE DOZVOLE IZ SVOG DOMA, BRZO I LAKO, BEZ ODLAZAKA U INSTITUCIJE

U gradskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša započeli su s poslom skeniranja akata o gradnji početkom ožujka, a završili krajem srpnja ove godine odnosno čak 5 mjeseci prije planiranog roka.

Radi se o nacionalnom projektu „Digitalizacija postojećih akata o gradnji na području cijele RH“, a u navedenom razdoblju u Vinkovcima su skenirana 15.323 akta, točnije, preko 50.000 stranica različitih akata o gradnji. Riječ je o 10-ak vrsta akata, kao što su građevinske dozvole, uporabne dozvole, lokacijske dozvole i slično. Gradonačelnik Ivan Bosančić ističe kako je u cijeloj priči najvažnije to što provedba ovoga projekta ima višestruke prednosti za građane budući da će uskoro, umjesto dosadašnjih fizičkih odlazaka u institucije, do traženih dokumenata moći doći na jednostavniji način, kroz sustav eGrađani i putem GEOportala ISPU odnosno moći će se obratiti uredima za graditeljstvo koji će ih zatim brzo povući iz sustava.


Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Davor Mecanović podsjeća pak kako je još 2015. godine uvođenjem sustava eDozvola postupak izdavanja dozvola u potpunosti digitaliziran, dok se sada projektom eArhiva značajno smanjilo administrativno opterećenje, a osigurana je i transparentnost postupaka u području prostornog uređenja i gradnje, čime se povećava i učinkovitost javne uprave.

„Skeniranje je ove godine započelo u županijskim središtima i većim gradovima i općinama u 13 županija, a planirani završetak čitavog procesa je kraj 2022. godine, no, mi smo uz veliki angažman djelatnika uspjeli sve završiti dosta ranije“, naglašava Mecanović.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi ovaj projekt s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine kada je započelo digitalno izdavanje dozvola putem sustava eDozvola. Od uspostave modula eDozvola 2015. godine, sve lokacijske, građevinske i uporabne dozvole, izdane od tada do danas, pohranjene su u digitalnoj formi, a riječ je o više od 3,2 milijuna dokumenata.

„Sve prije toga nalazi se u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Digitalizacijom postižemo to da će svi koji imaju potrebu, nakon što isti bude u upotrebi, preko sustava lako doći do potrebnih uporabnih dozvola koje su od velike važnosti u većini postupaka“, objašnjava Mecanović.

Digitalizacija akata o gradnji, napominje, provodi se kroz modul eArhiva. Sam postupak provodi se u dvije faze. Prva je skeniranje i indeksiranje akata, a druga unos metapodataka i georeferenciranje. Prva faza podrazumijeva skeniranje svih akata o gradnji na terenu te uz osnovni set podataka isporuka tih akata u sustav eArhiva. U drugoj fazi će se provjeriti svaka skenirana dozvola, njena ispravnost i čitljivost te točnost unesenih osnovnih podataka o dozvoli u prethodnoj fazi. Nakon toga će se toj dozvoli dodijeliti oznaka točne lokacije na službenoj digitalnoj karti Republike Hrvatske što je omogućeno kroz već prethodno razvijen web-alat za georeferenciranje u sklopu sustava ISPU. Tada će takva digitalizirana dozvola postati službenim dijelom digitalne arhive te biti javno dostupna građanima na GEO portalu ISPU-a.